Razgovor s Davorom Dijanovićem

Za početak, pitanje o vašoj aktualnoj knjizi “Hrvatska u žrvnju Jugosfere”. Za naše čitatelje, koji ne znaju o čemu se radi, recite nam ukratko što ta knjiga sadrži?

Knjiga “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” obuhvaća 85 članaka, eseja i prikaza koji su posljednjih 6 godina objavljivani na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća i u periodici. Temeljena na vrlo opširnoj bibliografiji, knjiga argumentirano progovara o različitim temama iz područja politike, povijesti i kulture.

Kako ide s promocijom knjige u Hrvatskoj? Ima li izgleda da je uskoro predstavite i u Osijeku, jer se teme koje ste obradili i uvrstili u knjigu čine vrlo intrigantnima široj javnosti?

Do sada su održane promocije u Bjelovaru, Zagrebu, Splitu i Daruvaru, a o knjizi je bilo riječi i u emisiji Branimira Bilića “Glas za čovjeka”. Svakako bih volio knjigu predstaviti u Osijeku, s obzirom na činjenicu da je riječ o gradu koji je devedesetih odigrao jednu od najvažnijih uloga u obrani Hrvatske i zaustavljanju velikosrpske agresije, no PodjeleSvakom je, međutim, razumnom čovjeku jasno kako je njihov “antifašizam” samo sredstvo za rehabilitaciju vrijednosnog sustava iz vremena komunističke Jugoslavije. Da je našim dičnim “antifašistima” zaista do borbe protiv fašizma, koji u Hrvatskoj ne postoji, osim u usijanim glavama bivših obožavatelja Staljinovih brkova, onda bi kao uzore borbe protiv fašizma isticali Edit Stein, Maksimilijana Kolbea ili bl. Alojzija Stepinca, a ne humaniste iz Teznog i Hudine Jame. Prema mom dubokom uvjerenju, Domovinski rat treba biti onaj temelj na kojemu će Hrvatska graditi svoj moderni identitet, s obzirom na činjenicu da o njemu postoji konsenzus kod većine naroda.prije toga bi trebali biti ispunjeni određeni tehničko-logistički preduvjeti.

Vjerujem u Hrvatsku

Dogme i mitovi neprestani su pratitelji hrvatske stvarnosti. Tu mislim i na mitove iz bivše SFRJ, kult Tita, partizane i ustaše..., što sve generira ideološke podjele u društvu. Jesmo li doista podijeljeno društvo i kako postići zajedništvo, vratiti poljuljani identitet, onaj koji neće robovati prošlosti?

Tuđmanova, i ne samo njegova, ideja “nacionalne pomirbe” trebala je spriječiti daljnje podjele u društvu. No danas je posve jasno da su relikti bivšeg sustava uglavnom tu ideju iskoristili kao instrument za političku rehabilitaciju, odnosno za zadržavanje pozicija i sinekura koje su stekli u vrijeme jugoslavensko-komunističkog totalitarnog sustava. Preko tzv. mainstream medija, koji su gotovo svi u njihovim rukama, kao i kroz službene državne institucije i tzv. nevladine udruge logično je da su, posebno nakon thermidorskog prevrata 2000., nastavili sijati podjele u društvu s obzirom na činjenicu da je riječ o ljudima koji su svoje karijere izgradili na demoniziranju hrvatskog naroda i ideje samostalne hrvatske države. Razlika je tek u tome što su do devedesete pokrovitelja imali u Beogradu, a od stjecanja samostalnosti u anglosaksonskim prijestolnicama. Pritom, dakako, oni i dalje nastupaju kao tzv. antifašisti, implicirajući kako s druge strane stoje fašisti, protiv kojih će se oni, hrabri “antifašisti”, u bitci “mi ili oni”, boriti.

Svakom je, međutim, razumnom čovjeku jasno kako je njihov “antifašizam” samo sredstvo za rehabilitaciju vrijednosnog sustava iz vremena komunističke Jugoslavije. Da je našim dičnim “antifašistima” zaista do borbe protiv fašizma, koji u Hrvatskoj ne postoji, osim u usijanim glavama bivših obožavatelja Staljinovih brkova, onda bi kao uzore borbe protiv fašizma isticali Edit Stein, Maksimilijana Kolbea ili bl. Alojzija Stepinca, a ne humaniste iz Teznog i Hudine Jame. Prema mom dubokom uvjerenju, Domovinski rat treba biti onaj temelj na kojemu će Hrvatska graditi svoj moderni identitet, s obzirom na činjenicu da o njemu postoji konsenzus kod većine naroda.

Kad smo kod aktualnosti tema, kako komentirate sadašnje društveno i političko stanje u Hrvatskoj, nakon što smo već dvije godine u EU-u? Bili ste naime vrlo skeptični prema tom našem članstvu, a činjenice da nam je EU donio premalo dobroga idu vam u prilog. Kako to komentirate?

Rekao bih da je jedna od rijetkih dobrih stvari koja se dogodila ulaskom u EU ta što su započela suđenja bivšim udbašima u Njemačkoj i time pokrenuto pitanje lustracije. EUUnija nam ništa neće dati, no ako ćemo iskoristiti određene prednosti koja ona ima, to će biti isključivo naših ruku djelo. Jednako tako, ako ćemo od sebe učiniti sluge, onda se kasnije nećemo moći žaliti što nas kao sluge i tretiraju. Ulaskom u Uniju prihvatili smo određena ograničenja, tako da ni vlast koja bi izgarala za nacionalne interese ne bi imala posve odriješene ruke, no ništa nas osim vlastite nesposobnosti ne sprječava da krenemo putem jedne Poljske ili Mađarske i bar donekle afirmiramo svoje interese u Uniji.Duboka politička, gospodarska i duhovna kriza samo je produbljena, što opet nije ništa iznenađujuće kad se pogleda habitus političara koji su na čelu države. Hrvatska je danas u Europskoj uniji, tu je činjenicu nemoguće negirati, tako da će i njezin razvoj u budućnosti biti određen tom neupitnošću. Kad je čovjek u paklu, mora tražiti mjesto gdje je manje vruće, rekao je Mažuranić, tako da ni Hrvatskoj ne preostaje drugo nego se izboriti za svoje interese unutar EU-a, neovisno što o toj tvorevini mislili.

Unija nam ništa neće dati, no ako ćemo iskoristiti određene prednosti koja ona ima, to će biti isključivo naših ruku djelo. Jednako tako, ako ćemo od sebe učiniti sluge, onda se kasnije nećemo moći žaliti što nas kao sluge i tretiraju. Ulaskom u Uniju prihvatili smo određena ograničenja, tako da ni vlast koja bi izgarala za nacionalne interese ne bi imala posve odriješene ruke, no ništa nas osim vlastite nesposobnosti ne sprječava da krenemo putem jedne Poljske ili Mađarske i bar donekle afirmiramo svoje interese u Uniji.

I 25 godina od uspostave samostalnosti i neovisnosti RH, zemlja je i dalje pod pritiskom mnoštva problema (loše gospodarstvo, nezaposlenost, odljev mladih...), ljudi sve lošije žive, političari se prepucavaju... Kako se u takvom okruženju, i može li se uopće, riješiti defetizma i vratiti vjeru u vlastite snage?

Kad je Njemačka svojedobno zapala u ekonomsku krizu, prvi korak njihovih vladajućih političara bio je povratiti povjerenje u vlastite snage, odnosno vratiti ponos narodu. Tako je pokrenuta kampanja “Vjerujem u Njemačku”, u kojoj su sudjelovali znanstvenici, športaši i općenito istaknute javne osobe koje djeluju izvan područja politike. Kao što je poznato, Njemačka je prebrodila krizu i predstavlja ekonomski motor današnje Europske unije. Kod nas imamo posve suprotan primjer. Kod nas političari i mediji kao da se natječu u tome kako hrvatskim državljanima ogaditi vlastitu državu i prikazati je kao “slučajnu državu” koja uopće nije vrijedna postojanja.

Da bismo se riješili defetizma trebamo jednom zauvijek poslati u ropotarnicu povijesti političare s komunističkim i jugoslavenskim pedigreom i ukloniti jugoslavensko-komunistički vrijednosni sustav. Jer, svi bitni hrvatski problemi, politički, institucionalni, gospodarski (nakaradna socijalistička ekonomija, korupcija, negativna selekcija u državnim poduzećima), pravosudni i drugi vuku svoje korijene iz vremena Jugoslavije. Sa sadašnjim političkim kadrovima Hrvatska ne može naprijed. Hrvatskoj trebaju nepotrošeni političari koji iza sebe ne vuku repove iz prošlosti i nisu podložni ucjenama.

U vraćanju ponosa narodu velika je uloga intelektualne elite koju je kod nas, nažalost, vrlo lako potkupiti i ušutkati. PonosU vraćanju ponosa narodu velika je uloga intelektualne elite koju je kod nas, nažalost, vrlo lako potkupiti i ušutkati. I danas vrijedi opaska dr. Milana Šufflaya da je “veći dio hrvatske inteligencije ropski raspoložen, pa u ropstvo zavađa i svoj vlastiti narod.” Hrvatska treba inteligenciju koja će biti kritički korektiv društva i koja neće za nekoliko tisuća kuna dodatka na mirovinu šutjeti dok se razaraju društvo i država. Velika je, dakako, važnost i Katoličke Crkve, koja bi također trebala biti aktivnija i angažiranija u uklanjanju anomalija u hrvatskom društvu.I danas vrijedi opaska dr. Milana Šufflaya da je “veći dio hrvatske inteligencije ropski raspoložen, pa u ropstvo zavađa i svoj vlastiti narod.” Hrvatska treba inteligenciju koja će biti kritički korektiv društva i koja neće za nekoliko tisuća kuna dodatka na mirovinu šutjeti dok se razaraju društvo i država. Velika je, dakako, važnost i Katoličke Crkve, koja bi također trebala biti aktivnija i angažiranija u uklanjanju anomalija u hrvatskom društvu.

Odnosi sa susjedima (Slovenija, Srbija) također su opterećeni nizom neriješenih pitanja i problema. Dojam je da nam je diplomacija loša i neučinkovita (banaliziraju se izjave iz Beograda, poput onih Dačića, Vučića, Nikolića...), da se ne nastupa dovoljno uvjerljivo. Stječete li i Vi takav dojam?

Hrvatska diplomacija ne može drugačije djelovati, s obzirom na to da se uglavnom radi o mjestu koje služi za reciklažu bivših komunističkih diplomata i novinara kojima je mvpeiu vrijeme Jugoslavije glavni zadatak bio borba protiv ideje hrvatske države i protiv “ustaško-terorističke emigracije”. Nije zbog toga nikakvo čudo što se po stranim medijima i dalje pišu kojekakve gadosti o hrvatskom narodu ili što nas ucjenjuju države koje su nekoliko puta manje od Hrvatske. Loša diplomacija jedan je od karcinoma hrvatske države, baš kao što isto vrijedi i za pravosuđe i upravu.

Ilustrativan je u tom kontekstu primjer odnosa hrvatske države i diplomacije prema Hrvatima u BiH. Pitanje položaja Hrvata u BiH prvorazredno je vanjskopolitičko pitanje RH, jer bi i geopolitički polupismenim političarima i diplomatima trebalo biti jasno da nestanak Hrvata u toj državi dugoročno dovodi u pitanje i opstanak Hrvatske u sadašnjim granicama, no za hrvatsku diplomaciju to pitanje kao da ne postoji. Drugo vanjskopolitičko pitanje od ključne važnosti za RH je njezino pozicioniranje u međunarodom okruženju. Napadna fiksacija na prostor bivše države treba biti zamijenjena odabirom strateških partnera na prostoru Srednje Europe. Balkan i dvije Jugoslavije Hrvatskoj su donijeli isključivo teror, nasilje i neslobodu.

Pogubna destabilizacija Europe

Kako komentirate trenutačno stanje s izbjegličkom krizom u našem okruženju? Čini se kako nas val migranata neće tako lako zaobići...?

Olakotna okolnost je ta što će većini imigranata Hrvatska biti tek usputna postoja prema bogatijim zemljama. Ovo je pitanje zapravo općeeuropsko, pitanje europske budućnosti i europskog identiteta. Ne dvojim da većina migranata nisu teroristi i kriminalci, no činjenica da među izbjeglicama prevladavaju mladi muškarci koji, k tome, suprotno medijskim napisima, pretežno ne dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom, poziva na oprez i budi sumnju da se među njima nalaze i potencijalni teroristi. Uostalom, zastupnik Damir Kajin postavio je logično pitanje zašto ti migranti ne odlaze u bogate muslimanske zemlje u svom susjedstvu.

Jasno je da iza masovnog useljavanja stoje određeni planovi čije bi ostvarenje u budućnosti moglo skupo koštati Stari Kontinent. Nekome očito odgovara destabilizacija Europe, tzv. taljenje naroda i otvaranje novih kriznih žarišta PromjeneMislim da recentne geopolitičke promjene, uvjetovane prije svega situacijom u Ukrajini, idu prema tome da se formira svojevrsni “sanitarni kordon” prema Rusiji od Hrvatske preko Poljske do Baltika i da SAD ozbiljno ulazi na ovo područje. To bi se moglo iskoristiti za političku eliminaciju projugoslavenskih (eo ipso prosrpskih) kadrova koji uništavaju hrvatsku državu u svakom pogledu, no pitanje je što te promjene dugoročno donose. U svakom slučaju, očekuju nas vrlo zanimljiva vremena.preko jačanja radikalnih džihadističkih skupina u Europi. Kome to odgovara, prepustio bih čitateljima da sami zaključe. Europi svakako ne.

Sanitarni kordon

Za kraj, jedno možda pretenciozno pitanje: Kako vidite budućnost Hrvatske? Drugim riječima, hoćemo li se konačno izvući iz krize i kako (sadašnja vlada kaže da izlazimo iz recesije), možda s novom HDZ-ovom vlasti nakon predstojećih parlamentarnih izbora...?

Futurologija je vrlo nezahvalna disciplina, pa se ne bih odvažio davati bilo kakve rezolutne zaključke. Od sadašnje vlade teško možemo dobiti goru, no i HDZ treba biti svjestan da se politika više neće moći svoditi samo na tamburanje nacionalnih budnica i mahanje zastavama. Hrvatskoj trebaju ozbiljni programi i strategije, emocije nisu dovoljne. Politika se neće i dalje moći svoditi na zbrinjavanje vlastitih kadrova.

Dakako, bilo kakve korjenite strukturne promjene neće biti moguće bez promjene na globalnoj geopolitičkoj razini. Suprotno uvriježenom mišljenju, i većina drugih država ima slične probleme. Suverenitet u klasičnom smislu više ne postoji i sve su države više ili manje podložne ucjenama onih koji kontroliraju kapital. Mislim da recentne geopolitičke promjene, uvjetovane prije svega situacijom u Ukrajini, idu prema tome da se formira svojevrsni “sanitarni kordon” prema Rusiji od Hrvatske preko Poljske do Baltika i da SAD ozbiljno ulazi na ovo područje. To bi se moglo iskoristiti za političku eliminaciju projugoslavenskih (eo ipso prosrpskih) kadrova koji uništavaju hrvatsku državu u svakom pogledu, no pitanje je što te promjene dugoročno donose. U svakom slučaju, očekuju nas vrlo zanimljiva vremena.

Darko Jerković
Magazin Glasa Slavonije

Uto, 4-08-2020, 12:51:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.