LNG na Krku

Hrvatski LNG terminal izazvao je žestoku konkurenciju na tržištu Balkana, piše u nedjelju Večernji list, podsjećajući da su osim terminala na Krku u pogon nedavno pušteni i novi plinovodi Turski tok i TAP (Transjadranski plinovod).

Početak ove godine na plinskom tržištu Europe obilježila su tri događaja koja bi mogla značiti prekretnicu u opskrbi LNG Krk Hinatim energentom jugoistočne Euope, ali i cijelog europskog kontinenta.

Za Hrvatsku je, naravno, najvažniji događaj u tom kontekstu početak rada LNG terminala na Krku, čime su i istočna i središnja Europa, koje ovise uglavnom o ruskim dobavljačima, dobile alternativni pravac dobave plina.

Prvi tanker s ukapljenim plinom u Omišalj je stigao 1. siječnja iz SAD-a. Komercijalni rad hrvatskog LNG terminala započeo je bez velike pompe, s obzirom na tragične događaje zbog potresa na Banovini. No u Srbiji je na Novu godinu zato bilo svečanije. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u Gospođincima kod Žablja pustio u rad magistralni plinovod Balkanski tok kojim se ruski plin doprema u Srbiju preko Turske i Bugarske.

Prvi krak preko Crnog mora prolazi kroz Tursku, a drugi krak ide prema Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara plina, a ta količina energije dovoljna je da zadovolji potrebe 15 milijuna srednje velikih domaćinstava.

Treći plinski događaj zbio se u noći posljednjeg dana 2020. u Bugarskoj kada je u smjeru te zemlje preko Turske počela isporuka plina iz Azerbajdžana. Radi se o plinovodu TAP (Transjadranski plinovod), a bugarski premijer Bojko Borisov na Novu godinu obišao je jednu kompresorsku stanicu tog plinovoda na grčkoj granici.

Ekonomski analitičar Deutsche Wellea Anderej Gurkov u svojoj analizi triju spomenutih plinskih događaja s početka ove godine među ostalim navodi da je zbog povećane konkurencije izvjesno da će cijena ruskog plina pasti. Navodi i da bi teoretski Hrvatska zbog LNG terminala mogla preko noći gotovo potpuno raskinuti suradnju s Gazpromom, ali taj scenarij nije realan.

Iako neki na osnovi događaja od početka ove godine koriste termin balkanski plinski rat, umirovljeni redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić kaže da bi on bio oprezan s tim nazivom i da se radi o tržišnoj konkurenciji. A ključnu ulogu u tome ima hrvatski LNG teminal, donosi Večernji list.

(hkv)

Sub, 27-02-2021, 20:23:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.