Lista najtolerantnijih država

U susjednima BiH i Srbiji s ponosom objavljuju vijesti iz SAD-a, sa Sveučilišta California u Berkeleyu, da je prema njegovu godišnjem istraživanju indeksa uključivosti (inkluzivnosti), provedenom u 132 zemlje, Srbija na 40., a BiH na 45. mjestu. Smatraju da su dobro pozicionirani i da spadaju među vrlo tolerantne zemlje. To je Svijetistraživanje objavljeno prije nekoliko dana, no nije još zaslužilo medijsku pozornost u Hrvatskoj. Baš šteta, jer su rezultati instituta s glasovitog Berkeleya za Hrvatsku senzacionalni.

Hrvatska je, naime, 13. u svijetu po tolerantnosti, između 132 zemlje. Dakle, lista glasi ovako: Nizozemska, Švedska, Norveška, Portugal, Irska, Velika Britanija, Kanada, Finska, Luksemburg, Danska, Njemačka, Austrija, Hrvatska... Iza nas su Belgija, Australija, Češka, Francuska, Japan... Italija je 25., a od naših susjeda Slovenija nam je najbliža 30., pa slijede Srbija i BiH, Mađarska je 52., a od nekadašnjih republika SFRJ Crna Gora je 81., a jedno mjesto prije nje je Sjeverna Makedonija. Prema prijašnjim istraživanjima, provedenim 2016., Hrvatska je bila 23., godinu kasnije već je na 12. mjestu, a prošle 2018. bila je na rekordno visokom 11. mjestu ljestvice najtolerantnijih država svijeta. Što nikad nije objavljeno u hrvatskim medijima.

Istraživanje je proveo Institut Othering&Belonging na Berkeleyu, a poredak proizlazi iz stupnja postizanja uključivosti, inkluzivnosti u grupnim identitetima, uključujući etničku pripadnost, religiju, spol, invalidnost, rasu, seksualnu orijentaciju. Pokazatelji koji se mjere u spomenutom institutu daju prednost zakonima i politikama nad, primjerice, financijskim ulaganjima i gospodarskom rastu, što omogućuje i siromašnijim zemljama da postignu dobar ili bolji rezultat od bogatijih zemalja. Na toj svjetskoj ljestvici nema SAD-a jer su istraživači napravili posebnu ljestvicu za 50 država SAD-a, na kojoj su najbolje rangirani Havaji, a najlošije država Missouri. Na svjetskoj listi pri dnu su Alžir, Mjanmar, Iran, Angola, Ruanda, Maroko, a na samom dnu Sudan, Irak i Jemen.

To što vijest da Hrvatska spada među svjetske prvake po toleranciji za prosječnog Hrvata vjerojatno spada u rubriku vjerovali ili ne, time je još više zaslužila objavu. Možda je problem u tome što je vijest dobra, odnosno čak predobra za Hrvatsku, pa se njezina objava vjerojatno ne bi uklopila u uobičajeno loše statističke pokazatelje koji se, naprotiv, uredno objavljuju kako dolaze. Loše vijesti o Hrvatskoj objavljuju se gotovo s mazohističkim zadovoljstvom. Što lošije, to bolje. Čemu, dakle, kvariti taj sklad. U listopadu ove godine hrvatski su mediji masovno prenosili vijest da je Hrvatska “najkorumpiranija zemlja istočne Europe”, a posebno je bio zanimljiv štiklec da je korumpiranija i od Rusije, koja nosi svjetski primat u percepciji korupcije. Prenosila se ta vijest sve dok si jedan hrvatski portal nije dao truda i istražio odakle ta vijest. Ispostavilo se da je vijest plasirao opskurni portal zvučnog engleskog imena iza kojega se kriju dvoje navodnih znanstvenika koji su i osnovali “institut”. U lansiranju te dezinformacije, pokazalo se, taj kreativni par koristio se i dijelovima informacija međunarodnih institucija, koje su, međutim, upozorile da su njihove informacije korištene za manipulaciju. Drugim riječima, Hrvatska nije među najkorumpiranijim zemljama svijeta. Plasirana je, što se korupcije tiče, prema ozbiljnoj instituciji Transparency International, negdje između 50. i 60. mjesta među 168 zemalja, što je bolje od prosjeka EU.

Da se u Hrvatskoj voli dramatizirati i gnojiti pesimizam potvrđuje i medijska kampanja s početka turističke sezone 2019., kada su se gotovo svi natjecali u tome tko će žešće pokopati hrvatski turizam i sezonu. Bilo je to početkom srpnja, bila je kiša, smanjen je bio buking, bilo je manje turista u apartmanima, pa su zaključili da slijedi krah. Ta je hajka bila toliko luda da je dovela do histeričnih zahtjeva za smanjivanje cijena aranžmana, premda je ministar turizma Cappelli uporno, iz mjeseca u mjesec, upozoravao da se to ne čini i da on predviđa rast. Nije da ministra zbog toga nisu ismijavali, no razvoj situacije dao mu je za pravo. Ovih je dana objavljeno da je turistička 2019. rekordna, nikad bolja i po svim pokazateljima izdašnija za pet posto od prošle, koja je bila najbolja. Ta fenomenalna vijest, kao i ona da smo među najtolerantnijim zemljama svijeta nije, međutim, dobila zaslužen medijski prostor. Za razliku, naslovnice pucaju kad se siju loša pretkazanja. Hrvatska, eto, nije zaostali mračni vilajet kakvim nas rado prikazuju razni influenceri, uvjereni da smo gladni samo loših vijesti.

 Davor Ivanković
Večernji list

 

Sub, 4-07-2020, 19:56:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.