Studenački rječnikIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s Ivanom Babićem, autorom koji se dosad ponajviše bavio književnim radom, bilo kao prevoditelj ili pjesnik, a odnedavno i prikupljanjem građe i obradom zavičajnoga govora. Upravo je objavio Studenački rječnik. "Potaknut lingvističko-etnološkom znatiželjom i zapisujući tek poneku pjesmicu, gangu ili kakav zgodan izraz iz govora rodnih mi Studenaca, ni sanjao nisam da ću krenuti u tako veliku i iscrpljujuću "jezičnu avanturu", nazvanu "Studenački rječnik". Ali, da sam i naslućivao kamo će me moja znatiželja i tvrdoglavost dovesti, koliko će vremena, snage i volje trebati utrošiti, ništa mi ne bi pomoglo, jer ona zavičajna iskra, koja je sijevnula kroz vene i nerve u trenutku rođenja, već je dugo gorjela kao tiha vatra na kominu, uz koji se grijala čeznutljiva duša i osluškivala zvukove bučne bure, jake južine, glogotanja studenaca, ojkanja iz polja ili zvona s kampanela, i u sebi zapretene glasove zavelimskih vila, momačkih i divojačkih sila, svatova i prela, guslara i gangaša, pobožnih pismica, molitvica, legendi i priča."
Add a comment        
 

 
dr. Miroslav Tuđman i Marija ĆulapKao što smo već bili izvijestili, 11. i 12. listopada 2008. godine članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća održali su tri vrlo dobro posjećene tribine u Švicarskoj na temu «Hrvatska u Haagu». Tribine su organizirane u Zürichu, Dullikenu i Solothurnu, u sklopu suradnje s Hrvatskom kulturnom zajednicom u Švicarskoj, kojoj se pridružila i Hrvatska katolička misija. U ime Hrvatskoga kulturnog vijeća nastupili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, te članovi dr. Miroslav Tuđman i Mate Kovačević. Tom prilikom Marija Ćulap iz Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj napravila je intervju s današnji predsjedničkim kandidatom dr. Miroslavom Tuđmanom. Intervju je prošli tjedan objavio portal Hrvati AMAC, a mi u ovom uvodu izdvajamo odgovor na pitanje vezano uz današnju nemogućnost praćenja HRT-a u Švicarskoj, iako se to nekada moglo: "U današnjem svijetu kada više ne postoje tehničke zapreke da se organizira distribucija nacionalnih TV programa do svih zainteresiranim korisnika, kao i do onih kojima su ti programi nužni kako bi i očuvali, ali i promovirali svoj nacionalni i kulturni identitet, stvarno je nedopustivo da Hrvati u srcu Europe ne mogu gledati hrvatsku televiziju. Osobno, u tome vidim i nedostatak političke volje, ali i nesposobnost da se ispuni obveza Hrvatske prema svojim građanima u svijetu. Žalosna je činjenica što hrvatska Vlada ne brine o tome, i što Sabor ne postavi uvjet i rokove vodstvu javne televizije HTV-u, da ispune svoje zadaće na koje su i po zakonu obvezni".(mm)
Add a comment        
 

 
fra Julijan RamljakU povodu treće obljetnice smrti fra Julijana Ramljaka donosimo tekst razgovora koji je prije deset godina (u rujnu 1998.), s fra Julijanom vodio Mirko Mihalj za L’Osservatore Romano. Tekst nam je poslao naš član koji ga je dobio od pokojnog fra Julijana, u listopadu 1998. godine. "Fra Julijan Ramljak, član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, rođen 1918. g. u Siveriću kraj Drniša, za svećenika je zaređen 1943. g. Ratne nevolje za njega, kao i za većinu hrvatskog naroda, posebno za svećenike, nastavljaju se i po završetku Drugog svjetskog rata, kada započinju komunistički progoni vjere, i svakog drugog slobodnog mišljenja i djelovanja. Fra Julijan je osuđen kao najveći državni neprijatelj na 18 godina robije. Nakon prisilnog rada u najstrožen zatvoru, Kazneno popravnom domu Stara Gradiška, fra Julijan je vrlo omiljeni voditelj duhovnih vježbi i pučki misionar na području splitske, zadarske i šibenske biskupije. Posvećujući najviše energije odgoju djece i mladeži, te brizi za svećenička i redovnička zvanja, skrbi i za gradnju i obnovu crkvenih objekata."
Add a comment        
 

 
biskup mons. dr. Mile BogovićIz "Političkog zatvorenika", mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, i kojeg usput budi rečeno svakom toplo preporučamo, prenosimo opsežan razgovor s biskupom mons. dr. Milom Bogovićem. Na pitanje je li Crkva za vrijeme komunizma bila bliža narodu i čovjeku pojedincu nego danas biskup Bogović je između ostaloga odgovorio: "Danas se može odglumiti po potrebi ne samo kršćanina, nego i pripadnika raznih stranaka i grupacija samo radi toga i samo onda kada to služi osobnom probitku. Ljudi smatraju da i nije potrebno biti vezan jednim životnim stavom. Zavladala je „diktatura relativnosti“. No, postoji većina naroda koji se tom „pogodnosti“ ne žele koristiti, niti sebi taj luksuz mogu priuštiti. To je onaj narod koji je od 1945. pa do 1991. s mnogo teškoća svjedočio svoju pripadnost Crkvi i hrvatskom narodu. To je onaj narod koji i danas dolazi npr. u Vukovar i Udbinu, ne odigrati jednu političku igru ili glumu, nego to osjeća svojom unutarnjom potrebom i nagnućem. On se rado priključi križnom putu od mjesta stradanja na Krbavskom polju, i po kiši i po blatu, prema gradilištu Crkve hrvatskih mučenika, gdje će se uključiti visoki „dužnosnici i dostojanstvenici“. Taj narod treba biti naša prva briga. Tomu se narodu neki političari okreću samo prije izbora (da bi se poslije okrenuli prema Bruxellesu!). Crkva treba biti uvijek s njime i uz njega.".
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanSa stranica portala Biznis.ba donosimo razgovor dr. Miroslava Tuđmana, kandidata za predsjednika Hrvatske koji između ostalog govori o utjecaju mafije na hrvatske političare, vezama predsjednika Mesića kroz financiranje predsjedničke kampanje s osobama iz mafijskih krugova, podsjeća kako je uvjet za međunarodno priznanje BiH bilo usvajanje plana o podjeli BiH na tri etnička kantona.  Trenutno stanje u Hrvatskoj Tuđman objašnjava riječima: "Hrvatska je vlastitim snagama došla do međunarodnog priznanja i vlastitim je snagama oslobodila okupirana područja. Time je hrvatski narod stekao i ponos i samosvijest da može samostalno odlučivati o svojoj sudbini. To je oslobodilo ogromnu nacionalnu energiju koja nije iskorištena za gospodarski napredak i socijalni razvoj. Umjesto da se na tim osnovama gradi put u euroatlantske integracije, Pantovčak i Banski dvori odlučili su Hrvatsku "izručiti" Europskoj uniji, pristajući na niz gospodarskih i političkih ustupaka na račun nacionalnih interesa. Hrvatska se treba uključiti u Europsku uniju kao zajednicu ravnopravnih država. To znači da ne treba i ne smije pristajati na dvostruke kriterije koji joj se nameću."
Add a comment        
 

 
Dobrica ĆosićDonosimo drugi dio razgovora s beogradskim piscem židovskog podrijetla Filipom Davidom objavljen u sarajevskim Danima. U ovom nastavku posebno je zanimljiva elaboracija ocjene kako se u Srbiji ništa bitnog od Miloševićevih vremena promijenilo nije. Ne treba ni reći kako takva srbijanska unutarnjopolitička stvarnost nužno mora ispoljiti i u vanjskoj politici, što se naravno i događa. Drugi par rukava je zašto se to uporno skriva od hrvatske javnosti. David, koji isto treba naglasiti to čini s nostalgijom na Jugoslaviju, između ostalog navodi: " Stanje u "regionu" nije mir, nego primirje. Tomislav Nikolić kaže da nisu za granicu Karlovac–Karlobag–Virovitica zato što je to u ovom trenutku nerealno; vlast poručuje da vojska ne će ići na Kosovo zato što sada nemamo snage, ali jednoga dana... Dakle, uvijek postoji potencijalna opasnost i, kada se izmakne međunarodna kontrola, ukoliko nađemo saveznike, naoružat ćemo se i ići ćemo dalje. To je ta stalna opasnost. S druge strane, prošlost se mitologizira, izvrće. Nedavno je rađena anketa po kojoj preko 60% građana Srbije ne zna zašto se sudi Radovanu Karadžiću.".(mm)
Add a comment        
 

 
Filip DavidIz sarajevskih Dana u dva nastavka donosimo dio intervjua beogradskog pisca židovskog podrijetla Filipa Davida. U samom uvodu David govori o Bosni, Sarajevu i stradanju svoje obitelji u nacističkim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njegova je obitelj po očevoj liniji pripadala poljsko-židovskoj aristokraciji. Zbog vjerske nepodobnosti obitelj je neko vrijeme bila prisiljena živjeti u Izraelu, a kasnije su se vratili u Sarajevo gdje se Filipov otac pridružio partizanima. On i majka za vrijeme su se rata skrivali kod jedne obitelji u srijemskom selu, a neko su vrijeme proveli i u logoru. U prvom dijelu intervjua kojeg ovdje prenosimo David govori o izrazito naglašenom fenomenu srpskoga antisemitizma, kojeg srpska politika očito  dobro prikrivaprema inozemstvu, a koji godinama zagorčava život kako njemu tako i mnogim njegovim židovskim kolegama koji žive i rade u Srbiji. "Točno je da su Njemci u Srbiju donijeli nacističke zakone, ali je isto tako točno da je prikupljanje podataka o Židovima, hapšenja i deportacije vršila policija Dragog Jovanovića. Dio posla je obavljen prije Milana Nedića, ali su srpske okupacijske vlasti i kasnije revno sudjelovale u pothvatu deportacije i eliminacije židovskog stanovništva. Već 1940. uveden je numerus clausus za židovske učenike i studente, a to znači da se samo određen broj židovskih đaka mogao upisati na fakultete. Tako nešto je postojalo u Njemačkoj. Zaboravlja se da je već krajem 1941, prije službene odluke o rješavanju židovskog pitanja, iz Srbije odaslano obavještenje centrali Trećeg rajha u Berlin kako je već preko 90% srpskih Židova istrijebljeno. Najveći postotak u Europi!"
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanIz Večernjeg lista donosimo razgovor koji je urednik i kolumnist Milan Ivkošić vodio s dr. Miroslavom Tuđmanom. Intervju, objavljen u subotnjem prilogu Obzor, morao bi posebice biti zanimljiv našim čitateljima u inozemstvu jer se ne može pronaći u internetskom izdanju. Kandidat za predsjednika Hrvatske za Obzor otvoreno govori o etiketi desničara, ocu i detuđmanizaciji, "dogovorenom ratu", Mesiću, obavještajnoj zajednici, BiH, Haagu, EU i scenariju novog saveza na "zapadnom Balkanu". "Etikete "desničara" ili "ekstremnog desničara" dobili su posljednjih godina u pravilu oni koji su se suprotstavili rušenju i devastiranju državnih institucija. Vjerujem u ideale osobne i nacionalne slobode te socijalne pravde, ali za razliku od "ekstremnih ljevičara" ne smatram da je država zapreka ostvarenju socijalne pravde i ljudskih prava. U globalizacijskim procesima i kada je Hrvatska izložena ekspanziji stranih materijalnih interesa i interesima profita, nama treba snažna i poštena državna uprava koja će voditi brigu o nacionalnim interesima te o sigurnosti i pojedinaca i cijeloga društva. Zato će onaj kandidat koji uvjeri birače da će voditi računa o budućnosti svih sastavnica hrvatskog društva dobiti povjerenje biračkog tijela."
Add a comment        
 

 
BiH biskupiS Portala Pincom.info prenosimo razgovor koji je Alenko Zornija obavio s pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom, predsjednikom komisije «Justicia et pax» biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Kako je na našem Portalu ovoga vikenda bila aktualna rasprava u komentarima čitatelja vezana uz problematiku o kojoj biskup u ovome razgovoru govori, zanimljivo je pročitati njegova, kao i stajališta Crkve o pojedinim stavkama i događajima od sudbonosnoga značaja za hrvatski narod u BiH, a o kojima je otvoreno i bez ikakva okolišanja progovorio. Prije svega to su trenutni položaj Hrvata u BiH, Daytonski sporazum, izbori i pojedine trenutno vrlo aktualne teme koje zorno ocrtavaju u kojem se smjeru kreće politička situacija u BiH. Za Pincom.info biskup Sudar rekao je i ovo: «Nazovi hrvatski odgovor na ponudu da gradonačelnik Sarajeva, gdje ništa ne značimo bude Hrvat, a Mostara, gdje još nešto značimo bude Bošnjak, pokazuje istinitost izreke da pojedinci i zajednice samo rijetko propadaju bez vlastite krivnje».(mmb)
Add a comment        
Uto, 26-01-2021, 17:05:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.