Ana Lovrin"Tučnjava se dogodila nakon večere. Na izlasku iz kantine, tvrde izvori iz Kaznionice suprotno službenim navodima, Gudića i Banića dočekala su četvorica zatvorenika srpske nacionalnosti. Napali su ih metalnim šipkama, bokserima i drvenim prečkama razbijenih stolaca te ih teško pretukli. Tučnjavu su prekinuli pravosudni policajci, a protiv svih sudionika tučnjave slijede stegovni postupci.". Ovo je dio vijesti koju prenosimo iz Večernjeg lista, a koja se odnosi na incident u Lepoglavi pri kojem su po svemu sudeći Davor Banić i Ante Gudić, osuđeni vojni policajci iz slučaja Lore, doživjeli batinanje od strane srpskih osuđenika. Uprava za zatvorski sustav Republike Hrvatske negirala je da su motiv sukoba međunacionalne razmirice, davajući tumačenje o kojem se može čitati u nastavku ove vijesti.
Add a comment        
 

 
Donosimo Hininu vijest o tome što su Mesić, Šeks i Sanader jutros rekli na sastanku SEECP-a. Add a comment        
 

 
Sinjska alkaPrije su vijesti koje su dolazile iz Sinja vezane u konjičke utrke odnosile na zbivanja čiji su sudionici obično bili hrvatski časnici. Nakon Domovinskog rata časnici su u pravilu bili spominjani u nekom pozitivnom kontekstu, sve dok nije izbio sukob sa službenom hrvatskom politikom, dolaskom Stipe Mesića na vlast. No, posljednjih godina ovi sukobi su kadrovskim promjenama izglađeni pa se hrvatski časnici iz Sinja po medijima gotovo više ne spominju ni u pozitivnom ni u negativnom kontekstu. Promjene zorno oslikava  vijest koju prenosimo iz Jutarnjeg lista u kojoj glavnu ulogu ima srpski mafijaš Ljubiša Buha, glavni svjedok u procesu koji se u Beogradu vodi zbog ubojstva srbijanskog premijera Đinđića. On se u Sinj jučer dovezao u Audiju A8 diplomatskih oznaka uživati u pobjedi svoje kobile na utrci na 1800 metara.
Add a comment        
 

 
LineaIako je svakom jasno kako slovenski zahtjevi za dijelom hrvatskog mora nemaju nikakve pravne osnove svako malo se iz Slovenije, članice Europske unije, javlja neki tamošnji političar s neuobičajenim zahtjevima. No, ovakvom stanju dobrim djelom kumovali su hrvatski političari. Parafirani sporazum Račan-Drnovšek vjerojatno je jedinstven u dugoj povijesti međunarodnih odnosa, čime je Račan možda osigurao mjesto u nekom debelom udžbeniku pomorskog prava. No, taj sporazum koji je pobudio velike slovenske nade, ne može proći u Hrvatskoj zbog neslaganja javnosti koja zna pogledati zemljopisnu kartu. Stoga je za vjerovati kako će Kacinovi zahtjevi koje ovom prilikom prenosimo ostati tek poticaj slovenskoj mašti.
Add a comment        
 

 
KonzumVečernji list donosi kraći članak na temu ujedinjavanja Todorićevog Konzuma i maloprodajnog dijela tvrtke Delta M, čiji je vlasnik srpski tajkun Miroslav Mišković. Tako saznajemo kako Mišković procjenjuje da u našoj zemlji postoji otpor ulasku srbijanskog kapitala na razini javnog mnijenja, ali ne u politici i gospodarstvu. Dakle, i Miškoviću je, kao uostalom i mnogima drugima, jasno kako hrvatska vlast i oni koji upravljaju gospodarstvom vode politiku kojoj se protivi većina građana. Naravno, Mišković zna kako se to može iskoristiti pa kaže kako ima planove koji pokrivaju velike ambicije u prehrambenoj industriji, PIK-ovima, proizvodnji mineralnih gnojiva, mesnoj industriji.
Add a comment        
 

 
Prenosimo članak iz Jutarnjeg lista od 2. veljače 2007. u kojem Radoslav Stojanović, voditelj pravnog tima Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu tvrdi da predstavnici Hrvatske i Srbije razgovaraju već više od godinu dana o povlačenju tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid, te da su dvije strane "blizu dogovora". U članku se navodi i demantij glasnogovornika Vlade Republike Hrvatske Ratka Mačeka. Radi li se o još jednoj podvali srpske strane, ili je vjerovati narodnoj: "Gdje ima dima, ima i vatre"? Vjerojatno na odgovor ne ćemo dugo čekati ...
Add a comment        
 

 

Ivan ŠimonovićČlan Hrvatskog kulturnog vijeća prof. dr. Zvonimir Šeparović na portalu  Hrvati AMAC prokomentirao je odluku Međunarodnog suda pravde u svezi tužbe BiH protiv Srbije za genocid. Za razliku od dr. Šimonovića koji je pravni zastupnik RH u Haagu, Šeparović ne nalazi kako Hrvatska svoje ciljeve može ostvariti izvansudskom nagodbom, već smatra da i dalje treba pokušati dobiti pravovaljanu presudu u parnici Hrvatske protiv Srbije i Crne Gore. Šeparović piše: "Presuda Međunarodnog suda pravde kolikogod bila nepravedna, jer nema izravne osude Srbije i Crne Gore za izvršenje ili sudjelovanje u izvršenju zločina genocida, ipak ima veliku povijesnu vrijednost i dalekosežnu važnost u tome što je Srbija prva država u svijetu koja je osuđena za kršenje Konvencije o genocidu".

Add a comment        
 

 

Brigitte MohnhauptVjesnik je 13. veljače 2007. donio vijest o puštanju na uvjetnu slobodu Nijemice Brigitte Mohnhaupt, bivše teroristice Frakcije Crvene armije (RAF), osuđene 1983. na peterostruku doživotnu kaznu s dodatkom od 15 godina zbog 9 ubojstava. Sud je odluku o puštanju obrazložio činjenicom da 57-godišnja Brigitte Mohnhaupt više ne predstavlja sigurnosnu prijetnju i da zaslužuje priliku za resocijalizaciju. Ne možemo ne prisjetiti se slučaja Zvonimira Bušića, koji niti nakon 30 godina zatvorske kazne za otmicu zrakoplova (kojom prilikom je nesretnim slučajem stradao policijski djelatnik koji je pogriješio pri slijeđenju uputa za demontiranje eksplozivne naprave) nije pušten na uvjetnu slobodu. Vjesnik piše i o uhićenju Brigitte Mohnhaupt i još trojice članova RAF-a u Jugoslaviji 1978., i njihovom puštanju na slobodu od strane službenih vlasti "nesvrstane" i "miroljubive" Jugoslavije.

Add a comment        
 

 
Dimitrij RupelPrenosimo članak iz Slobodne Dalmacije od 2. veljače 2007. o izjavi slovenskog ministra Dimitrija Rupela s pozivom Slovencima da ne ljetuju na hrvatskom Jadranu. I dok svjetsko turističko poslovanje ne pamti takvo uplitanje politike u turizam, predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader o Rupelu i drugim slovenskim ministrima govori kao o "našim prijateljima". Njegovim, možda, ali, našim, hrvatskim, sigurno ne ... (djl)
Add a comment        
Uto, 22-10-2019, 01:53:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.