I dalje bez EU proračuna

Izvanredni sastanak čelnika 27 država članica EU-a završen je sinoć bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu.

Ni posljednji prijedlog predsjednika Europskog vijeća Šarla Mišela - nije dobio potporu. Pregovori su bili teški, trajali Eurisu dva dana, a kompromis nije na vidiku. Unija je podijeljena. Četiri članice, tzv. „štedljive zemlje", protive se i traže manji proračun, a 17 ih je na drugoj strani i traži veći proračun.

- Ne znam zašto smo uopće dolazili ovamo. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je da se uplaćuje 1 cijelo 074 posto BDP-a, ali ova skupina neto uplatitelja kaže da će platiti najviše 1 posto. Razlika je, znači, 75 milijardi eura, rekao je Andrej Babiš, češki premijer.

- Naravno da sam se nadala da ćemo naći dogovor. Mislim da su države članice još dosta udaljene jedna od druge, rekla je Sanna Marin, finska premijerka.

- Stajalište parlamenta vrlo je jasno; izneseni prijedlog proračuna je neprihvatljiv i za njega se neće glasovati. Bio sam vrlo jasan, izjavio je David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta.

- Vrlo je važno razmotriti specifičnosti svake države kako bismo se zajednički dogovorili. Danas to nije bilo moguće. Ali vjerujem da će biti ako nastavimo voditi dijalog s punim poštovanjem, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.

- Mislim da je dobra tradicija u demokraciji raspravljati o različitim pogledima, naglascima ili fokusima koje postavljaju države članice. Bilo da je to politika kohezije, ili poljoprivrede ili novi prioriteti, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Nakon što je napokon pripremljen novi prijedlog s malim preinakama ranijeg prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, čelnici EU-a su se ponovno okupili, ali su se brzo razišli bez dogovora.

Plenković: morat ćemo uložiti dodatni napor za kompromis o proračunu EU-a

Države članice EU-a morat će uložiti dodatni trud da postignu kompromis o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i na ovom summitu nije sazrio trenutak za to, izjavio je premijer Andrej Plenković.

- Morat ćemo uložiti dodatni trud kako bismo postigli kompromis. Danas nije bio taj trenutak, a s aspekta Hrvatske možemo biti zadovoljni jer smo uspjeli u pregovarački okvir uvrstiti naš posebni status, a to je da smo jedina zemlja koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, a također smo uspjeli uvrstiti pitanje depopulacije, demografske revitalizacije, što nikada prije nije bilo u pregovaračkoj kutiji, rekao je Plenković.

Prema prijedlogu koji je napravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predviđena je dodatna alokacija za zemlje koje su koristile samo jedan sedmogodišnji proračun, a toj definiciji odgovora jedino Hrvatska, te su predviđena dodatna sredstva za zemlje koje su bilježile veće demografske gubitke zbog iseljavanja.

Kazao je i da ne može procijeniti kada će biti sazvan novi summit za novi pokušaj dogovora o VFO-u.

- Kad bi se ponovno našli idući tjedan, bojim se da bismo bili na istim pozicijama kao i danas. Morat ćemo u predstojećem razdoblju naći modalitete kako približiti stajališta, vidjeti kada će situacija biti zrela i onda se ponovno naći, kaže Plenković. Rekao je i da se o pitanju uvrštavanja vladavine prava, kao uvjeta za korištenje europskih sredstava, nije puno razgovaralo.

Plenković je dodao da "dogovor s jedne strane nije odgovarao Nizozemskoj, Švedskoj, Austriji i Danskoj, ali niti državama prijateljicama ambiciozne Europe, među kojima je i Hrvatska".

- Nas je bilo 17, a u toj su skupini i zemlje poput Italije, Španjolske, Poljske. Sredstva koja su na raspolaganju nisu dostatna za ostvarivanje onih ambicija za koje smatramo da bi europski proračun idućih sedam godina, praktički za cijelo desetljeće, mogao odgovoriti i na očekivanja razvojna koje imamo svaka od ovih zemalja i na praćenje političkih prioriteta programa nove Komisije, rekao je premijer Plenković.

U međuvremenu, čelnici zemalja Prijatelja kohezije koja je sada promijenila ime u Prijatelje ambiciozne Europe, sastali su se kako bi pokušali dogovoriti zajednički pristup. Isto je prije njih napravila i skupina četiriju "štedljivih" zemalja iz tzv. "kluba škrtaca".

Sadašnji proračun iznosi 1000 milijardi, Europska komisija predlaže proračun od 1135 milijardi, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel - 1094,8 milijardi, što je 1,074% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Štedljive zemlje inzistiraju da se sljedeći sedmogodišnji proračun ograniči na 1% nacionalnog dohotka, što bi značilo da bi proračun bio za 75 milijardi eura manji. Tih 75 milijardi eura je zapravo iznos britanskog doprinosa europskom proračunu. Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska te Njemačka, koja je nešto fleksibilnija - imaju pravo na rabat, svojevrsni popust na uplate u europski proračun kako bi se osiguralo da nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo. Taj rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje uplata u proračun.

Zemlje koje primaju više nego što uplaćuju, a to je većina, među kojima je i Hrvatska - protive se oštrijim rezovima u poljoprivrednoj i kohezijskoj politici. Njima se pridružila i Francuska koja iz Europske poljoprivredne omotnice prima 11 milijardi eura i predsjednik Emmanuel Macron se ne želi u Pariz vratiti s manje novaca, javlja naša dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro. Pojavile su se i nove stavke u proračunu kao što je financiranje tranzicije prema zelenoj ekonomiji, priprema za digitano društvo budućnosti i zajednička obrana.

- Nikad nije dovoljno, ali morate imati širi kontekst: stav premijera nekoliko zemalja neto kontributora koje ne žele povećanje proračuna, aspiracije i ambicije zemalja prijatelja kohezije te novi prioriteti. Dakle, određenje iznos sredstava. Nije lako u svim tim pregovorima i kompromisima namiriti sve. Treba uzeti u obzir i činjenicu da odlazi Ujedinjena Kraljevina i da je manje sredstava na raspolaganju u ovih sedam godina. Mislim da smo već pokazali specifičnu razliku koja vezano za Hrvatsku zaista postoji, kazao je premijer Andrej Plenković. Mi smo se zalagali za pitanja koja su nam važna a to su: kohezijska politika, demografska revitalizacija, dodao je.

Sastanci su jučer išli po redoslijedu kojim se smjenjuju rotirajuća predsjedništva, pa je tako prvi na redu bio hrvatski premijer Andrej Plenković, zatim njemačka kancelarka Angela Merkel, portugalski premijer Antonio Costa, slovenski Marjan Šarec, francuski predsjednik Emmanuel Macron. Zadnja je bila finska premijerka Sansa Marin, čija je zemlja predsjedavala u drugoj polovici prošle godine, piše HRT.

(hkv)

 

Sri, 3-06-2020, 04:29:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.