Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2012.

Institut za povijest Centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti, Hrvatska samouprava grada Budimpešte te Hrvatska samouprava V. okruga nedavno su zajednički priredili predstavljanje dvojezičnoga zbornika radova Konferencije u spomen 140. obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe, 2008. godine, proslavljenu u Budimpešti i koja je naslovljena Kao narod s narodom...

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2012.

Na Jahorini će se danas, u petak, održati drugi sastanak Trilaterale Bosna i Hercegovina-Hrvatska-Srbija na predsjedničkoj razini na kojem će se okupiti članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radovanović, te predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić.

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2011.

Samostalnost Hrvatske došla je praktično sama od sebe - izjavio je bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za DPA, pojasnivši da je to u tom trenutku bila "povijesna nužnost jer druge mogućnosti jednostavno nije bilo". U skladu s time, Mesić je u nastavku razgovora s DPA-ovim reporterom Thomasom Breyom rekao da je uloga prvog predsjednika RH Franje Tuđmana "potpuno precijenjena".(S.Županić,VL)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2011.

U trenutku dok iz Mađarske stižu ozbiljni prigovori zbog namjere hrvatske vlade da spriječi neprijateljsko preuzimanje Ine, zbog čega se u Zagrebu neki čak pribojavaju i mađarske blokade hrvatskih pregovora s EU, u Mađarskoj bez reakcija prolazi namjera mađarskih vlasti da 13 nacionalnih manjina koje žive u toj državi, među njima i hrvatsku, izbrišu iz novog mađarskog ustava!? (D.Rimac,NL)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2011.

Po pisanju beogradskog Blica, srpsko Tužilaštvo za ratne zločine odustalo je od krivičnog gonjenja Tihomira Purde, Danka Maslova i Petra Janjića Tromblona zbog nedostatka dokaza. Naime, ni jedan od pedesetak svjedoka, među kojima su bili i oni srpski, uključeni izravno u ratna zbivanja nije vidio trojicu hrvatskih branitelja da su počinili bilo kakav zločin.(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2010.

„Nema te politike koja će nas dvojicu spriječiti nastaviti taj proces, to je pitanje budućnosti nas, naše djece i naših zemalja", rekao je Josipović. Tadić je istakao da je, osim isprike kao osobnog čina, za trajno pomirenje dva naroda neophodno da i dvije države povuku određene poteze u tom pravcu, a to podrazumijeva i izvansudsko rješavanje međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara da li je dolaskom u Vukovar posredno priznao da je bilo agresije Srbije na Hrvatsku, Tadić je odgovorio kako pravnicima i povjesničarima ostavlja utvrditi što se dogodilo 90-ih godina prošlog stoljeća, a da je njegova dužnost bila učiniti osobnu gestu u znak sjećanja na nevine žrtve.(Tanjug)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2010.

Ne prestaju komentari i kritike riječi predsjednika Josipovića izrečenih u Sarajevu, po kojima je Hrvatska de facto sama sebe proglasila agresorom na Bosnu i Hercegovinu. Upravo se ta činjenica posebno ističe i u reagiranju stranke Jedino Hrvatska koje nam je tijekom vikenda pristiglo u redakciju. U priopćenju, koje potpisuje predsjednik Milovan Šibl, se naglašava kako je za svojeg posjeta Bosni i Hercegovini trenutni hrvatski predsjednik Hrvatsku optužio za agresiju i podjelu Bosne i Hercegovine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. lipnja 2008.

Slovenska vlada odlučila je da će prije početka ovogodišnje turističke sezone na svojim autocestama umjesto postojećeg naplaćivanja cestarine na naplatnim kućicama uvesti sistem paušalnog plaćanja preko naljepnica (vinjeta). Takva je odluka i u Hrvatskoj, a posebice među turistima izazvala srdžbu i ogorčenje. Na prvi se pogled čini da je problematično to što će se vinjete, prema dosad objavljenim informacijama, moći kupiti samo za pola ili cijelu godinu, što će milijunima turista koji kroz Sloveniju prolaze ljeti na putu prema Jadranu i/li hrvatskim građanima koji zimi putuju prema skijalištima stvoriti dodatni trošak. No tih bi se 35, odnosno 55 eura moglo opravdati kad bi se naplaćivala usluga koja postoji. No situacija je znatno drugačija. Naime slovenske su «autoceste», ako ih se tako uopće može nazvati isprekidane mnoštvom magistrala, pa o punoj usluzi, koja bi čak i da postoji s obzirom na broj kilometara bila preskupa – ne može biti govora. Što se tiče mogućnosti preuzimanja bilo kakvoga rizika - ne isplati se, jer su predviđene kazne od 300 do 800 eura. Postavlja se pitanje što li su Slovenci time zapravo htjeli postići? Ako je i ovaj potez nekakv inat Hrvatskoj uoči turističke sezone, kojim nam se želi pokazati kako se eto s rogatim (a to bi u ovom slučaju trebali biti oni) ne valja bosti. No pitanje je tko će na kraju priče ostati izboden.(mmb)