Papa i MesićU vatikanskom dnevniku L'Osservatore Romano u petak je objavljena kratka vijest o privatnoj audijenciji predsjednika Mesića kod Pape Benedikta XVI. u četvrtak, 12. studenoga 2009. Posebno je zanimljiva okolnost da je u spomenutoj vijesti koja se sastoji tek od nekoliko rečenica kao najznačajniji detalj njihova razgovora izdvojena Papina napomena predsjedniku Mesiću o potrebi očuvanja katoličke tradicije u Hrvatskoj, a vezano uz njegovu inicijativu uklanjanja križeva iz javnih institucija. U nastavku donosimo vijest u talijanskom originalu i prijevodu na hrvatski jezik.(mmb)

Add a comment        
 

 

Ahmet DavutogluIz sarajevskog tjednika «Dani» prenosimo članak autora Esida Hećimovića koji piše o nedavnom posjetu ministra vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmeta Davutoglua Sarajevu, prigodom kojeg je održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, povijesne dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska smatra da ima pravo i interes utjecati na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila "svoje povijesno naslijeđe i vlastitu sigurnost". "Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjo-istočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako-zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se događa u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

Add a comment        
 

 
Boris TadićProšlotjedni 16. sastanak šefova država srednje Europe nije pobudio u Hrvatskoj puno pažnje, što je i očekivano budući da je održan u Srbiji, odnosno u Novom Sadu. S hrvatske strane, Sastanku je nazočio predsjednik Stjepan Mesić te se je on posebno sastao s predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem. Na opasku kako mu istječe mandat, domaćin mu je obećao kako će se za njega uvijek naći načina da sudjeluje na ovakvim sastancima, čime je potvrđeno ono što svi mi dobro znamo, a to je, da je Mesić rado viđen gost u Srbiji. A kako i ne bi, kada bi si Beograd teško mogao naći boljeg partnera u Hrvatskoj. Čak i kratki razgovor o hrvatsko-srpskoj granici, gdje je trenutno veliki dio hrvatskih posjeda na lijevoj strani Dunava pod kontrolom srpske policije, nije mogao proći bolje za domaćina nego što je. Naime, dogovoreno je između dva predsjednika da se dosadašnji privremeni režim na granici zadrži i nadalje, a problem rješava u "duhu dobrosusjedskih odnosa".  No, ono što je možda i više zanimljivo u svezi sastanka šefova država srednje Europe bio je govor Borisa Tadića u kojem su jasno naznačeni neki od strateških ciljeva Republike Srbije u sljedećem vremenskom razdoblju.(mm)
Add a comment        
 

 
BuarqueDonosimo zanimljiv i istovremeno poučan odgovor što ga je tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu brazilski ministar prosvjete Cristovam Buarque dao studentima koji su ga pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Naime, ideje  internacionalizacije pojavljuju se s vremena na vrijeme i kada su hrvatska kulturna i prirodna bogatstva u pitanju - a da o  pokušajima ograničavanja hrvatskoga suvereniteta u ovom ili onom obliku tijekom ratnih godina ni ne govorimo.  "Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zalika nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje."
Add a comment        
 

 
Neradna nedjeljaKako piše IKA, Tajništvo Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), Evangelička Crkva u Njemačkoj i Engleska Crkva pozdravili su inicijativu nekolicine zastupnika u Europskom parlamentu kojom se predlaže usvajanje pisane izjave "o zaštiti neradne nedjelje kao glavnog stožera europskog socijalnog modela i sastavnice europske kulturne baštine". Usvajanjem te izjave, ističe se u priopćenju COMECE-a od 12. veljače, Europski bi parlament zauzeo jasan stav u korist socijalne Europe.(IKA/GK)
Add a comment        
 

 
Solarna centralaPrije desetak dana u puni pogon puštena je najveća solarna centrala na svijetu Amareleja, na jugu Portugala, u regiji Alentejo. Predstavlja to trijumf portugala u primjeni zadanih okvira, usvojenih u Europskom Parlamentu i iskazanih u Direktivi Vijeća Europe 2001/77/CE, kojima su se zemlje obvezale povećati udio obnovljivih energetskih izvora do 2010 god, u ukupnom iznosu 39% od godišnje potrošnje električne energije. U tehničkom smislu, proizvodnja električne energije central instalirane snage, u prvoj fazi 46 MW, a u drugoj fazi 2010 god. 62MW, zadovoljiti će potražnju30.000 domaćinstava i godišnje proizvesti 93 mil. KW/h. U izgradnju central uloženo je vrtoglavih 260 mil eura, prostire se na 250 hektara ii ma 2520 solarnih modula, svaki veličine 141 m2. Predviđeni vijek trajanja jest 25 godina. Portugal, vrlo sustavno i pažljivo planira svoju energetsku budućnost, u skladu s očekivanjima EU, ali, prije svega, duboko promišljenom dugoročnom energentskom strategijom, na temeljima nacionalnog interesa. Planira se instalacija, tijekom 2009. i 50.000 sustava tzv. mikro proizvođačkih sustava električne energije, uz tendenciju instaliranja sustava sunčevom energijom grijanja tople vode i u svim već izgrađenim kućama.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
GazaOd početka Operacije Lijevano olovo 27. prosinca poginulo je 257, a ranjeno 1080 djece, dok humanitarne agencije strahuju da bi broj poginulih civila mogao još više narasti jer se borbe sele u gusto naseljene dijelove Gaze. Gotovo trećina od ukupno 689 žrtava najnovijih sukoba u pojasu Gaze čine djeca, govore podaci palestinskih liječnika, a citiraju ih kao vjerodostojna dužnosnici UN-a. Stradanje civila dramatično je poraslo od subote kada su izraelske snage, nakon tjedan dana zračnih napada, krenule u kopnenu ofenzivu protiv Hamasovih. U pojasu Gaze više nigdje nije sigurno, nema sigurnog skloništa od bombi. Granice su zatvorene, pa je ovo jedno od rijetkih sukoba od kojega civili ne mogu pobjeći, izjavio je Maxwell Gaylard, UN-ov koordinator za palestinski teritorij. A koliko je tamošnja situacija zapravo teška govori i podatak kako su u napadima stradale i karitativne ustanove, koje su do sad najviše zbrinjavale i pomagale stradalnicima. U izraelskom zračnom napadu uništena je jedna od šest Caritasovih zdravstvenih postaja u Gazi. Caritasov zdravstveni centar uništen je zajedno s kućama u dijelu Al Maghazi, a stanovništvo je već izbjeglo iz toga područja pa se pretpostavlja da nitko nije stradao - rekla je voditeljica jeruzalemskog Caritasa Claudette Habesh koja je zbog napada i službeno prosvjedovala kod izraelskih vlasti.(mmb, ika, gk)
Add a comment        
 

 
VatikanUsusret Božiću, papa Benedikt XVI odaslao je još jednom poruku o tome kako prirodni zakoni koje proučavaju znanstvenici nisu suprotstavljena kategorija vjeri, već upravo obrnuto: "Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljeća mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djela." Ove riječi izgovorene su prigodom redovite podnevne molitve Anđelova pozdravljenja u nedjelju 21. prosinca 2008. i mogu se tumačiti kao dio nastojanja pape Benedikta XVI za zatvaranjem rascjepa pri kojem se vjera i znanost doživljavaju kao suprotnosti. Ovaj rascjep često je korišten kako bi se Katolička Crkva prikazala kao zastarjela institucija koju je suvremeno društvo utemeljeno na znanstvenim spoznajama pregazilo. No, kada se stvari postave kako ih postavlja papa Benedikt XVI, odnosno da prirodni zakoni na koje ljudi ne mogu utjecati proizlaze iz Gospodinovih djela, onda Katolička Crkva daje važan poticaj vjernicima prema znanstvenim istraživanjima kako bi doprinijeli dobrobiti svih.(mm)
Add a comment        
 

 
John McCainIako je često mišljenje da je američki "melting pot" uveo patriotizam bez obzira na etničku, političku i vjersko zaleđe pojedinaca, sličan onome koji zaziva i naš Predsjednik Vlade, za čitaoce našeg portala donosimo podatke iz izlaznih anketa New York Timesa za upravo završene predsjedničke izbore u Americi, koji relativiziraju tu sliku. Naši mediji su ovakve vrste podataka u pravilu zaobišli u skladu s lokalnim koncepcijom demokracije, koji se i na ovom primjeru bitno razlikuje od onog američkog.
Add a comment        
Čet, 22-10-2020, 10:50:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.