Branko Horvat Portal Hrvati Amac nedavno je objavio otvoreno pismo vojvođanskih Hrvata. Pismo je datirano s 25. srpnjem 2007. i upućeno je predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu, predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Milanu Mogušu i predsjedniku Matice hrvatske Igoru Zidiću. Potpisnici ukazuju na nedavni potez srbijanske Vlade te traže očitovanje i poduzimanje mjera od strane najviših predstavnika javnog i političkog života u Republici Hrvatskoj. Naime, srbijanska Vlada odlučila se uvesti novi nastavni predmet 'bunjevački govor s elementima nacionalne kulture' čime se ponovo pokušava podijeliti hrvatski dio populacije u Vojvodini na Hrvate i Bunjevce s namjerom njihovog bržeg asimiliranja.(zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić i KoštunicaVečernji list u članku Nikole Severa Šenija i Gorana Šimca donosi nekoliko pojedinosti s nedjeljnog svečanog obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti. Proslavi je nazočio i državni vrh u punom sastavu – premijer, predsjednik države i predsjednik Sabora. Odgovarajući na novinarske upite o alarmantnim izjavama Vojislava Koštunice i Borisa Tadića koji su za srpske medije kazali, kako Oluju smatraju zločinačkom akcijom u kojoj je protjerano 200 000 Srba, odnosno najvećim genocidom počinjenim nakon 2. svjetskog rata. predsjednik Mesić je izjavio:«Bilo bi dobro da u Srbiji shvate da je Milošević bio taj koji je Hrvatskoj nametnuo ratnu opciju, te da shvativši gdje je rat planiran i odakle je vođen, dožive katarzu». Odgovarajući na ista ta pitanja, premijer Sanader je između ostalog rekao:«Očigledno da u Beogradu još nije sazrelo vrijeme da shvate da su oni izvršili agresiju na Hrvatsku i držali pod okupacijom jednu trećinu našeg teritorija». Izgleda da je i ovom prigodom politički vrh ponovno uspio – ne učiniti ono, što se u ovakvo delikatnoj situaciji od njih s pravom očekuje. Postavlja se pitanje zašto je izostala prosvjedna nota Beogradu i što znači «guranje pod tepih» problema, koji u međusobnim diplomatskim odnosima Hrvatske i Srbije evidentno egzistiraju. Da li to predstavlja nedostatak političke volje i hrabrosti, ili, možda – i jedno i drugo?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Lipicanci Jedno u nizu neriješenih pitanja između Hrvatske i Srbije je i pitanje povratka hrvatskih lipicanaca koje je ovih dana iznova aktualizirano. Podsjetimo, početkom rata konji su 'odvedeni' u Vojvodinu, a jedan od glavnih aktera te krađe bio je Mihajlo Komasović. Upravo on danas apelira da se konjima hitno pomogne jer će u protivnom uginuti od gladi. Konji se nalaze na vojvođanskoj ergeli Todora Bukinca, kamo ih je Komasović smjestio devedesetih. Međutim, danas Bukinac odbija brinuti o konjima, ali odbija ih i predati iako mu po ni jednoj osnovi ne pripadaju, odnosno traži da mu se isplati 300 000 eura za njihovo uzdržavanje! (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Kamenovanje autobusa "Sva sam ratišta prošao, ali ovo što sam na povratku iz Podgorice doživio s ničim se ne može mjeriti. Na stranu što smo svakih stotinjak metara bili izloženi kamenovanju, a u nekoliko navrata i mecima ispaljenima iz mraka, ali ponašanje crnogorskih specijalaca bilo je ono što posebno iritira. Umjesto da osiguravaju kolonu s Hajdukovima navijačima, oni su nas čitavim putem provocirali, da bi na koncu i pomagali napadačima udarajući nas pendrecima te razbijajući nogama i palicama naša vozila." - tako je Slobodnoj Dalmaciji opisala povratak navijača Hajduka osoba koja je nazvala redakciju i željela ostati anonimna. U nastavku se osoba potužila na činjenicu da nikakvih reakcija na ove događaje iz Zagreba nije bilo, što je odista opet jedan u nizu poteza hrvatskih dužnosnika koji kao da žive u prijeratnoj Jugoslaviji. Treba se samo sjetiti s kojim su ozbiljnošću engleski Nogometni savez i mediji popratili manji fizički obračun njihovih navijača s hrvatskom policijom i vidjeti kako stvari izgledaju u državama koje drže do svojih građana. No, hrvatski dužnosnici su valjda procijenili kako su grubi i po život opasni napadi na hrvatske navijače manje zlo od mogućeg narušavanje slike o "bratstvu i jedinstvu" sa Crnom Gorom, državom koja po svojedobnoj izjavi predsjednika RH nije napala Republiku Hrvatsku devedesetih. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
NavijačiNogometaši mostarskog Zrinjskog su u prvom susretu 1. kola kvalifikacija za Kup-a UEFA-a na domaćem stadionu 19. srpnja poraženi od ekipe beogradskog Partizana s 1:6 (0:2). Ova vijest ne bi izazivala našu posebnu pažnju, osim možda zbog visokog poraza Zrinjskoga, da utakmicu nisu obilježili tučnjava između navijača dvaju kluba, odnosno neredi koje su u Mostaru izazvali beogradski navijači. Miroslav Vasilj u Večernjem listu piše: "U posljednje vrijeme sve su glasniji zagovaratelji regionalne nogometne lige, no mostarski okršaj, a poglavito ponašanje navijača Partizana, pokopao je i tračak nade za taj projekt. Nakon mostarske epizode jasno je da UEFA mora nešto učiniti glede organiziranja susreta klubova i reprezentacija s područja bivše Jugoslavije. Poglavito se to odnosi na navijačke skupine iz Srbije. U protivnom, osim ranjavanja, bit će i težih epiloga balkanskih sportskih igara bez granica.". Ovdje treba primijetiti kako je košarkaška regionalna liga ipak i s ovakvim navijačima uspješno pokrenuta prije nekoliko godina, uz svesrdan napor Ciboninog vodstva. No, koliko je regionalna liga doprinijela hrvatskoj košarci zorno se vidi po stalnim neuspjesima klupske košarke u europskim natjecanjima, i pored sada već znatnog udjela stranih igrača u nekim domaćim klubovima. Štoviše, današnje stanje u hrvatskoj košarci je tako loše da se mnogi hrvatski košarkaši koji igraju vani više ne odlučuju za igranje u reprezentaciji. Ovo pokazuje da argumenti protiv regionalne lige ne bi trebali biti jedino možebitni sukobi među navijačima, već da bi problem trebalo sagledati i sa stajališta razvoja hrvatskog športa. Hrvatska vaterpolska liga dala je jasan recept u tom smislu. Više jakih klubova u hrvatskoj ligi, bez apsolutne dominacije nekog zagrebačkog kluba, dovodi do odličnih rezultata u europskim natjecanjima, kako klubova tako i reprezentacije. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 

Srpska politika Kako piše Hina, ovih se dana u srbijanskom parlamentu vodi velika rasprava o ratifikaciji sporazuma o uspostavljanju posebnih usporednih odnosa između bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i Republike Srbije, potpisanog u rujnu prošle godine. U samoj raspravi najaktivnije su sudjelovali, a tko drugi nego Šešeljevi radikali i Miloševićevi socijalisti, koji su kritiziravši Vladu naglasili da "sporazum potvrđuje međunarodno priznatu državu BiH što, po njima, nije dobro za Srbe" te da je RS prva srpska država preko Drine". Pitanje ratifikacije spomenutog sporazuma samo po sebi i nije toliko sporno, koliko je zabrinjavajuća razina i smjer rasprave te "velikosrpska" retorika koja neodoljivo podsjeća na ne tako davna vremena, koja su na žalost u glavama većine hrvatskih političara i "domoljuba" - prošlo svršeno vrijeme.

Add a comment Add a comment        
 

 

Davor GjeneroNakon zadnjeg posjeta Ive Sanadera Velikoj Britaniji, gdje je koliko se zna doletio jedino da bi studentima u Oxfordu održao predavanje u kojem se pohvalio kako je upravo on zaslužan da je hrvatski nacionalizam sveden na minimum, uslijedio je niz negativnih reakcija u javnosti. Na našem portalu, primjerice, osim što smo se sami osvrnuli na Sanaderov istup prenijeli smo i komentar Milana Ivkošića iz Večernjeg lista na tu temu. Kao svojevrstan odgovor na ove kritike u današnjem Vjesniku objavljen je preko više od pola strane tekst gost komentatora Davora Gjenera "Zašto nacionalizam gubi dah?". Gjenero na početku komentara nalazi kako je istup Ive Sanadera izazvao "ogorčen gnjev dijela hrvatskih radikalnih medija i marginalnih političkih organizacija", dok komentar zaključuje riječima: "Hrvatska je u proteklim godinama napravila golem politički skok, pred njom se otvaraju nova politička pitanja, politika se profesionalizira i političko odlučivanje postaje sve složenijim. Sada oni koji nemaju znanja potrebnih za sudjelovanje u takvoj nacionalnoj politici i ne mogu drugo nego zagovarati isprazni nacionalistički populizam, a one dorasle danas aktualnima političkim pitanjima optuživati za izdaju nacionalnih interesa.". Mi bi primijetiti da s takvim saveznicima kao što je Davor Gjenero, Ivi Sanaderu neprijatelji ni ne trebaju. A katastrofa u koju srlja HDZ vodeći ovakvu politiku nažalost ne će se samo odraziti na tu stranku, već će dovesti na vlast one koji su hrvatsku samostalnost 2000. godine bacili na koljena, a što će tek u sljedećem mandatu učiniti nije posebno teško predvidjeti. (mm)

Add a comment Add a comment        
 

 
dr. Milorad PupovacVečernji list javlja o nejasnoćama vezanim uz poslovanje Srpskog narodnog vijeća na čijem je čelu dr. Milorad Pupovac. Naime, na račun dr. Pupovca pale su optužbe  kako  o financijskom poslovanju SNV-a, "koji mjesečno od hrvatske vlade dobiva milijune kuna", nitko ne raspravlja, i da "o tome dr. Pupovca, koji frizira zapisnike, nitko ne smije pitati". Iznijete su i optužbe kako Pupovac "novac koji stiže na tajni račun SNV-a u Hrvatsku prosljeđuje Srbima na Kosovo". Pupovac je pak odgovorio da  "uz znanje hrvatske države i države Srbije, te međunarodnih organizacija, SNV više od godinu dana provodi Projekt suradnje sa Srbima na Kosovu o kojem Predsjedništvo SNV-a zna sve.". Drugim riječima, izgleda da novac hrvatskih poreznih obveznika preko SNV-a zaista odlazi kosovskim Srbima...
Add a comment Add a comment        
 

 
Denisa u Oxfordu Hina je ukratko izvijestila o putu hrvatskog premijera Ive Sanadera Velikoj Britaniji, točnije Oxfordu, gdje je gostovao na poziv Chris Pattena, bivšeg povjerenika Europske komisije. U govoru tamošnjim studentima između ostalog Sanader je ustvrdio: "Ne bude li europski kontinent stvarao drukčiju sadašnjost i budućnost, povijest će se ponavljati", te se pohvalio kako je nacionalizam u Hrvatskoj smanjen na minimum, osobito od 2003. godine kad je HDZ došao na vlast. Mi bi ovdje primijetili kako treba biti slijepac i ne vidjeti kako je Sanaderova politika svođenja hrvatskog nacionalizma na minimum upravo nešto što se u povijesti već više puta ponovilo, sa svim posljedicama koje bi Sanader navodno želio izbjeći:"Europski je kontinent kroz svoju povijest svjedočio najvećim tragedijama, od svjetskih ratova do genocida, međusobnih dominacija i borbi za teritorij". Zaključili bi kako je gostovanje Ive Sanadera Oxfordu bila odista odlična prilika tamošnjim studentima da iz prve ruke vide i nauče kako se kolonijalni mentalitet može sačuvati u trećim zemljama i puno godina nakon pada Britanskog imperija.(mm)
Add a comment Add a comment        
Sri, 4-12-2024, 16:28:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.