U Zagrebu je 15. studenoga u Novinarskom domu održana Međunarodna konferencija pod nazivom: "Demokratizacija EU vs. europeizacija jugoistočne Europe - transformativni procesi u demokraciji u EU i njihov utjecaj na politički razvoj u Hrvatskoj i regiji". Po Hininom izvještaju, šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert, tom je prigodom istaknuo sljedeće: «Zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu i Europska unija želi ih u svojim redovima, no da bi se to ostvarilo, potrebno je usvojiti pravila koja vrijede za sve članice Europske unije. Politička poruka Europske unije je jasna. Unija želi da joj se zemlje iz regije (zapadnog Balkana) priključe, ako one to odluče. Da bi se to ostvarilo, zemlje zapadnog Balkana moraju ipak usvojiti sva pravila koja vrijede i za sve ostale zemlje članice Europske unije». S obzirom na činjenicu da se ovdje radi o šefu Delegacije Europske komisije u RH, zaista je bilo normalno za očekivati da će o spomenutoj regiji govoriti više iz perspektive same Hrvatske i njenih mogućih interesa, no umjesto toga spominjao se jedino i uporno «zapadni Balkan», kao nekakva jedinstvena cjelina i organizacija u kojoj su sve zemlje izjednačene i kreću s istih pozicija. Tako nešto podsjeća na odnos kakav su vodeće zapadne zemlje imale prema bivšoj Jugoslaviji u doba njezina raspada, što znači ponovno i opetovano trpanje Hrvatske u isti koš s istočnim nam susjedima. A to je apsolutno kontraproduktivno, i reklo bi se tupavo, budući da to samo može rezultirati ponovo pogubnim posljedicama. U Hininoj smo vijesti također imali priliku pročitati kako su na spomenutoj konferenciji govorili "istaknuti hrvatski filozofi, sociolozi i politolozi te predstavnici civilnog društva". Tko su oni mnogi čitatelji će unaprijed pogoditi, ali za svaki slučaj prilažemo i program spomenute konferencije.

M.M.B.

Degert: Europska perspektiva zapadnog Balkana nije upitna

Zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu i Europska unija želi ih u svojim redovima, no da bi se to ostvarilo, potrebno je usvojiti pravila koja vrijede za sve članice Europske unije, rekao je u četvrtak u Zagrebu šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert. "Europska unija ima svoje nedostatke, ali i vrijedna postignuća", rekao je Degert, istaknuvši kao najvažnije mir, stabilnost i pomirbu među europskim narodima. Degert je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o temi "Demokratizacija Europske unije vs. europeizacija jugoistočne Europe - transformativni procesi u demokraciji u EU i njihov utjecaj na politički razvoj u Hrvatskoj i regiji", u organizaciji njemačke političke zaklade Zelenih, Heinrich Boell.

Govoreći o institucionalnoj krizi u EU, uspješno riješenoj nedavnim dogovorom o novom europskom ugovoru u Lisabonu, Degert je kazao kako je Europska unija često bila u krizi, no ona je uvijek bila koristan poticaj za raspravu i daljnji napredak. "EU je sui generis tvorevina, stvarana korak po korak, od jedne krize do druge, ali dobro funkcionira", rekao je. Kada je riječ o tome što novi ugovor EU-a znači za zemlje zapadnog Balkana (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija), Degert je istaknuo da zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu, što je potvrđeno i u zadnjoj Strategiji proširenja EU-a, predstavljenoj početkom mjeseca. "Europska perspektiva regije je realnost, realnost koja napreduje kroz Proces stabilizacije i pridruživanja i daje jasne rezultate", rekao je, navodeći kao pozitivne primjere jačanje regionalne suradnje i trgovinskih odnosa u regiji.

"Politička poruka Europske unije je jasna. Unija želi da joj se zemlje iz regije (zapadnog Balkana) priključe, ako one to odluče", rekao je. Da bi se to ostvarilo, zemlje zapadnog Balkana moraju ipak usvojiti sva pravila koja vrijede i za sve ostale zemlje članice Europske unije, rekao je Degert, podsjećajući ponajprije na važnost borbe protiv korupcije, reforme pravosuđa, reforme policije u BiH i suradnje s Haškim sudom (ICTY) u slučaju Srbije. Na konferenciji u Novinarskom domu u Zagrebu sudjelovali su i potpredsjednica Hrvatskog sabora Vesna Pusić, njemački veleposlanik u RH Hans Jochen Peters, bivša predsjednica parlamentarne grupe Zelenih u Europskom parlamentu i bivša ministrica u belgijskoj vladi Magda Aelvoet, Gergana Nučeva iz Centra za europske političke studije iz Bruxellesa, istaknuti hrvatski filozofi, sociolozi i politolozi te predstavnici civilnog društva.

Hina

Program konferencije "Demokratizacija EU vs. Europeizacija jugoistočne Europe - transformativni procesi u demokraciji u EU i njihov utjecaj na politički razvoj u Hrvatskoj i regiji"

Zagreb, 15. studenog, Novinarski dom, Perkovčeva 2, sa početkom u 9,30

Pozdravna riječ: Vedran Horvat, Heinrich Böll Fondacija – Ured za Hrvatsku
H.J.Peters – ambasador Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj
Vesna Pusić – potpredsjednica, Hrvatski sabor
Vincent Degert – Šef delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Uvodno izlaganje: Magda Aelvoet, bivša predsjednica parlamentarne grupe Zelenih u Europskom parlamentu/ministrica u belgijskoj vladi
''Tko usmjerava Europu – europski građani ili europske vlade ?''

Panel I
EU u očekivanju novog reformskog ugovora: koji su utjecaji na daljnju demokratizaciju u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi?

Glavno izlaganje: Žarko Puhovski, Filozofski fakultet, Zagreb''Aporije 'evropske demokracije''' Izlagateljice: Gergana Noutcheva, Center for European Policy Studies, Bruxelles
''Transformativna snaga EU i njena ograničenja na Zapadnom Balkanu''
Jelica Minić, Europski pokret u Srbiji, Beograd
'' Zamor demokratizacije na Balkanu – kako potaknuti novi trenutak?''

Panel II
Transformativni procesi u demokraciji postnacionalne Europe– odjeci u jugoistočnoj Europi

Glavno izlaganje: Phillipe Schmitter, European University Institute, Firenca
"Hipoteze i nagađanja o tome kako europska integracija utječe na domaće demokracije u državama članicama.''
Su-izlagači: Nicole Lindstrom, Sveučilište York, Velika Britanija
''Europeizacija putuje jugoistočno: pet konceptualnih izazova i odgovora"
Damir Grubiša, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
"Demokratski deficit u EU i njenim zemljama članicama i kako ga prevladati: šanse za deliberativnu demokraciju''

Panel III
Civilno društvo u regiji - koliko daleko od europskog?
Glavno izlaganje: Srđan Dvornik, sociolog, Zagreb
''Civilno društvo ispred vlasti bez javnosti''
Su-izlagači: Miroslav Živanović, Centar za ljudska prava, Sarajevo
''Ljudska prava i civilno društvo u BiH – žrtve europeizacije na bosanski način? ''
Toni Vidan, Savjet za razvoj civilnog društva, Zagreb
''Europeizacija i civilno društvo u Hrvatskoj''

www.h-alter.org/index

{mxc}