TadićU šest obnovljenih i još neuseljenih srpskih kuća u mjestima Donje Ceranje i Pristeg u noći sa subote na nedjelju demoliran je sav inventar, razbijeni prozori i ulazna vrata. Riječ je o objektima na kojima je obnova dovršena koncem prošle godine, a čiji vlasnici trenutno ne borave u Republici Hrvatskoj, nego u Srbiji, SAD-u, Švicarskoj i Italiji. Srbijanski predsjednik Boris Tadić odmah je izrazio zabrinutost zbog uništavanja imovine Srba povratnika u okolici Zadra i istaknuo da hrvatska vlast mora pružiti sigurnost svim Srbima koji su se vratili i onima koji se tek trebaju vratiti svojim kućama. Zanimljivo je kako se srbijanski politički vrh istog trena našao pozvanim iskazati brigu o Srbima povratnicima, bez obzira na činjenicu što SDSS predvođen Miloradom Pupovcem u ovoj državi sudjeluje u vlasti pa bi se moglo reći da je on već sasvim dovoljan za sve potrebite reakcije. Usput budi rečeno, hrvatska država obnovila je hrvatskim državljanima pripadnicima srpske nacionalne manjine tisuće kuća koje su bile oštećene ili srušene tijekom Domovinskog rata. Ipak, ne može se ni u ovakvim okolnostima prigovarati Tadiću što drži do pripadnika srpske manjine. Možemo se samo čuditi što je hrvatska vlast u brojnim gorim situacijama kad nije stradala samo imovina već i životi Hrvata povratnika - ostala nijema. Primjerice, kada je u svibnju u etnički gotovo potpuno "očišćenoj" Banja Luci pretučen do smrti jedan od rijetkih povratnika Ivan Bartulović, hrvatski službeni predstavnici nisu se oglasili nikakvim priopćenjem. Ni iz vladinog, niti iz predsjednikovog ureda.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Sanader i Janša Kako je u petak priopćeno iz Janšina kabineta, danas bi trebao biti održan sastanak slovenskog premijera s predsjednicima parlamentarnih stranaka, glede rješavanja aktualnih spornih pitanja s Hrvatskom. Nakon postizanja načelnog dogovora krajem kolovoza na Bledu da nadležno arbitražno tijelo bude Međunarodni sud pravde u Den Haagu, idući bi korak za obje države trebao biti formiranje mješovitih komisija koje bi utvrdile okvir prepuštanja trećem, čemu bi prethodile odluke hrvatskog i slovenskog parlamenta. Parlamenti bi pritom također mogli odlučiti da će se odluka međunarodnog suda smatrati obvezujućom, što - kako se o tom pitanju ranije očitovao hrvatski akademik i profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf - nije ni potrebno, jer u slučaju takvog nepoštivanja druga strana može zatražiti intervenciju Vijeća sigurnosti UN-a. Kako bi se spomenute komisije trebale usuglasiti oko okvira samog predmeta spora nameće se sumnja da će do istog, na brz i učinkovit način u skorije vrijeme zaista i doći. Naime, za pretpostaviti je da ni ovog, kao ni mnogo puta do sad, stvari neće teći sasvim glatko.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatsko-slovenska granica U svezi slovenskih pretenzija na hrvatski teritorij poznatih pod nazivom «hrvatsko-slovenski granični spor», Davorin Rudolf u Fokusu obrazlaže pozadinu tih slovenskih zahtjeva koji se, po svim pokazateljima, prvenstveno oslanjaju na isforsirana potraživanja temeljena na "vraćanju moralnog duga" nego li na načela međunarodnog prava. Glede priznanja granica međunarodno pravo ima eksplicitno razrađene odredbe koje ne ostavljaju prostora manevriranjima - granice se uvijek definiraju međunarodnim ugovorima, a promjene granica silom ne proizvode nikakve pravne učinke. Gledajući iz tog kuta granični spor ne postoji kad znamo da su međunarodno priznate granice između Slovenije i Hrvatske «one koje su zatečene na dan stjecanja samostalnosti i neovisnosti, 25. lipnja 1991.» što je i potvrdila Badinterova komisija u siječnju 1992. godine. Kada će konačno tu nepobitnu činjenicu prihvatiti i naši susjedi?(zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Davorin RudolfSveučilišni profesor međunarodnog prava Davorin Rudolf za Hinu je pojasnio nekoliko stručnih termina koji se ovih dana pojavljuju u medijima, vezano uz rješavanje pitanja morske granice sa Slovenijom. Tako je Rudolf kazao kako primjena načela «ex aeuqo et bono» ni u kom slučaju ne može dovesti do tog da se Sloveniji dosudi čitav Savudrijski zaljev. «More je pripadni dio kopna, akcesorij, ne može se primjerice, samo more bez kopna predati nekoj stranoj državi. U svijetu nema obalne države bez mora. Kad bi se usvojio slovenski zahtjev onda bi građanin, koji bi na hrvatskoj savudrijskoj obali stavio nogu u more povrijedio slovenski državni teritorij». Rudolf, koji je bio hrvatski ministar vanjskih poslova i prvi predsjednik Državne komisije za granice među ostalim je također rekao: «Granica između Hrvatske i Slovenije nije ni katastarska ni prirodna ni povijesna, već ona koja je zatečena 25. lipnja 1991. godine. HS i slovenski Državni zbor tada su donjeli odluke da priznaju zatečene granice na taj dan i da nemaju nikakvih međusobnih pretenzija. Zahvaljujući tim odlukama priznala nas je EU, a zatim smo primljeni i u UN».(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
CEFTA - crveno Novinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičZanimljivo je pročitati razmišljanja slovenskih predsjedničkih kandidata koja donosi Hina o naporima hrvatske i slovenske strane da se dogovore o arbitraži. Tako nezavisni kandidat Alojz Peterle, kojeg podupiru stranke desnog centra vidi određene pomake u dijalogu, te smatra kako je arbitraža sama po sebi neophodna te bi eventualnu presudu svakako trebalo poštivati. Ipak, na pitanje o mogućnosti rješavanja problematike Piranskog zaljeva, Peterle je kazao: «Jasno je da se ne može ići po nešto što je (Slovenija) imala». S druge strane, kandidati ljevice Gaspari i Tuerk smatraju da za arbitražu nisu ispunjeni potrebni preduvjeti. U cijeloj je priči najdalje otišao – a vjerojatno je samo glasno rekao ono što svi kandidati zaista misle – Zmago Jelinčič. On smatra da se ti problemi sigurno neće riješiti idućih pet godina. Pri tome je prešao granicu koju bi Hrvatska smjela tolerirati: «Hrvatska je nasljednica NDH i za vrijeme Jugoslavije se nagrabila mnogo teritorija jer su njeni komunisti bili najutjecajniji».(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
4C Iz Glasa Koncila, koji u povodu Velike Gospe izlazi kao dvobroj, prenosimo komentar Ivana Miklenića o izjavama koje su u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti došle od strane najviših čelnika Republike Srbije i predstavnika Srba u Hrvatskoj. Autor naglašava da su te izjave, koje počivaju na lažnom prikazivanju događaja od prije dvanaest godina, duboko iritirajuće za Hrvate. Može se dodati kako te izjave osim što vrijeđaju, nisu nimalo bezazlene budući da dolaze usklađeno i od predstavnika hrvatskih Srba i od vodstva Republike Srbije. Njihova je namjera početak stvaranja novog mita o "progonu" i "etničkom čišćenju" hrvatskih Srba, čemu suđenje u Haagu trojici hrvatskih generala treba pružiti međunarodno-pravnu podlogu. A kako na ovakvu velikosrpsku politiku opet, kao i prije dolaska Tuđmana na vlast, nema jasnog odgovora iz Hrvatske, stvari mogu ići samo na gorje.
Add a comment Add a comment        
 

 
Ljubljanska bankaI dok je hrvatski državni vrh zauzeo pasivan stav glede rješavanja otvorenih pitanja dviju država, slovenski političari izgleda nisu na godišnjem odmoru, već i dalje marljivo rade na ostvarenju svojih ciljeva – a u svezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke. Najnovije informacije govore o inicijativi slovenske strane, koja je, iskoristivši pasivnost hrvatskih dužnosnika, europskoj javnosti uspjela nametnuti svoja idejna rješenja. Tako sada predlažu sukcesiju, odnosno prebijanje duga koji Ljubljanska banka ima prema građanima Hrvatske koji su u njoj dugi niz godina štedjeli, te navodnog duga koji hrvatski gospodarski subjekti imaju prema toj istoj banci. Izjavu u tom smislu dao je i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove Slovenije Jožef Jerovšek. Kroz prijedlog se provlači i misao, kako bi se ovo pitanje trebalo riješiti što prije, a zbog činjenice da će Slovenija početkom sljedeće godine predsjedati EU-om. Naime, susjedi nam «nikako» ne bi željeli doći u poziciju u kojoj bi im se moglo predbaciti da eventualno zlorabe svoj položaj.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Rijeka SutlaHina prenosi pisanje slovenskog «Dela», o najavi rušenja mostova na rijeci Sutli koje je kroz minule godine, a zbog obostrane potrebitosti izgradilo tamošnje lokalno stanovništvo. Delo piše: «Ulaskom Slovenije u schengensko područje na 670 kilometara dugačkoj granici s Hrvatskom ostat će 60 graničnih prijelaza, od čega 27 za malogranični promet, a srušit će se ili blokirati 115 različitih mostova i cesta koje je do sada koristilo lokalno stanovništvo». Rušenje se navodno opravdava uvođenjem schengenskog sustava nadzora granica te suzbijanjem opasnosti ilegalnih prijelaza i porasta prekograničnog kriminaliteta. Stječe se dojam da su određeni potezi u tom smislu sa slovenske strane povučeni jednostrano i pomalo ishitreno. S obzirom na negativne reakcije stanovništva i s jedne i s druge strane moglo bi se zaključiti da su njihove svakodnevne brige i navike – vezane uz izvršavanje svakodnevnih potreba poput odlaska na posao ili u školu zanemarene, te stavljene u službu «više politike» i «viših ciljeva». U cijeloj je priči ostalo nerazjašnjeno i pitanje same formalno-pravne dopuštenosti, ili nedopuštenosti takvih radnji s obzirom da je riječ o rijeci i mostovima koji su u zajedničkom vlasništvu dviju država. Koliko je nama poznato hrvatski dužnosnici nisu javnosti pružili nikakva objašnjenja s tim u svezi. Tek je HRT u jednom trenutku izvijestio kako je Hrvatska izdala suglasnost Slovencima za rušenje. (mmb)
Add a comment Add a comment        
Sri, 4-12-2024, 16:08:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.