Ministar pravosuđa o promjeni Ustava

Ministar pravosuđa Ante Šprlje vjeruje da bi se već do kraja godine mogao promijeniti Ustav Ante Sprlje 1u pitanjma koja su prihvaćena kao "opće vrijednosti", poput nezastarjevanja ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, dok za 2017. najavljuje daljnje korake u restrukturiranju ustrojstva sudova koje je pokrenuo njegov prethodnik.

U razgovoru za Hinu novi ministar, koji je na tu dužnost došao iz Mostove kvote, detaljno je govorio o reformi pravosuđa, prvim koracima koje planira poduzeti te podizanju učinkovitosti i jačanju transparentnosti sustava koji građani često percipiraju kao jedan od najtromijih dijelova državnog aparata.

Najavili ste izmjenu Ustava kako bi se konačno kaznio privatizacijski kriminal. Koje još ustavne promjene želite uvesti?

O drugim sektorima ne bih govorio, no što se pravosuđa tiče to je svakako nezastarjevanje ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, s tim da smo otvoreni za raspravu o nezastarjevanju teških ubojstava. Imamo i drugih tema poput reforme regulacije Ustavnog suda, ali to je manje u sferi pravosuđa, a više dogovor na političkoj i pravnoj razini.

Mislim da je moguće Ustav promijeniti već u ovoj godini. Ono što čujemo sa svih strana je da su sve političke opcije spremne na promjenu Ustava i da to žele bar u onim djelovima gdje prihvaćamo da postoje opće vrijednosti, a to je nezastarjevanje ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, jer mislim da smo kao društvo sazreli da treba poslati jasnu poruku onima koji su društvo uništavali godinama da je došlo vrijeme da plate za ono što su napravili. I da se pošalje jasna poruka javnosti da država neće biti izvor za krađu, već samo naš krov koji će nas štiti da bolje živimo.

Reformu pravosuđa Most je tijekom predizborne kampanje često isticao kao reformu koja je temeljna za razvoj cijelog hrvatskog društva. Koji su prvi konkretni reformski potezi koje planirate poduzeti i do kojih bi rezultata oni trebali dovesti?

Zapravo se radi o većem broju mjera, ali među prvima je aktiviranje Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, uspostava bržeg informiranja sudaca o sudskoj praksi, omogućavanje sucima nižih sudova uvida u sudske odluke Vrhovnog suda na znatno bržoj razini, pripreme za veliku reformu zemljišnih knjiga, pripreme za manje korekcije Zakona o kaznenom postupku s ciljem rasterećenja državnog odvjetništva, pojačana suradnja MUP-a i DORH-a na svim razinama, ubrzavanje postupaka za imenovanje sudaca, saniranje dugova sudova za intelektualne usluge. Rezultati koje očekujemo će više biti vidljivi na sredini ili pri kraju mandata, nego u prvim mjesecima, ali budite sigurni, neke stvari će biti vidljive već i nakon šest mjeseci. Važno mi je kvalitetno i strateški postaviti svoj tim najbližih suradnika. Tražim od njih entuzijazam, poduzetnički duh, stručnost i naporan rad. Siguran sam da će zamah reformi biti primjetan. U to ulazimo bez kalkulacija i zadrški te s puno radnog elana s jednim jedinim ciljem - učinkovito i moderno pravosuđe.

Bivši ministar proveo je reformu kojom je smanjio broj općinskih sudova i državnih odvjetništva. Kako ocjenjujete tu reformu? Mislite li da su sudovi nakon nje postali učinkovitiji i jesu li postignute najavljivane uštede?

Držim da je takva reforma bila potrebna i naposljetku korisna, ali proces je još u tijeku i nedostaje opsežna analiza uspješnosti ove reforme. Upravo je jedan od početnih koraka mene kao novog ministra analiza provedenih reformi u svim područjima pa tako i u ovom. Treba doći vrijeme kada se reforme neće provoditi 'po defaultu' svakom promjenom vlasti. Racionalizacija je ključna organizacijska reforma i bit ću vrlo detaljan kod provedbe analize. U ovom kontekstu, ne smijemo zanemariti određeno nezadovoljstvo dijela građana i njihovih punomoćnika što sada moraju putovati u udaljenija mjesta za ishođenje pravde. I taj dio je bitan, i mora biti obuhvaćen analizom. Uštede, zbog svih troškova procesa racionalizacije, za sada neće biti velikih razmjera, ali će se s vremenom osjetiti.

Među ključnim smjernicama nove Vlade u resoru pravosuđa navedeno je jačanje primjene "oglednog spora" u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi. Kako to mislite provesti i vjerujete li da će se na taj način riješiti problem neujednačene sudske prakse?

Ponekad je bolje kad se pojavi problem koji će evidentno biti prisutan u većem broju sudskih predmeta, riješiti jedan takav predmet, potom ga ubrzano riješiti i u žalbenom postupku i obavijestiti sudove o odluci, nego da se npr. krene u 5000 takvih sporova pa da imamo 5000 ili više sudskih rasprava i presuda pa par tisuća žalbi. Takve situacije treba sagledati kroz tzv. ogledni spor, odnosno situaciju u kojoj će se brzo i kvalitetno riješiti jedan predmet i onda će sudbina ostalih biti jasna. Na ovaj način djeluje se preventivno jer stranke znaju da je upuštanje u takvu raspravu izgubljen slučaj.

U cilju ujednačavanja sudske prakse godinama se najavljuje osnivanje prizivnog suda posebno od kada je posljednjom reformom omogućeno da predmete općinskih sudova u drugom stupnju može rješavati bilo koji županijski sud u državi. Osim stvaranja jasne sudske prakse zagovornici ideje ističu da bi prizivni sud rasteretio Vrhovni i Ustavni sud koji bi se mogli posvetiti svojim pravim zadaćama?

Sa svojim suradnicima radim analize koji bi bio najbolji pristup da se smanji broj sudskih predmeta, da se ubrzaju postupci i ujednači praksa. Prizivni sud je bio jedna od opcija, no još nismo usvojili takav koncept. Zasada smo usmjereni na smanjivanje broja predmeta na drugostupanjskim sudovima kroz angažiranje sudaca u prekovremenom radu, dovođenje sudaca iz drugih sudova jednake nadležnosti na sudove koji imaju problema s nerješenim predmetima. Bez analize učinaka reforme pravosuđa ne možemo konačno reći u kojem ćemo smjeru krenuti, no sigurno uvodimo prekovremeni rad i dodatni rad sudaca te interne premještaje unutar sustava.

Kada očekujete rezultate?

Još uvijek nemamo u potpunosti izrađen statistički izvještaj za 2015. Imamo napravljen jedan okvirni izvještaj nakon preuzimanja vlasti. Očekujem da će kroz par mjeseci biti završena preliminarna analiza učinaka, s tim da se tek 2017. očekuje potpuni presjek uspješnosti reforme i određivanje koraka za daljnje restrukturiranje pravosuđa.

hkv

Čet, 1-10-2020, 02:51:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.