Hrvoje HitrecU prošla dva tjedna ovaj se portal po prirodi stvari više pozabavio skoro nadolazećim izborima i donio najzanimljivije dijelove programa nekoliko, trenutno najjačih političkih stranaka u Hrvatskoj. Ovom prilikom prenosimo razgovor (s portala Hrvati AMAC) s predsjednikom HKV-a - Hrvojem Hitrecom - koji na ove parlamentarne izbore izlazi sa svojom nezavisnom listom. Više o stavovima i promišljanjima Nezavisne liste Hrvoja Hitreca može se pročitati u nastavku, a internetske stranice s imenima i životopisima kandidata mogu se naći na adresi www.neovisna-lista-hrvoja-hitreca.info. U uvodu izdvajamo nekoliko komentara o "velikim" hrvatskim strankama, HDZ-u i SDP-u: "Razlike su samo u kraticama. I jedni i drugi služe se nepodnošljivim frazama s jedne, i trivijalnostima s druge strane... U SDP-u se teško može govoriti o ustrojstvu, prije rastrojstvu i konfuziji. HDZ-u se uspjela nametnuti oligarhija sa Sanaderom na pramcu. Šutljiva većina u HDZ-u progovorit će ako HDZ izgubi izbore.".
Add a comment        
 

 
mons. dr. Mile BogovićDonosimo integralni razgovor s našim članom, biskupom mons. dr. Mile Bogovićem, koji je u skraćenom obliku objavljen u Jutarnjem listu 29. listopada na 7. stranici pod naslovom "Podržao bih koaliciju HDZ-a i SDP-a". U duhu ovog naslova je i ostatak opreme teksta, koja naravno odudara u potpunosti od poruke koju je biskup Bogović želio uputiti. U svezi uređivačke politike Jutarnjeg lista biskup Bogović nam je poručio: "U javnost nije ušla moja poruka, nego poruka urednika Jutarnjeg lista. Ta njegova poruka provlači se kao moja pa su neki došli do toga kako se preko mene „vrh Crkve“ dogovorio s „Pantovčakom“ za strategiju u predstojećim izborima. Niti sam ja „vrh Crkve“, niti me je netko ovlastio da u njegovo ime progovorim, a još manje bih želio da se moje riječi tumače na crti usuglašavanja s Pantovčakom. Ništa drugo ne želim nego da se moje riječi shvate onako kako su – dovoljno jasno – napisane.". Jutarnji list izostavio odgovore na tri zadnja pitanja, što uključuje i ono o gradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini iako je ono bilo dogovoreno za poseban okvir. U nastavku donosimo također i inačicu razgovora s opremom teksta koju je objavio Jutarnji list.
Add a comment        
 

 
Božo LjubićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s predsjednikom HDZ 1990. i ministrom u Ministarskom Vijeću BiH Božom Ljubićem, jednim od šest potpisnika Kreševske deklaracije za koju se u javnosti često govori da je preopćenita, odnosno da joj nedostaje konkretnosti. U razgovoru, Ljubić je iznio svoje i stajališta svoje stranke u vezi s spomenutom deklaracijom, kao i o mogućim modelima koji bi najoptimalnije u skoroj budućnosti mogli zamjeniti Dayton.  "Najveća vrijednost ove deklaracije hrvatskih stranaka je to što je potpisana u matrici hrvatskog dogovora u BiH. Druga njezina vrijednost je što ona definira načela ustava i zbog toga je ona za neke preopćenita. Odbijam sve prigovore u tom smjeru jer smatram da svi skupa u BiH moramo krenuti od načela na kojima se može ustrojiti jedna održiva i funkcionalna država, a onda, kad se usuglasimo oko načela, evo, hrvatske stranke su se usuglasile, treba se usuglasiti s ostala dva naroda, i onda, prema jasnim načelima krenuti u izradbu novoga ustava. Drugo, tražimo da reforma bude urađena na simetričan način, da se prava konstitutivnih naroda sigmatiziraju na jednak način na čitavoj teritoriji BiH, i da se individualna prava konzumiraju sukladno suvremenim demokracijama u svijetu. Treće, što je tu jako bitno, da predviđamo ustroj BiH u tri razine vlasti što znači, državna, srednja i lokalna. Ono što je važno na državnoj razini jest da se vlast konstituira i prakticira na načelu pariteta i rotacije, a u odlučivanju na načelu konsenzusa. Sljedeće što je u toj deklaraciji bitno jest da će se izvorni djelokrug pojedinih razina vlasti definirati ustavom, a ne ga, kao sada, ostaviti nedefinirano".
Add a comment        
 

 
mons. dr. Mile BogovićIz tjednika Hrvatski list prenosimo razgovor s našim članom gospićko-senjski biskupom mons. dr. Mile Bogovićem. Na pitanje da li je izbor msgr. Srakića za novog predsjednika HBK izraz nezadovoljstva biskupa i nadbiskupa načinom na koji je ulogu Crkve u hrvatskom društvu postavljao dosadašnji predsjednik kardinal Bozanić, Bogović je dao jednostavan odgovor: "Biskupi smatraju da statute koje su donijeli za izbor predsjednika treba poštivati i u vrijeme izbora. U duhu važećih statuta, Bozanić nije ni bio kandidat za predsjednika. On nije poražen, niti se takvim smatra. Iako nije predsjednik HBK, svi mi znamo što u Hrvatskoj znači odgovornost zagrebačkog nadbiskupa i čast kardinala Rimske Crkve, kako je rekao jedan od sudionika na gospićkom zasjedanju HBK." U svezi haaške presude "vukovarskoj trojici" biskup Bogović je rekao : "Nažalost, i ovaj put Haag je bio dosljedan u svojim (krivim) stavovima. No, ni ovo nekim nije dovoljno da uvide političku funkciju toga suda. Volio bih kad bi tužilačka sklonost međunarodne zajednice time dosegla svoj vrhunac. No još gore će biti ako unutarnji tužitelji shvate ovo kao normu kako se treba postaviti prema Domovinskom ratu i njegovim sudionicima kad naši sudovi preuzmu ulogu Haaškog tribunala...".
Add a comment        
 

 
Vlč. Zlatko SudacS internetskih stranica www.katolicki-tjednik.com prenosimo razgovor s vlč. Zlatkom Sucem, povodom duhovnih seminara koje je održao u Podmilačju i Novoj Biloj u BiH. U razgovoru se osvrnuo na sve teškoće današnjeg vremena u kojem je sve teže uskladiti svakodnevni život i tegobe koje on sa sobom nosi s temeljnim postulatima naše vjere, kao i na činjenicu da ga većina hrvatskog stanovništva prema rezultatima anketa doživljava čudotvorcem: "Prije svega, radi jasnoće stvari, moram dobro naglasiti da sve što radim ne radim samovoljno nego u dogovoru s mjerodavnim crkvenim vlastima. Ništa od svega ovoga ne bi bilo da kard. Puljić i moj biskup Valter Župan nisu dali svoj blagoslov i stali iza onoga što ja radim. U Crkvi se ništa ne može događati bez dopuštenja crkvenih vlasti. Ne bih ja ni došao ovamo da oni to nisu podržali. Stožer moje poruke u zadnjih par godina su tri stupa na kojima naša vjera stoji: Euharistija, Marija i poslušnost u Crkvi. Ako samo jedan od stupova fali to, onda, više nije katolička vjera, jer nemaju svi kršćani Mariju; Euharistija , baza svih sakramenata, se danas tako silno napada; a Crkva može biti jedino katolička onda kad postoji jedinstvo između pape, biskupa, svećenika, fratara i vjernog naroda. Kao ilustraciju ću spomenuti kad sam u Pentagonu, nakon terorističkog napada na SAD, predvodio molitvu za nastradale, toplo mi je savjetovano da ne spominjem Mariju, jer su tamo poginuli i židovi i protestanti i katolici. Žalosno, ali istinito nisu svi kršćani oni koji vole Mariju. Nas katolike odvaja identificira to što imamo Gospu, vjerujemo u stvarnost sakramenta Krista na oltaru i što imamo poslušnost sv. Ocu, a indirektno preko njega svojim biskupima i poglavarima. Ako ta tri stupa jesu zajedno, i čovjek ih se drži, onda tek možemo govoriti o katoličkoj vjeri. Zbog životne važnosti upravo ovo naglašavam na svojim seminarima".
Add a comment        
 

 
HCZIZKIz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s Goranom Jurišićem, voditeljem Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, utemeljenog 2004. godine. Po struci je povjesničar i u svojim se istraživanjima komunističkih zločina, od onih najranijih, iz vremena Oktobarske revolucije 1917. godine, preko onih za Hrvatsku najvažnijih iz Drugog svjetskog rata – vodi isključivo metodama višestrukih provjera autentičnosti izjava svjedoka i dokumentacije. U razgovoru za Hrvatsko slovo Jurišić iznosi probleme koje je centar imao pri samom osnivanju, svoja razmišljanja o postojećim razlikama između uvjetno rečeno antifašizma oslobodilačkih snaga koje su rušile fašizam (primjerice Amerike) i antifašizma-komunizma na našim prostorima kojem je glavni zadatak bio uspostava totalitarističkog poretka s komunističkom partijom na čelu. Također ističe činjenicu da su se po tom pitanju stvari u današnjoj Hrvatskoj promijenile samo kozmetički: «Komunisti su se za tranziciju jako dobro pripremili, zadržavši sve poluge vlasti, i pozicije u medijima, tajnoj službi i slično. U Hrvatskoj gotovo i nema važnijeg položaja na kojemu je vlast do sada obnašala osoba koja nikada nije bila komunist, oko kojeg se dalje raspoređuju bivši suradnici OZNE ili UDBE».
Add a comment        
 

 
Pero SudarIz Večernjeg lista donosimo ekskluzivan razgovor s pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom povodom predstojećih ustavnih promjenau BiH,  te stava katoličkih biskupa o tom pitanju. Biskup Sudar govori i o odnosu kršćanstva i islama, odnosu Vatikana prema BiH, povratku te odgovara na pitanje može li zemlja u kojoj je u samom sustavu ukorijenjeno zlo uopće opstati. "Ni jedna zajednica ne može opstati, ako pristaje ili je prisiljena živjeti pod teretom programirane nepravde i zanijekanih temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda. Ima nešto, o čemu većina političara današnjice ne vodi računa, a to je moralna zakonitost po kojoj nikakva i ničije nepravda, koliko god bila političkim dogovorima zajamčena i nazovi-zakonima pa i silom branjena, na duži rok ne može opstati. I to jednostavno zato što je riječ o zlu u sebi. Nepravda ni na ovome svijetu nema budućnosti! Kako je moguće vjerovati da će opstati društvo koje se miri s činjenicom da se preko milijun njegovih građana ne može vratiti u mjesta iz kojih je silom prognano? Zar je teško zamisliti kolika je to akumulacija nepravde i negativne snage koja svojom zakonitošću vuče na dolje?"
Add a comment        
 

 
M.G.GomezS internetskih stranica www.katolicki-tjednik.com prenosimo vrlo zanimljiv razgovor s Manuelom Guerraom, autorom "Masonske zavjere“. Je li istina da postoji masonska zavjera? Je li spojivo biti katolik i mason? U Europskom parlamentu vladaju masoni? To su pitanja na koja profesor Manuel Guerra, autor 25 knjiga o različitim sektama, nastoji odgovoriti u knjizi „Masonska zavjera“. Manuel Guerra Gómez, rođen u Villamartínu de Sotoscuevu 1931., diplomirao je na klasičnoj filologiji i patrističkoj teologiji i član je Real Academia de Doctores de Espanja. Bio je dekan Teološkog fakulteta sjeverne Španjolske sa sjedištima u Burgosu i Vitoriji. U razgovoru za agenciju Zenit je istaknuo: «Masonske metode su usko povezane s laicističkim shvaćanjem, odražavaju povijesni relativizam i vode prema socijalno-kulturnom relativizmu promičući ga.“ Može se još dodati kako je teško tajnu pripadnost nekoj organizaciji, odnosno masonskoj loži, povezati s temeljnim načelima demokratskih sustava. Naime, ako se netko tajno udružuje i potpomaže, sigurno prije ili kasnije dovodi u neravnopravni položaj one koji ne pripadaju tajnim organizacijama. A u demokratskom društvu svi bi trebali biti ravnopravni, zar ne?
Add a comment        
 

 
Danijel RehakIz tjednika Fokus donosimo razgovor s Danijelom Rehakom, predsjednikom Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Poduži razgovor dotiče više zanimljivih tema, a u ovom uvodu izdvajamo neobično pitanje novinara u svezi neodrživosti neupućenima nepoznatog "vukovarskog paralelnog sustava" koje je dobilo još neobičniji odgovor ako ga se pokuša shvatiti u kontekstu naširoko proklamiranih europskih demokratskih standarda: "Vidite, Erdutski sporazum, koji smo imali priliku vidjeti, nije predstavljen do kraja. Mi govorimo o njegovih trinaest točaka, a svi Srbi znaju koja od tih točaka ima i svoje podtočke. Mi o tome ništa ne znamo. Jer odnos naših vlasti prema nama koji smo stvarali ovu državu, što ja znam... došao je u fazu nepovjerenja. Uzmimo primjer, ako ja ne želim da ono što sam potpisao vi ne saznate, to znači da meni tu nešto nije jasno. Možda Srbi znaju sve varijante, a mi ne znamo ni dokad vrijedi taj Erdutski sporazum i je li možda istekao, te koje su mu osnove. Zašto i na koji način međunarodna zajednica pritišće, mi to ništa ne znamo. Možda neke stvari krivo govorimo iz razloga što nismo upućeni u taj dio i to je najveći problem. Jer, najgori problem svih ljudi je neznanje. Neshvatljivo je da Srbi neke stvari nama govore za koje ja ne mogu vjerovati da postoje, a oni se toga drže i ostvaruju svoja prava na temelju toga što meni nije poznato.
Add a comment        
Sub, 28-11-2020, 14:25:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.