Razgor s Hrvojem Hitrecem 

Hrvoje Hitrec suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež. Dobitnik je značajnih književnih nagrada:"Ksaver Šandor Gjalski", "Ivana Brlić Mažuranić" i "Grigor Vitez". Poznat je i po svojem političkom angažmanu u presudnim vremenima nastajanja hrvatske države. Na parlamentarnim izborima koji se održavaju krajem studenog sudjelovat će sa svojom nezavisnom listom. Donosimo razgovor s Hrvojem Hitrecom na temu ovih izbora.

Kakva je (pozitivna ili negativna) opće atmosfera u Hrvatskoj pred izbore?

Hrvati su nervozni. Naime, ako računamo od 3. siječ­nja 2000., činjenica je da su u 21. stoljeću već dvaput prevareni na izborima za Hrvatski sabor. Birači žele nešto treće, a tu alternativu mogu potražiti samo na ne­zavisnim listama.

Kakvima držite kampanje stranaka – konstruktivnima ili destruktivnima?

Kampanje velikih stranaka dio su velike prijevare, jer se prave teme skrivaju kao zmija noge. Nitko od njih i ne spominje ''Zapadni Balkan", jer cijela tzv. politička elita radi u korist tvorevine koja je suprotna (i zabranjena člankom 141.) Ustavu Republike Hrvatske.

Ima li između SDPa i HDZa razlike u osnovnim elementima kampanje? U čemu su sličnosti?

Razlike su samo u kraticama. I jedni i drugi služe se nepodnošljivim frazama s jedne, i trivijalnostima s druge strane. Infantilno!

Vidite li neku razliku između SDPa i HDZa u njihovu unutrašnju ustrojstvu? Koja je od tih stranaka više okrenuta članstvu a manje karizmatičnom 'vođi'?

U SDP-u se teško može govoriti o ustrojstvu, prije rastrojstvu i konfuziji. HDZ-u se uspjela nametnuti oligarhija sa Sanaderom na pramcu. Šutljiva većina u HDZ-u progovorit će ako HDZ izgubi izbore.

Ako tu vidite razlike, držite li da se radi o nebitnim stvarima ili mozda držite da je stil upravljanja državom odraz unutrašnjeg ustrojstva stranke (kako SDPa s Ivicom Račanom tako i HDZa s Ivom Sanaderom)?

Mi nemamo ni jednu značajnu stranku koja bi u sebi i po sebi bila demokratska u samom ustrojstvu. Takva situacija se onda prenosi i na upravljanje državom.

Kako procjenjujete sadašnju diskusiju u državi o članstvu u EU I Atlantskom Savezu? Je li ta diskusija 'slobodna', kontrolirana ili nešto treće?

Postoji dogma o Europskoj uniji i NATO savezu. Tko je protiv ulaska Hrvatske, nema pristup medijima, a či­ni se ni Saboru. Tko je u zadnjem sazivu zastupao onu drugu polovicu hrvatskih građana koji se protive nad­nacionalnim integracijama? Nitko. Takvo stanje je u najmanju ruku neprirodno.

Kakvo je vama većinsko raspoloženje u Hrvatskoj glede članstva u EU i Atlantskom Savezu?

Na to pitanje može odgovoriti samo referendum. Moja lista zahtijeva referendum za sva krupna nacionalna pitanja.

Znate li npr situaciju među intelektualcima? Vlada li među njima oprez ili se bezrezervno za 'euroatlantske integracije'?

Intelektualci sigurno nisu bezrezervno za euroatlantske integracije. Oni kažu (i ja kažem, i moja lista kaže) da je europsko zajedništvo moguće samo kao savez suverenih, samostalnih i ravnopravnih država koje imaju sličnu povijest, iste kršćanske korijene i suvre­mene gospodarske interese. EU, se na žalost, obli­kuje kao supredržava. Hrvatska bi u takvoj EU ima­la manju samostalnost nego u bivšoj Jugoslaviji.

Mislite li da će ZERP zaživjeti ili će ipak umrijeti nečasnom smrću nakon izbora krajem XI mjeseca?

Poznajući (u dušu) našu podaničku političku klatež, siguran sam da će ZERP možda čak biti i proglašen i 2. da će to proglašenje pratiti niz sluzavih ograda, koje će praktički značiti zadržavanje sadašnjega stanja, ako ne i pogoršanje.

EU na račun vlastita ustava poduzima sve moguće da izbjegne izjašnjavanje vlastitih građana o Ustavu EU. Hrvatska čini isto glede članstva u EU i Atlantskom savezu. Što se to događa s europskom 'demokracijom'? Treba li tražiti novu definiciju 'demokracije'?

Ustavu EU više se ne govori, zamijenio ga je tzv. «Lisabonski ugovor», i opet nepregledan dokument koji u stvari govori isto što i odbačeni Ustav EU, štoviše, učvršćuje noge europskoj federaciji i pogoduje intere­sima velikih. Hrvatska politička elita čini sve, naravno, da ne bi slučajno bio upitan za mišljenje hrvatski narod koji je (zaboravljaju) nositelj suvereniteta Re­publike Hrvatske. Nova definicija demokracije jest: vla­dati narodom u ime naroda po mogućnosti bez naroda.

Kako vam izgleda politički proces u kojem se manjak demokratičnosti u Europi pojavljuje kao posljedica a. nezrelosti građana EU (to je izjava jednog funkcionera u EU) ili b. besmislenog izolacionizma (kako govore hrvatski političari) a u oba slučaja posljedica je izigravanje ustava svih država o kojima se radi; od Francuske do Hrvatske?

EU je projekt političkih elita velikih europskih zemalja, projekt suprotan naravi i tradicijama samostalnih nacionalnih država. Projekt grabežljivaca koji su ostali bez kolonija na drugim kontinentima, pa ih sada nalaze u naivnim tranzicijskim zemljama, napaćenim komunizmom. Obični građani "zre­lih" demokracija u velikim zemljama nisu nezreli nego licemjerni, jer drže da će se i sami okoristiti. Ali nisu toliko neoprezni da im se podvali dokument pod nazivom Ustav EU. Bio je to jednostavno pogrješan naziv. Dokument koji se zove ''ugovor" lakše će progutati, nacionalni ponos će biti naizgled spašen, a mnogoljudne i razvijene države ionako znaju da se cijela ta priča s EU može prekinuti kad im dozlogrdi, odnosno postane opasna po interese velikih.

Je li tu problem u zastarjelim ustavninm propisima ili pak o zastarjelim idejama o demokraciji s kojima 'živi' europska populacija? Ili je u pitanju nešto treće?

Demokracija je postala mlinski kamen oko vrata agresivnog libe­ralnoga kapitalizma koji osim profita ne poznaje druge vrijednosti. Kada istina, poštenje i pravda postanu zaboravljene riječi, onda to znači da se u globalnim razmjerima krećemo prema novom totalitarizmu, ali i prema smrti čovječanstva. Kult «razvitka» rezultirat će smrću planeta Zemlja.

Zašto ste se odlučili za sudjelovanje u izborima preko samostalne liste; nije li naime bilo mogućnosti za udruživanje snaga s drugim 'slobodnim strijelcima'?

Hvala na pitanju. Trenutačno je moja najveća slabost što birači misle da sam i dalje u HDZ-u. Ja sam, za informaciju, napustio tu stranku prije otprilike go­dinu dana, zgrožen uhićenjima hrvatskih generala, narodnih zastupnika i novinara. Pokušali smo, nas dvadesetak, obli­kovati vrlo neformalnu, skupinu koja bi se pod imenom "Savez za Hrvatsku" realizirala na ovim izborima kao mreža nezavisnih lista u svim jedinicama. Na žalost, uoči realizacije došlo je do niza kupoprodaja. Na nogama smo osta­li samo Drago Krpina u 9. izbornoj jedinici, i ja u sedmoj.

Vidite li opasnost da se fragmentacijom biračkog tijela kroz mnoštvo lista država zapravo preda u ruke SDP-u? To je inače aktivna propagandna teza Ive Sanadera?

Uvijek sam jasan: sigurno ne ću biti uz crvene, a plavima treba korekcija u vidu snažne grupacije koja će doći u Sabor s nezavisnih lista i ne će biti podložna stranačkoj stezi. Sanaderova propaganda je providna: glasujte svi za HDZ inače će na vlast doći SDP. Ali ne kaže istodobno: kada nastavi vladati HDZ, opet će činiti isto - iznevjeriti demokraciju, slušati upute iz stranih centara moći, uzeti u koaliciju upravo one Srbe koji su bili u neprija­teljskim redovima, uhićivati, voditi Hrvatsku u treću Jugoslaviju.

Jeste li spremni na udruživanje snaga s drugim izvan-stranačkim listama nakon izbora?

Da, ako poštuju hrvatske branitelje, ako im je Domovinski rat nezaobilazna vrijednost, ako poštuju pravo na život od začeća i ako nisu skloni izdaji.

Dok se tvrdi da je za Hrvatsku svejedno jesu li na vlasti SDP ili HDZ jer među njima nema razlike, što vi mislite o tome? Je li to doista svejedno?

Ne posve, ali opasnosti su slične.

Ako se na ovim izborima ništa ne promijeni glede rasporeda snaga u Saboru, što mislite da će biti potrebno da se dogodi u naredne četiri godine kako bi biračko tijelo shvatilo s kime (ili čime) ima posla?

Ljudima mora biti jasno da će tada biti velikih nevolja. Zato ovi izbori imaju u stvari karakter referenduma s pitanjem: jeste li za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku? Jer, ako sve ostane po starom, bez obzira tko formira vlasti (SDP ili HDZ) Hrvatska će nepovratno otploviti u krivom smjeru.

Ima li takvo očekivanje ikakva smisla ako se uzme u obzir da svi mediji provode aktivnu politiku izolacije prema svim strankama i listama koje nisu na strani SDP-a a kritične su prema potezima HDZ-a odnosno Ive Sanadera? Milovan Šibl tvrdi da mu nije moguće objaviti oglas u dnevnom tisku čak i ako ga je spreman platiti. Imate li vi kakva iskustva u tome pogledu?

Imam iskustva iz onoga vremena svršetkom osamdesetih, kada sam kao jedan od prvih suradnika dr. Franje Tuđmana vodio bitku za probijanje blokade komunističkih medija. A glede sadašnjega stanja - za razliku od ostalih u sličnoj poziciji, ja jednostavno nemam novca za oglase. U kontaktu sam s udrugom «Bokci».

Što mislite o poslovičnoj nesposobnosti 'hrvatske alternative' za suradnju? Je li to prirodno stanje stvari ili postoje sile koje takvu situaciju ne samo podržavaju već i podstiču?

Moja savjest je mirna. Učinio sam sve što je bilo moguće da se alternativa ujedini. "Muževi nam fale", govorio je Tuđman.

Može li ta 'hrvatska alternativa' napredovati ako nema razrađenu strategiju na svim poljima državne regulative već se zadržava samo na 'protivljenju euroatlantskim integracijama'? Nije li kad se govori o mogućnostima 'alternative' zadržavanje na općenitostima problem usitnjene opozicije više nego li aktivno miniranje od strane stranke na vlasti ili državne uprave?

 Ako pročitate izborni program Neovisne liste Hrvoja Hitreca (adresa http://www.neovisna-lista-hrvoja-hitreca.info) vidjet ćete da se ne zadržavamo samo na protivljenju integracijama, a ako i inzistiramo na tom oponiranju - imamo dramatične razloge, jer će nova, nesamostalna pozicija Hrvatske imati posljedice u svim područjima života. Mi jednostavno ne že­limo i ne ćemo dopustiti da se učini bilo što suprotno aktualnom Ustavu RH.

Što će se dogoditi u naredne četiri godine ostale li HDZ na vlasti? A što preuzme li Sabor SDP?

Ako je vođi jedne od tih stranaka uzor Tito koji je dao poubijati nekoliko stotina tisuća Hrvata, a vođi druge stranke uzor Ante Trumbić, onda se odgovor nameće sam od sebe.

Hrvati AMAC

{mxc} 

Sub, 16-01-2021, 13:15:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.