RH – prirodno kretanje stanovništva, migracije

Državni zavod za statistiku redovito objavljuje podatke o prirodnom kretanju stanovništva i migracijama.

Riječ je o doista alarmantnim statistikama koje pozivaju na žurno djelovanje države i osmišljavanje novih mjera kojima će se sadašnje stanje popraviti, bez odgađanja, loših izgovora i izmišljanja prioriteta koji to često nisu.

1. Prirodno kretanje stanovništva 2010. – 2019.

Pregledali smo statistike Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Objavljeni podaci) o broju živorođene djece u Hrvatskoj, broju umrlih osoba te o sklopljenim brakovima (nastale prema evidencijama u maticama rođenih, maticama umrlih i maticama vjenčanih) u posljednjih deset godina, 2010. – 2019.

Evo kako to izgleda:

Živorođeni

2010. – 43 361
2011. – 41 197
2012. – 41 771
2013. – 39 939
2014. – 39 566
2015. – 37 503
2016. – 37 537
2017. – 36 556
2018. – 36 945
2019. – 36 135

Umrli

2010. – 52 096
2011. – 51 019
2012. – 51 710
2013. – 50 386
2014. – 50 839
2015. – 54 205
2016. – 51 542
2017. – 53 477
2018. – 52 706
2019. – 51 794

Sklopljeni brakovi

2010. – 21 294
2011. – 20 211
2012. – 20 323
2013. – 19 169
2014. – 19 501
2015. – 19 834
2016. – 20 467
2017. – 20 310
2018. – 19 921
2019. – 19 761

Rastave brakova

2010. – 5058
2011. – 5662
2012. – 5659
2013. – 5992
2014. – 6570
2015. – 6010
2016. – 7036
2017. – 6265
2018. – 6125
2019. – 5936

2. Doseljeno i odseljeno stanovništvo

Državni zavod za statistiku donosi i podatke o migracijama stanovništva na kraju svake godine (www.dzs.hr, Migracije stanovništva, doseljeno i odseljeno stanovništvo po gradovima/općinama). Podatci o doseljenom i odseljenom stanovništvu popisani su po županijama, gradovima i općinama. Predstavljeno je nekoliko ključnih podataka za svaku godinu: ukupno doseljeni, doseljeni iz drugoga grada/općine iste županije, doseljeni iz druge županije, doseljeni iz inozemstva, ukupno odseljeni, odseljeni u drugi grad/općinu iste županije, odseljeni u drugu županiju, odseljeni u inozemstvo.

Mi ćemo ovdje navesti podatke koje DZS donosi o doseljenom stanovništvu iz inozemstva i stanovništvu koje se iz RH odselilo u inozemstvo u posljednjih deset godina, 2010. – 2019.

Republika Hrvatska

2010.

Doseljeni iz inozemstva – 4985
Odseljeni u inozemstvo – 9860

2011.

Doseljeni iz inozemstva – 8534
Odseljeni u inozemstvo – 12 699

2012.

Doseljeni iz inozemstva – 8959
Odseljeni u inozemstvo – 12 877

2013.

Doseljeni iz inozemstva – 10 378
Odseljeni u inozemstvo – 15 262

2014.

Doseljeni iz inozemstva – 10 638
Odseljeni u inozemstvo – 20 858

2015.

Doseljeni iz inozemstva – 11 706
Odseljeni u inozemstvo – 29 651

2016.

Doseljeni iz inozemstva – 13 985
Odseljeni u inozemstvo – 36 436

2017.

Doseljeni iz inozemstva – 15 553
Odseljeni u inozemstvo – 47 352

2018.

Doseljeni iz inozemstva – 26 029
Odseljeni u inozemstvo – 39 515

2019.

Doseljeni iz inozemstva – 37 726
Odseljeni u inozemstvo – 40 148

Prethodno navedene podatke, međutim, treba uzeti s oprezom jer oni ni približno ne ocrtavaju crnu sliku iseljavanja. Naime, kako navodi sam DZS u priopćenju od 24. srpnja 2020., „zbog primjene Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.“ Dakle, u statistiku DZS-a ulaze samo oni koji su na MUP-u odjavili prebivalište u RH.

Kako bismo došli do jasnijih podataka o razmjerima iseljavanja, nužno je zapravo pratiti statistike drugih država o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo kod njih.

Umjesto zaključka

Nakon navedenih podataka suvišno je bilo što tumačiti. Osim što iz godine u godinu bilježimo veći broj umrlih od rođenih i imamo negativan prirodni prirast, stanovništvo nam se neprestano iseljava. Ne promijeni li se odnos države prema tom problemu – prijeti nam potpuni demografski slom.

(hkv)