Nikica ValentićPrenosimo iz Večernjeg lista vrlo zanimljiv razgovor s ratnim premijerom Nikicom Valentićem, iz kojeg je vrlo jasno kakav je odnos hrvatske vlasti bio prema ubojstvima i pljački koje su se događala nakon Oluje. Na pitanje, kako je na ovakve događaje reagirao predsjednik Tuđman, Valentić je odgovorio: "On je uistinu pobjesnio. Inače, Tuđman je izuzetno kontrolirao emocije, no tu ih nije mogao suspregnuti. "Kakvi su to heroji, što nisu prije mjesec dana uletjeli u pozadinu, dok je još bilo naoružanih neprijatelja? Kakav je to način ubijati civile, kukavice, provokatori", govorio je Tuđman". Valentić spominje i kako za neke zločine postoje indicije kako su posljedica obavještajnog rata i pokušaja dezavuiranja hrvatske države: "Već smo prije bili izloženi sličnim "incidentima", a koje su, pokazalo se, isplanirale tajne službe nekih država. Bilo je indicija, no o tome kad se arhivi otvore, tada će to biti jasnije. Takve indicije odnose se na zločine u Pakračkoj Poljani, Gospiću i Ahmićima. Potrebno je da se objave arhivi, pričekajmo i memoarsku građu. Samo su idioti ili provokatori to mogli raditi. U jednoj TV emisiji, koju pamtim jer vrlo rijetko istupam u medijima (ovo je treći intervju u 10 godina), pitali su me za Ahmiće, a ja odgovorio: Da se pokaže kako je hrvatska vlada stajala iza Ahmića, kao njezin premijer, ubio bih se. Tada mi je Zoran Pusić, koji putem svojih veza vani i preko HHO-a ima razne spoznaje, rekao da se neću trebati ubiti jer da ima indicija kako iza Ahmića stoji jedna vrlo utjecajna tajna služba važne države...".
Add a comment        
 

 
Nenad BachIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Andrije Bauera sa hrvatskim glazbenikom Nenadom Bachom, koji već dugi niz godina živi i radi u Americi, točnije – New Yorku. « Bach je davno otišao u Ameriku, 29. rujna 1984. i to prije svega s namjerom da mu se djeca rode u demokraciji, te da se u svojoj profesiji okuša s onim najboljima». Tamo se etablirao kao uspješan pop-rock muzičar koji također radi i filmsku glazbu. U razgovoru se između ostalog može pročitati i o glazbenikovom djelovanju u smislu promocije hrvatske glazbe i kulture općenito, te njegova razmišljanja o aktualnoj političkoj situaciji i u kojem nas smjeru ista sve zajedno u budućnosti vodi.(mmb)
Add a comment        
 

 
Lijepa NašaU zadnjem broju Hrvatskog slova intervju je dao dr. Slavko Kulić, znanstveni savjetnik pri Ekonomskom institutu u Zagrebu i predstojnik Odjela za interdisciplinarna istraživanja. Razgovor je zanimljiv jer sadrži kritičke, a na nekoliko mjesta i vrlo negativne, ocijene razvoja Hrvatske po više pitanja od njenog osamostaljenja. Tako Kulić navodi: "I poslije 17 godina mi smo daleko od države kao subjekta civilizacije, parlamentarnog sustava odlučivanja, države razuma. K ovome treba dodati da do danas nemamo utvrđenih granica s novonastalim državama na tlu bivše Jugoslavije. Sve manje smo društvo, i od onog što se podrazumijeva pod pojmom zajednice. Prijeti nam opasnost da nestanemo kao subjekt kulture u tranziciji. Usprkos centralizaciji vlasti u Hrvatskoj, centripetalne sile djeluju u stvarnosti kroz nametnuti regionalizam koji je suprotstavljen, neformalno, formalnom županijskom ustrojstvu života u Hrvatskoj. Ustav RH je nastao i ostao kao vrijednosno politički akt - sredstvo manipulacije stvarnošću, umjesto da je postao i ostao vrijednosno-socijalni akt - oblik socijalne egzistencije i organizacije. Razina opće spojne svijesti o sebi, o vremenu i o prostoru gdje jesmo je vrlo niska - briga za život je također na sve nižoj razini. Svi oblici života u prostoru Hrvatske nestaju jer do danas koncepcije o opstanku i razvoju života u Hrvatskoj nema. To nije nitko ni pokušao.".
Add a comment        
 

 
Željko GlasnovićIz Večernjeg lista prenosimo razgovor s generalom HVO-a i hrvatskim dragovoljcem, zamjenikom generala Ante Gotovine u akciji Oluja, "čovjekom kojeg su za života, upravo vojnici kojima je bio zapovjednikom, proglasili živom legendom". General Glasnović u razgovoru iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o Domovinskom ratu, Oluji, ulozi Hrvatskog vijeća obrane, te o položaju Hrvata u BiH danas. Glasnović spominje i jedan zanimljiv detalj: "Nakon pada Knina hrvatski časnici bili su upućeni u istočnu Slavoniju na izviđanje i dvije brigade HVO-a bile su namijenjene za pomoć u oslobađanju i ukoliko diplomatski napori ne uspiju, što nije poznato u javnosti".
Add a comment        
 

 
dr. Nikica BarićPovjesnik dr. Nikica Barić u razgovoru za Hrvatsko slovo iznosi svoja stajališta vezana uz Domovinski rat. Obrazlaže razloge radi kojih je provođenje akcija «Bljesak» i «Oluja» bilo neizbježno: «jednostavna je činjenica da je Hrvatska, nakon više godina neuspješnog pregovaranja s kninskim Srbima i nakon očite nesposobnosti UN-a da izvrši mirnu reintegraciju okupiranih područja, odnosno da provede odrednice Vanceova mirovnog plana, krenula u te vojne akcije i ostvarila svoj teritorijalni integritet.» Odlučno opovrgava interpretacije o sudjelovanju Hrvatske u 'zajedničkom zločinačkom pothvatu' te jasno daje do znanja da je po njemu za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini odgovorna isključivo Srbija.
Add a comment        
 

 
Dražen BudišaNakon četiri godine ne pojavljivanja u javnosti Dražen Buduša dao je poduži intervju za Večernji list, u kojem je obuhvaćen niz tema, od Budiševog životnog puta pa do današnjeg stanja u Hrvatskoj. U ovom uvodu izdvajamo dio u kojem se Budiša osvrće na hrvatsku političku scenu: "Unatoč političkoj i gospodarskoj stabilnosti, u pogledu usvajanja sadržaja proklamiranih europskih političkih normi i uzusa, vidim kod nas paradoks: da su često korifeji te politike tipičnog antieuropskog i balkanskog ponašanja. Gdje god je velik govor o Europi, s velikim europskim frazama, tamo je slabo poznavanje Europe i neeuropsko ponašanje i naš primitivizam. Ja tako doživljavam našu sadašnju političku scenu. Predsjednik države Stjepan Mesić je danas izvor političke nestabilnosti, a njegova bi dužnost nalagala baš suprotno. S obzirom na sve ovo što se događa u posljednje vrijeme, i ne samo u posljednje, on bi trebao napustiti dužnost i na taj način učiniti uslugu Hrvatskoj. To se neće dogoditi i zbog toga što je pitanje politike pa i kaznene odgovornosti pitanje odnosa snaga, a ne funkcioniranja pravne države.".
Add a comment        
 

 
dr.sc. Željko HorvatićIzlaganje dr. sc. Željka Horvatića, profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske, na trećem stručnom skupu o djelovanju haaškog Tribunala, koje smo već objavili na portalu,  podiglo je dosta prašine i na samome Sudu. Podsjećamo kako je dr. sc. Željko Horvatić, argumentirano analizirajući rad ICTY-a, ustvrdio brojne nepravilnosti u djelovanju tog Suda koje su dovele do "činjenično i pravno potpuno neprihvatljive" optužnice o 'zajedničkom zločinačkom pothvatu', time otvoreno aludirajući kako se zapravo radi o političkom, a ne pravičnom Sudu. Stoga i ne čudi reakcija Carle del Ponte kojom ona traži između ostaloga i očitovanje premijera Sanadera smatrajući kako je "neprihvatljivo da se to događa u zemlji kandidatkinji i sada bi izravno s vladom trebalo vidjeti kako to riješiti". U razgovoru za Hrvatsko slovo, koji ovdje donosimo, dr. sc. Željko Horvatić još jednom naglašava sve navedeno te odgovara Carli del Ponte: "... vrijeme je da prestanete sebe smatrati osobom koja će dozvoljavati ili ne raspravu o nekom pravnom pitanju i da se vratite u realnost i razumne okvire rasprave o svim sadržajima suvremenog kaznenog prava." (zdk)
Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecHrvatsko kulturno vijeće, usprkos medijskoj blokadi, polako se probija do šire hrvatske javnosti. Tomu svjedoči činjenica da se u visokotiražnim dnevnim listovima počinju pojavljivati osvrti na aktivnosti HKV-a, a dio ovih izvještaja prenijeli smo i na našem portalu. O djelovanju HKV-a kao i aktualnim problemima na hrvatskoj kulturnoj i političkoj sceni za tjednik Hrvatski list (broj od 28. lipnja) govorio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec. Između ostalog, cilj udruge je očuvanje i razvoj hrvatskog identiteta koji je u današnje vrijeme ozbiljno narušen. Hrvoje Hitrec posebice upozorava na proces stvaranja tzv. "zapadnog Balkana" koji prikriveno provodi vladajuća politička elita, služeći se vještim manipulacijama i obmanama na svim razinama. Nakon sklopljenog "srdačnog" Pakta o stabilnosti koji nas prostorno "pakira" u novu političku tvorevinu, tzv. "zapadni Balkan", sličan razvoj događaja prati jezična pitanja. Zajednički bosansko-hrvatsko-srpski kao službeni jezik "zapadnog Balkana" već je u uporabi Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Iz tih razloga nužno je zaštiti hrvatski jezik, kao jedan od temelja identiteta hrvatskog naroda, kao što to čine svi ostali narodi. Kao odgovor na spomenute probleme u hrvatskom društvu, kao i na druge poput krivotvorenja istine o Domovinskom ratu, korupcije, ili rasprodaje nekretnina u Hrvatskoj, Hrvoje Hitrec spominje i političku opciju - Savez za Hrvatsku. (zdk)
Add a comment        
 

 
DubrovnikU trenutcima kad je veći dio hrvatske javnosti rezignirano prati vijesti iz Haaga, držimo bitnim istaknuti djelovanje Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Zadaća je Centra prikupljanje, obrađivanje dokumenta vezanih uz Domovinski rat te na kraju njihovo publiciranje u svrhu sistematizacije tog razdoblja i stvaranja objektivne percepcije navedenog, utemeljene isključivo na znanstvenoj podlozi. To ističe ravnatelj Centra, dr.sc. Ante Nazor, u svom razgovoru za Hrvatsko slovo koji donosimo u nastavku. Ovaj hvale vrijedan projekt okupio je mlade hrvatske znanstvenike koji u potrazi za gradivom obilaze i najvažnija poprišta zbivanja u Domovinskom ratu, od Vukovara, zapadne Slavonije sve do Maslenice i Velebita. Nadajmo se da će trud koji ulažu u rasvjetljavanje događaja vezanih uz Domovinski rat naći svoje mjesto i, primjerice, u hrvatskim udžbenicima za povijest. Na taj bi se način konačno moglo zaustaviti svakojake intrigante koji si uzimaju za pravo ispisivati hrvatsku povijest bez ikakve znanstvene podloge, okrenuti prvenstveno osobnim probitcima. Ili one vođene političkim ciljevima kao primjerice zagovaratelje velikosrpske ideje koji pod krinkom "utvrđivanja istine o ratnim zločinima i sukobima" u svojoj knjižici "Hrvatska: razvoj događanja u oblasti tranzicijske pravde", pisanoj u prosincu 2006. za Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu, sugeriraju kako je proglašenje neovisnosti Hrvatske "krivo" za pokretanje rata! (zdk)
Add a comment        
Pet, 27-11-2020, 17:28:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.