glagoljicaIz Hrvatskog lista donosimo razgovor s prof. dr. Darkom Žubrinićem o odnosu Hrvata prema hrvatskoj glagoljškoj baštini i što ona danas predstavlja, ponajprije u kulturološkom smislu. Podsjećamo, prof. dr. Darko Žubrinić  autor je i mnogih tekstova na engleskom objavljenih na portalu croatianhistory.net, a koje u našem prijevodu objavljujemo u rubrici Hrvatski leksikon. Izdvajamo: "U posljednje vrijeme odnos prema glagoljici mnogo je bolji i sve više ima onih koji nešto znaju o njoj. Osobito me veseli što zanimanje za glagoljicu s veseljem pokazuju pučkoškolci. Ali ima i drukčijih primjera, kao što je vrlo ambiciozno izrađen portal o hrvatskom turizmu gdje se glagoljica nalazi među dvadesetak hrvatskih vrijednosti. Popratne rečenice nisu na razini današnjih spoznaja o glagoljici. Nije točno da su glagoljaši bili svećenici koji su htjeli izbjeći sudbinu galijota, kako tamo piše, ali nije ni točno da glagoljica u Hrvatskoj postoji tek od 12. st. Žalosno je da se ovakve pogrješke čine na portalima kojima je na neki način zadatak da prezentiraju hrvatsku baštinu."
Add a comment        
 

 
dr. Mario JarebGlas Koncila objavio je opširan razgovor s dr. Mariom Jarebom, povjesničarem u Hrvatskome institutu za povijest, na temu zločina u 2. svjetskom ratu i nakon njega. Jareb je komentirao više aspekata ove teme, a mi u uvodu izdvajamo dio iz kojeg se saznaje kako je istraživanje zločina u Jasenovcu daleko odmaknulo, dok je s druge strane sa žrtvama zločina kojih se spominjemo u Bleiburgu situacija na žalost još daleko od bili kakvoga zadovoljavajućeg rješenja: "Mislim da je trenutno jedini mjerodavan broj žrtava Jasenovca onaj do kojega su došli istraživači Spomen-područja Jasenovac, a iznosi oko 73.000 žrtava. Sigurno je da rad na tome popisu nije gotov, i nema dvojbe da će biti nekih promjena. Ipak ne bih nagađao o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Pustimo istraživače da rade svoj posao poštujući sva pravila struke, a treba odbaciti kojekakve paušalne procjene i uratke nekih koji svoje radove više nego upitne vrijednosti i namjera ponajprije promoviraju po Beogradu. Što se tiče Bleiburga, treba prvo objasniti da nije riječ samo o žrtvama palim na Blajburškom polju, nego o svim žrtvama komunističkih zločina u proljeće 1945. Zbog toga se o njima najčešće i govori kao o žrtvama Bleiburga i križnih putova. Tu je uglavnom riječ o procjenama, koje često govore o broju do 100.000 hrvatskih žrtava. Ipak su nam istraživanja brojnih mjesta likvidacija u posljednjih nekoliko godina potvrdila tvrdnju o masovnosti i organiziranosti tih zločina, iza kojih je moralo stajati političko i vojno vodstvo komunističke Jugoslavije predvođeno Titom".
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanIz Hrvatskog lista donosimo vrlo zanimljivi razgovor s dr. Miroslavom Tuđmanom povodom okruglog stola koji je u čast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju modeme hrvatske države održala Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) prošlog tjedna u Hrvatskom institutu za povijest, obilježivši tako 86. obljetnicu rođenja dr. Franje Tuđmana. Tema skupa, s kojeg smo već objavili izlaganje prof. dr. Mate Ljubičića "Prešućivanje javnoga znanja u projektu demonizacije Domovinskog rata", bila je "Scenaristi informacijskog rata protiv Oluje". Iz razgovora s  dr. Miroslavom Tuđmanom, iz kojeg se može između ostaloga dobro razumijeti uloga predsjednika Stjepana Mesića u  nastajanju optužnice o zajedničkom zločinačkom pothvatu, izdvajamo njegovu ocjenu medijskoga izvještavanja u Hrvatskoj: "Moja osnovna teza je, za razliku od drugih, da je zadaća glavnih, maistream medija u RH nadzor, a ne istinito i objektivno informiranje. Istinito i objektivno informiranje imate u tzv. rubnim medijima, koji nisu pod kontrolom glavne politike. Glavni mediji su, pak, u funkciji onoga o čemu govorim. Vi u njima naprosto ne možete proći s činjenicama i istinom."
Add a comment        
 

 
Milan VukovićIz tjednika Fokus donosimo razgovor s vrsnim pravnim stručnjakom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća dr. Milanom Vukovićem, u kojem je iznio svoja razmišljanja o Haaškome sudu, te o njegovoj osobnoj inicijativi za održavanjem tradicionalnih skupova u spomen prvom hrvatskom predsjedniku, Petru Šegedinu i Ranku Marinkoviću. Izdvajamo: "Tuđman je u svom djelovanju, u svojim težnjama i željama, u svojoj povezanosti s Hrvatskom, bio duhovna snaga koja je vodila hrvatski narod na putu slobode, s uvjerenjem u vječnost. Tražeći da oni koji u rukama imaju hrvatsku narodnu sudbinu, uvijek budu motivirani hrvatskim rodoljubljem, kako se budućnost hrvatskog naroda ne bi više nikada našla na nesigurnom povijesnom putu. Upravo su zato ovi Dani itekako potrebni jer nam naša povijest mora biti učiteljicom života."
Add a comment        
 

 
BiondićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s dr. sc. Ivanom Biondićem,  izvanrednim profesorom Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redovnim članom Družbe Braća hrvatskog zmaja te glasnogovornikom Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata. U razgovoru, koji je vođen povodom izlaska drugog dopunjenog i prerađenog izdanja knjige "Historia reducta - drama nacionalne identifikacije", izneseno je niz teza koje će vjerojatno izazvati polemike. Izdvajamo: "Iako je na vlast došao na krilima «novoga smjera» (što je samo inačica Supilova «novog kursa»), Račan je izbjegao «hrvatsko-srpsku koaliciju» koja se podmetala preko tzv. «manjinskih lista». Pače, on je gotovo oporučno smatrao (na čemu je posebice radio Arlović): kako je, spram «politike manjinskih lista», konačno «vrijeme da u Hrvatskoj imamo političke Hrvate«, tj. da se Hrvatska izgradi kao moderna politička nacija. Nažalost, mogući povijesni hod: pod vodstvom HDZ-a «stvorena je hrvatska» država, pod vodstvom SDP-a «stvaramo hrvatsku naciju» - zaustavila je, višeputno povijesno potvrđena, «srbo-talijanska alijansa«. Naime, obilježena «antimanjinskim džihadom», takva je Arlovićeva nastojanja Radin osporio «u ime nekog starčevićanskog političkog hrvatstva», što je Pupovac, posve banac-krestićevski, obilježio kao «poziv na asimilaciju». Štoviše, on je upozorio da se manjinska politika ne može «rješavati na osnovu izmišljotina Vladimira Šeksa ili Mate Arlovića», kojima se «priječi normalna politička integracija Srba u hrvatsko društvo»".
Add a comment        
 

 
Michael D. O'BrienIz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s kanadskim piscem, esejistom i slikarom Michael D. O'Brienom, čiji su romani "Posljednja vremena", "Pomrčina sunca" i "Dnevnik nevolje" objavljeni i u hrvatskom prijevodu. O'Brien govori i o svome novom romanu pod nazivom "Otok svijeta" - priči o djetetu koje je 1933 rođeno na nemirnom Balkanu, koja prati njegov život sve do trećega tisućljeća. "Usmjeren je prije svega na osobe, dramatizirane kroz život samo jedne od njih, jedne duše. Međutim, povijest koja je dijelom zapleta točno prenosi što se dogodilo te bi u tome smislu knjiga mogla biti ponešto kontroverzna. Već više od stoljeća, zbunjujuća te uvelike intrigantna povijest bivše Jugoslavije predmetom je brojnih knjiga, pri čemu mnoge među njima obiluju revizionističkom poviješću i propagandom. Narodi Balkana žive na granici triju svjetova: Islama, pravoslavnog Istoka i katoličke Europe te se, kao takvi, nalaze na putu velikih svjetskih sukoba koji nisu samo geopolitički, već i duboko duhovni. Ovaj roman zadire u samu srž pitanja: kako osoba može zadržati svoj identitet, čak i samo svoje čovještvo u posvema nečovječnim prilikama?"
Add a comment        
 

 
Lino ČervarIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Srećka Ilića s Linom Červarom, izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije i istaknutim političkim djelatnikom. Izdvajamo: "Rukomet je u Hrvatskoj postao pokret, htio to netko priznati ili ne. I oni građani koji ne znaju puno o rukometu – a pišu mi – prepoznaju da je to više od igre – da je to duh mladosti, borbenosti te poštenja i srca. Intervju Pere Metličića je ljude dirnuo do suza kad je iz dubine rekao da igrajući za hrvatsku vrstu igra za domovinu i za svoju djecu. Savez je samo sugerirao da se polemika odvija poslije prvenstva, no ja nisam mogao birati vrijeme, napadači su ga odredili. Ja sam se samo branio. Valja naglasiti da nitko nema pravo na osobnu nesnošljivost i na isključivost da samo jedan čovjek nudi istinu; postoji riječ pluralizam mišljenja, uvijek su dvije strane medalje, nikada samo jedna".
Add a comment        
 

 
AralicaIz prošlotjednoga Hrvatskog slova prenosimo razgovor Zorana Vukmana s akademikom Ivanom Aralicom, članom Hrvatskoga kulturnog vijeća i jednim od najčitanijih hrvatskih pisaca, čija djela predstavljaju ne samo književni već i društveni događaj s određenim političkim konotacijama. Razgovor je vođen povodom izlaska Araličina novoga romana pod nazivom "Runolist" Izdvajamo: "Nema žalosnije figure od političara koji sjedne u stolicu i nakon četiri godine iz nje ode ne napravivši ništa vrijedno da ga se bar naredne četiri godine po nečemu pamti! Nema smješnije figure od političara koji je radni vijek proveo skačući sa stolice na stolicu i kad je otišao za sobom ostavio samo stolice polomljenih nožica! Nema gluplje figure od političara koji misli da će mu stolica dati pamet koju u glavi nije imao kad je na tu stolicu zasjeo! Nema većeg kukavice od političara koji očekuje da će, kad u stolicu zasjedne, postati hrabar! I nema veće grdobe od političara koji misli da će, bez stolice omražen, kad u stolicu sjedne, postati voljen! Mogao bih tako u nedogled i igra sa stolicama ne bi bila dovršena. Zato pokušajmo zaključiti: nema jadnije vlasti od vlasti koja, jednom ustoličena, vlada radi sjedenja u stolicama. Sve se to u «Runolistu» može, zabavljajući se, pročitati! A kamo ide naš Korokaim, s ovakvom posadom, to se može naslutiti, ali ostati bez nade se ne smije!"
Add a comment        
 

 
dr. sc. Ružica RazumNovi broja Glasa Koncila izvijestio je da je u prodaji "prva cjelovita studija o sustavnoj analizi katoličke religijske nastave u Hrvatskoj", autorice dr. sc. Ružice Razum s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o knjizi "Vjeronauk između tradicije i znakova vremena", koja na tristotinjak stranica raspravlja općenito pitanje školskoga religijskog obrazovanja, ali se i posebno osvrće na vjeronaučnu nastavu u Hrvatskoj. U uvodu knjige autorica je istaknula: "Danas postoje brojna i različita teorijska, znanstvena i stručna polazišta, stajališta i prijepori o naravi, obliku i opravdanosti religijskoga obrazovanja u školskom odgojno-obrazovnom sustavu... vjeronaučna nastava u Republici Hrvatskoj u proteklih petnaest godina doživjela je stanovite promjene. Zanimljivo je, međutim, da stručnjaci, osobito s područja religijske pedagogije i katehetike, nisu mnogo raspravljali, polemizirali, kritizirali, predlagali nove putove i ideje glede promjene i poboljšanja kvalitete vjeronaučne nastave i prakse... stoga držim da je vrijeme kritički se osvrnuti na učinjeno, odgovoriti na izazove te definirati nove smjernice i razvojne putove vjeronaučnoj nastavi u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu". U nastavku prenosimo razgovor s Ružicom Razum o reformi školskoga sustava. Iako je razgovor objavljen 2004. godine, zbog priroda teme nije nimalo izgubio na aktualnosti i zanimljivosti.
Add a comment        
Sub, 28-11-2020, 12:17:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.