Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2007.

Portal Hrvati Amac nedavno je objavio otvoreno pismo vojvođanskih Hrvata. Pismo je datirano s 25. srpnjem 2007. i upućeno je predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu, predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Milanu Mogušu i predsjedniku Matice hrvatske Igoru Zidiću. Potpisnici ukazuju na nedavni potez srbijanske Vlade te traže očitovanje i poduzimanje mjera od strane najviših predstavnika javnog i političkog života u Republici Hrvatskoj. Naime, srbijanska Vlada odlučila se uvesti novi nastavni predmet 'bunjevački govor s elementima nacionalne kulture' čime se ponovo pokušava podijeliti hrvatski dio populacije u Vojvodini na Hrvate i Bunjevce s namjerom njihovog bržeg asimiliranja.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 07. kolovoza 2007.

Večernji list u članku Nikole Severa Šenija i Gorana Šimca donosi nekoliko pojedinosti s nedjeljnog svečanog obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti. Proslavi je nazočio i državni vrh u punom sastavu – premijer, predsjednik države i predsjednik Sabora. Odgovarajući na novinarske upite o alarmantnim izjavama Vojislava Koštunice i Borisa Tadića koji su za srpske medije kazali, kako Oluju smatraju zločinačkom akcijom u kojoj je protjerano 200 000 Srba, odnosno najvećim genocidom počinjenim nakon 2. svjetskog rata. predsjednik Mesić je izjavio:«Bilo bi dobro da u Srbiji shvate da je Milošević bio taj koji je Hrvatskoj nametnuo ratnu opciju, te da shvativši gdje je rat planiran i odakle je vođen, dožive katarzu». Odgovarajući na ista ta pitanja, premijer Sanader je između ostalog rekao:«Očigledno da u Beogradu još nije sazrelo vrijeme da shvate da su oni izvršili agresiju na Hrvatsku i držali pod okupacijom jednu trećinu našeg teritorija». Izgleda da je i ovom prigodom politički vrh ponovno uspio – ne učiniti ono, što se u ovakvo delikatnoj situaciji od njih s pravom očekuje. Postavlja se pitanje zašto je izostala prosvjedna nota Beogradu i što znači «guranje pod tepih» problema, koji u međusobnim diplomatskim odnosima Hrvatske i Srbije evidentno egzistiraju. Da li to predstavlja nedostatak političke volje i hrabrosti, ili, možda – i jedno i drugo?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. kolovoza 2007.

Jedno u nizu neriješenih pitanja između Hrvatske i Srbije je i pitanje povratka hrvatskih lipicanaca koje je ovih dana iznova aktualizirano. Podsjetimo, početkom rata konji su 'odvedeni' u Vojvodinu, a jedan od glavnih aktera te krađe bio je Mihajlo Komasović. Upravo on danas apelira da se konjima hitno pomogne jer će u protivnom uginuti od gladi. Konji se nalaze na vojvođanskoj ergeli Todora Bukinca, kamo ih je Komasović smjestio devedesetih. Međutim, danas Bukinac odbija brinuti o konjima, ali odbija ih i predati iako mu po ni jednoj osnovi ne pripadaju, odnosno traži da mu se isplati 300 000 eura za njihovo uzdržavanje! (zdk)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

"Sva sam ratišta prošao, ali ovo što sam na povratku iz Podgorice doživio s ničim se ne može mjeriti. Na stranu što smo svakih stotinjak metara bili izloženi kamenovanju, a u nekoliko navrata i mecima ispaljenima iz mraka, ali ponašanje crnogorskih specijalaca bilo je ono što posebno iritira. Umjesto da osiguravaju kolonu s Hajdukovima navijačima, oni su nas čitavim putem provocirali, da bi na koncu i pomagali napadačima udarajući nas pendrecima te razbijajući nogama i palicama naša vozila." - tako je Slobodnoj Dalmaciji opisala povratak navijača Hajduka osoba koja je nazvala redakciju i željela ostati anonimna. U nastavku se osoba potužila na činjenicu da nikakvih reakcija na ove događaje iz Zagreba nije bilo, što je odista opet jedan u nizu poteza hrvatskih dužnosnika koji kao da žive u prijeratnoj Jugoslaviji. Treba se samo sjetiti s kojim su ozbiljnošću engleski Nogometni savez i mediji popratili manji fizički obračun njihovih navijača s hrvatskom policijom i vidjeti kako stvari izgledaju u državama koje drže do svojih građana. No, hrvatski dužnosnici su valjda procijenili kako su grubi i po život opasni napadi na hrvatske navijače manje zlo od mogućeg narušavanje slike o "bratstvu i jedinstvu" sa Crnom Gorom, državom koja po svojedobnoj izjavi predsjednika RH nije napala Republiku Hrvatsku devedesetih. (mm)

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2007.

Nogometaši mostarskog Zrinjskog su u prvom susretu 1. kola kvalifikacija za Kup-a UEFA-a na domaćem stadionu 19. srpnja poraženi od ekipe beogradskog Partizana s 1:6 (0:2). Ova vijest ne bi izazivala našu posebnu pažnju, osim možda zbog visokog poraza Zrinjskoga, da utakmicu nisu obilježili tučnjava između navijača dvaju kluba, odnosno neredi koje su u Mostaru izazvali beogradski navijači. Miroslav Vasilj u Večernjem listu piše: "U posljednje vrijeme sve su glasniji zagovaratelji regionalne nogometne lige, no mostarski okršaj, a poglavito ponašanje navijača Partizana, pokopao je i tračak nade za taj projekt. Nakon mostarske epizode jasno je da UEFA mora nešto učiniti glede organiziranja susreta klubova i reprezentacija s područja bivše Jugoslavije. Poglavito se to odnosi na navijačke skupine iz Srbije. U protivnom, osim ranjavanja, bit će i težih epiloga balkanskih sportskih igara bez granica.". Ovdje treba primijetiti kako je košarkaška regionalna liga ipak i s ovakvim navijačima uspješno pokrenuta prije nekoliko godina, uz svesrdan napor Ciboninog vodstva. No, koliko je regionalna liga doprinijela hrvatskoj košarci zorno se vidi po stalnim neuspjesima klupske košarke u europskim natjecanjima, i pored sada već znatnog udjela stranih igrača u nekim domaćim klubovima. Štoviše, današnje stanje u hrvatskoj košarci je tako loše da se mnogi hrvatski košarkaši koji igraju vani više ne odlučuju za igranje u reprezentaciji. Ovo pokazuje da argumenti protiv regionalne lige ne bi trebali biti jedino možebitni sukobi među navijačima, već da bi problem trebalo sagledati i sa stajališta razvoja hrvatskog športa. Hrvatska vaterpolska liga dala je jasan recept u tom smislu. Više jakih klubova u hrvatskoj ligi, bez apsolutne dominacije nekog zagrebačkog kluba, dovodi do odličnih rezultata u europskim natjecanjima, kako klubova tako i reprezentacije. (mm)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2007.

Kako piše Hina, ovih se dana u srbijanskom parlamentu vodi velika rasprava o ratifikaciji sporazuma o uspostavljanju posebnih usporednih odnosa između bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i Republike Srbije, potpisanog u rujnu prošle godine. U samoj raspravi najaktivnije su sudjelovali, a tko drugi nego Šešeljevi radikali i Miloševićevi socijalisti, koji su kritiziravši Vladu naglasili da "sporazum potvrđuje međunarodno priznatu državu BiH što, po njima, nije dobro za Srbe" te da je RS prva srpska država preko Drine". Pitanje ratifikacije spomenutog sporazuma samo po sebi i nije toliko sporno, koliko je zabrinjavajuća razina i smjer rasprave te "velikosrpska" retorika koja neodoljivo podsjeća na ne tako davna vremena, koja su na žalost u glavama većine hrvatskih političara i "domoljuba" - prošlo svršeno vrijeme.

Detalji

Objavljeno: 02. lipnja 2007.

Nakon zadnjeg posjeta Ive Sanadera Velikoj Britaniji, gdje je koliko se zna doletio jedino da bi studentima u Oxfordu održao predavanje u kojem se pohvalio kako je upravo on zaslužan da je hrvatski nacionalizam sveden na minimum, uslijedio je niz negativnih reakcija u javnosti. Na našem portalu, primjerice, osim što smo se sami osvrnuli na Sanaderov istup prenijeli smo i komentar Milana Ivkošića iz Večernjeg lista na tu temu. Kao svojevrstan odgovor na ove kritike u današnjem Vjesniku objavljen je preko više od pola strane tekst gost komentatora Davora Gjenera "Zašto nacionalizam gubi dah?". Gjenero na početku komentara nalazi kako je istup Ive Sanadera izazvao "ogorčen gnjev dijela hrvatskih radikalnih medija i marginalnih političkih organizacija", dok komentar zaključuje riječima: "Hrvatska je u proteklim godinama napravila golem politički skok, pred njom se otvaraju nova politička pitanja, politika se profesionalizira i političko odlučivanje postaje sve složenijim. Sada oni koji nemaju znanja potrebnih za sudjelovanje u takvoj nacionalnoj politici i ne mogu drugo nego zagovarati isprazni nacionalistički populizam, a one dorasle danas aktualnima političkim pitanjima optuživati za izdaju nacionalnih interesa.". Mi bi primijetiti da s takvim saveznicima kao što je Davor Gjenero, Ivi Sanaderu neprijatelji ni ne trebaju. A katastrofa u koju srlja HDZ vodeći ovakvu politiku nažalost ne će se samo odraziti na tu stranku, već će dovesti na vlast one koji su hrvatsku samostalnost 2000. godine bacili na koljena, a što će tek u sljedećem mandatu učiniti nije posebno teško predvidjeti. (mm)

Detalji

Objavljeno: 01. lipnja 2007.

Večernji list javlja o nejasnoćama vezanim uz poslovanje Srpskog narodnog vijeća na čijem je čelu dr. Milorad Pupovac. Naime, na račun dr. Pupovca pale su optužbe  kako  o financijskom poslovanju SNV-a, "koji mjesečno od hrvatske vlade dobiva milijune kuna", nitko ne raspravlja, i da "o tome dr. Pupovca, koji frizira zapisnike, nitko ne smije pitati". Iznijete su i optužbe kako Pupovac "novac koji stiže na tajni račun SNV-a u Hrvatsku prosljeđuje Srbima na Kosovo". Pupovac je pak odgovorio da  "uz znanje hrvatske države i države Srbije, te međunarodnih organizacija, SNV više od godinu dana provodi Projekt suradnje sa Srbima na Kosovu o kojem Predsjedništvo SNV-a zna sve.". Drugim riječima, izgleda da novac hrvatskih poreznih obveznika preko SNV-a zaista odlazi kosovskim Srbima...