Sloboda nakon 24 godine zatvora
Bivša teroristica Frakcije Crvene armije (RAF) Brigitte Mohnhaupt, nekad opisivana kao "najopasnija žena Zapadne Njemačke" bit će krajem ožujka puštena na uvjetnu slobodu nakon što je provela 24 godine u zatvoru, odlučio je u ponedjeljak sud u Stuttgartu. Odluku je sud obrazložio činjenicom da Mohnhaupt (57) više ne predstavlja sigurnosnu prijetnju i da, prema mišljenju državnog odvjetništva, zaslužuje priliku za resocijalizaciju.
Iako se u priopćenju suda ističe da nije riječ o pomilovanju, prijevremeno puštanje na slobodu teroristice koja je posredno i neposredno odgovorna za niz ubojstava naišlo je na osudu obitelji žrtava i dijela njemačke javnosti jer sama Mohnhaupt tijekom dugog zatočeništva nije izrazila žaljenje zbog vođenja akcija koje su prerasle u najkrvaviju epizodu njemačke poslijeratne povijesti. Mohnhaupt je bila predvodnica druge generacije radikalno lijeve terorističke skupine RAF i ključna figura "njemačke jeseni", vala krvavih terorističkih akcija iz 1977. godine. Stajala je iza otmice čelnika zapadnonjemačke udruge poslodavaca Hannsa Martina Schleyera kojega je RAF ubio nakon šest tjedana zatočeništva i mučenja; tereti je se među ostalim i za ubojstvo direktora Dresdner Banke Jürgena Ponta i sudjelovanje u ubojstvu državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka.
Beograd nudio razmjenu za hrvatske emigrante
Prije nego što su je 1982. uhitile njemačke vlasti, Brigitte Mohnhaupt uhićena je u svibnju 1978. s još troje članova RAF-a u tadašnjoj Jugoslaviji. Službeni je Beograd, valja istaknuti, tada sa simpatijom gledao na ljevičarske teroriste. Za njihovo izručenje u Njemačku jugoslavenske su vlasti tražile da Zapadna Njemačka Beogradu izruči osam hrvatskih emigranata. Do razmjene nije ipak došlo - prema službenim izvorima zbog odbijanja njemačke vlade da izruči Hrvate, dok je prema drugim izvorima za to odgovoran ruski KGB koji je preko palestinskih organizacija utjecao na Tita da ih ne izruči Zapadnoj Njemačkoj, nego da ih tajno da prebaciti u treću zemlju. Nakon šest mjeseci u Jugoslaviji, u studenome 1978., RAF-ova "četvorka" je iz Jugoslavije otputovala u "treću zemlju po vlastitom izboru". |
Uhićena je 1982. i zbog devet ubojstava osuđena na peterostruku doživotnu kaznu uz dodatnih 15 godina. Mogućnost uvjetne slobode presudom je predviđena tek nakon odsluženja 24 godine kazne. Na gotovo istovjetnu kaznu osuđen je i njezin suučesnik Christian Klar, jedan od posljednjih troje članova RAF-a koji služe doživotne zatvorske kazne. Sama skupina raspustila se 1998. godine, šest godina nakon proglasa kojim se odrekla nasilja.
Julija Štrbić
Vjesnik
{mxc}