Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2007.

"Tučnjava se dogodila nakon večere. Na izlasku iz kantine, tvrde izvori iz Kaznionice suprotno službenim navodima, Gudića i Banića dočekala su četvorica zatvorenika srpske nacionalnosti. Napali su ih metalnim šipkama, bokserima i drvenim prečkama razbijenih stolaca te ih teško pretukli. Tučnjavu su prekinuli pravosudni policajci, a protiv svih sudionika tučnjave slijede stegovni postupci.". Ovo je dio vijesti koju prenosimo iz Večernjeg lista, a koja se odnosi na incident u Lepoglavi pri kojem su po svemu sudeći Davor Banić i Ante Gudić, osuđeni vojni policajci iz slučaja Lore, doživjeli batinanje od strane srpskih osuđenika. Uprava za zatvorski sustav Republike Hrvatske negirala je da su motiv sukoba međunacionalne razmirice, davajući tumačenje o kojem se može čitati u nastavku ove vijesti.

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2007.

Prije su vijesti koje su dolazile iz Sinja vezane u konjičke utrke odnosile na zbivanja čiji su sudionici obično bili hrvatski časnici. Nakon Domovinskog rata časnici su u pravilu bili spominjani u nekom pozitivnom kontekstu, sve dok nije izbio sukob sa službenom hrvatskom politikom, dolaskom Stipe Mesića na vlast. No, posljednjih godina ovi sukobi su kadrovskim promjenama izglađeni pa se hrvatski časnici iz Sinja po medijima gotovo više ne spominju ni u pozitivnom ni u negativnom kontekstu. Promjene zorno oslikava  vijest koju prenosimo iz Jutarnjeg lista u kojoj glavnu ulogu ima srpski mafijaš Ljubiša Buha, glavni svjedok u procesu koji se u Beogradu vodi zbog ubojstva srbijanskog premijera Đinđića. On se u Sinj jučer dovezao u Audiju A8 diplomatskih oznaka uživati u pobjedi svoje kobile na utrci na 1800 metara.

Detalji

Objavljeno: 13. ožujka 2007.

Iako je svakom jasno kako slovenski zahtjevi za dijelom hrvatskog mora nemaju nikakve pravne osnove svako malo se iz Slovenije, članice Europske unije, javlja neki tamošnji političar s neuobičajenim zahtjevima. No, ovakvom stanju dobrim djelom kumovali su hrvatski političari. Parafirani sporazum Račan-Drnovšek vjerojatno je jedinstven u dugoj povijesti međunarodnih odnosa, čime je Račan možda osigurao mjesto u nekom debelom udžbeniku pomorskog prava. No, taj sporazum koji je pobudio velike slovenske nade, ne može proći u Hrvatskoj zbog neslaganja javnosti koja zna pogledati zemljopisnu kartu. Stoga je za vjerovati kako će Kacinovi zahtjevi koje ovom prilikom prenosimo ostati tek poticaj slovenskoj mašti.

Detalji

Objavljeno: 12. ožujka 2007.

Večernji list donosi kraći članak na temu ujedinjavanja Todorićevog Konzuma i maloprodajnog dijela tvrtke Delta M, čiji je vlasnik srpski tajkun Miroslav Mišković. Tako saznajemo kako Mišković procjenjuje da u našoj zemlji postoji otpor ulasku srbijanskog kapitala na razini javnog mnijenja, ali ne u politici i gospodarstvu. Dakle, i Miškoviću je, kao uostalom i mnogima drugima, jasno kako hrvatska vlast i oni koji upravljaju gospodarstvom vode politiku kojoj se protivi većina građana. Naravno, Mišković zna kako se to može iskoristiti pa kaže kako ima planove koji pokrivaju velike ambicije u prehrambenoj industriji, PIK-ovima, proizvodnji mineralnih gnojiva, mesnoj industriji.

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2007.

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2007.

Član Hrvatskog kulturnog vijeća prof. dr. Zvonimir Šeparović na portalu  Hrvati AMAC prokomentirao je odluku Međunarodnog suda pravde u svezi tužbe BiH protiv Srbije za genocid. Za razliku od dr. Šimonovića koji je pravni zastupnik RH u Haagu, Šeparović ne nalazi kako Hrvatska svoje ciljeve može ostvariti izvansudskom nagodbom, već smatra da i dalje treba pokušati dobiti pravovaljanu presudu u parnici Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore. Šeparović piše: "Presuda Međunarodnog suda pravde kolikogod bila nepravedna, jer nema izravne osude Srbije i Crne Gore za izvršenje ili sudjelovanje u izvršenju zločina genocida, ipak ima veliku povijesnu vrijednost i dalekosežnu važnost u tome što je Srbija prva država u svijetu koja je osuđena za kršenje Konvencije o genocidu".

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2007.

Vjesnik je 13. veljače 2007. donio vijest o puštanju na uvjetnu slobodu Nijemice Brigitte Mohnhaupt, bivše teroristice Frakcije Crvene armije (RAF), osuđene 1983. na peterostruku doživotnu kaznu s dodatkom od 15 godina zbog 9 ubojstava. Sud je odluku o puštanju obrazložio činjenicom da 57-godišnja Brigitte Mohnhaupt više ne predstavlja sigurnosnu prijetnju i da zaslužuje priliku za resocijalizaciju. Ne možemo ne prisjetiti se slučaja Zvonimira Bušića, koji niti nakon 30 godina zatvorske kazne za otmicu zrakoplova (kojom prilikom je nesretnim slučajem stradao policijski djelatnik koji je pogriješio pri slijeđenju uputa za demontiranje eksplozivne naprave) nije pušten na uvjetnu slobodu. Vjesnik piše i o uhićenju Brigitte Mohnhaupt i još trojice članova RAF-a u Jugoslaviji 1978., i njihovom puštanju na slobodu od strane službenih vlasti "nesvrstane" i "miroljubive" Jugoslavije.