Otkup knjiga i potpora njihovu izdavanju

Politikom otkupa knjiga od izdavača kao jedne od mjera ublažavanja dugogodišnje krize u izdavaštvu, nikada u tom sektoru nisu svi bili zadovoljni, no u mandatu ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek ta je mjera, tvrde upućeni, potpuno izgubila smisao. Naime, umjesto da se ide u 'širinu' te se pomogne što većem broju izdavača kao što je bila praksa kod većine bivših ministara, u ovom je sazivu stvoren jedan ekskluzivistički klub čiji min pripadnici redovito dobivaju najveći dio kolača od tih 16, 14 ili 12 milijuna kuna, koliko je u tu svrhu godišnje izdvojeno.

Nizu manjih nakladnika kao i izdavačima naslova vjerskog sadržaja poput Kršćanske sadašnjosti te izdavačima knjiga koje se bave hrvatskom poviješću i Domovinskim ratom u taj klub 'posvećenih' nema pristupa.

Poznati novinar i povjesničar Zvonimir Despot koji je ujedno i vlasnik izdavačke kuće Despot Infinitus koja objavljuje niz vrijednih naslova iz hrvatske povijesti i važan su doprinos hrvatskoj historiografiji posebice o 'osjetljivim' temama iz Drugog svjetskog rata o kojima se u jugoslavenskoj historiografiji pisalo 'crno-bijelo', komentirao je za portal Direktno činjenicu da u zadnje dvije godine Ministarstvo kulture nije ocijenilo baš niti jedan naslov iz njegove izdavačke kuće dovoljno vrijednim za otkup i daljnju distribuciju hrvatskim knjižnicama.

"Ministarstvo kulture je i prije preferiralo neke nakladnike, i njima dodjeljivalo daleko veće svote novca, ne samo za Kultura ministarstvootkup, nego i za potpore za izdavanje knjiga. No ti nakladnici nisu toliko iskakali dok je bilo više novca, pa je i većina drugih nešto dobila. No posljednje dvije godine postalo je jako, jako evidentno, da su neki i dalje jako povlašteni, što se lako može vidjeti iz objavljenih odluka, dok drugi dobiju nešto ili baš ništa. Posebno ne dobijete ništa ako se usprotivite takvom načinu podjele novca", ističe Despot.

"Kada pitate Ministarstvo kulture za objašnjenje, zašto knjige ne otkupljuju, nema odgovora, ili je lakonski odgovor da nakladnik može i izravno ponuditi otkup knjiga gradskim knjižnicama", otkriva.

Kako piše na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, prednost pri otkupu imaju domaći suvremeni književni stvaraoci te sabrana djela i kritička izdanja domaćih autora, a otkupljuju se, navode, djela temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i umjetnost, prijevodi koji predstavljaju opća kulturna dostignuća; izdanja visoke umjetničke vrijednosti i estetske razine, izdanja nakladnika registriranih u RH te knjige objavljene u tekućoj i prethodnoj godini.

Obična farsa

No Despot kriterije za otkup knjiga kao i mnogi iz te branše naziva običnom farsom jer se, tvrdi, novac dijeli "kako se tko kome sviđa".

"Upitno je i koje i kakve knjige se otkupljuju, i kakvim se naslovima daje potpora. Mi imamo knjige hrvatskih autora, despothrvatske teme, nove teme, tiskamo u Hrvatskoj, Ministarstvo nas već dvije godine potpuno ignorira, kao da naše knjige ne vrijede baš ništa", ističe Despot te navodi primjer od prošle godine kada je Ministarstvo otkupilo tri naslova nakladnika iz Varaždina koji je objavio hrvatski prijevod tri britanska naslova o temama iz Prvoga svjetskog rata. Usto je, dodaje, nakladnik za sva tri naslova dobio i potporu Ministarstva znanosti, iako sve tri teme nemaju veze ni s Hrvatima ni s hrvatskim područjem u Prvom svjetskom ratu.

"Mi imamo domaće autore, domaće teme iz tog razdoblja, i ni jedna knjiga nije otkupljena, ni jedan naslov nije dobio potporu! Krajnje bezobrazno i bahato", ogorčen je taj poznati kolumnist i izdavač koji otvoreno kaže kako je Ministarstvo postalo bankomat pojedinih nakladnika i lobija, dok se svi drugi mogu zadovoljiti 'sićom sa stola', ako i to dobiju. I što je najgore, nemate se kome žaliti, navodi.

Apsurd je tim veći, otkriva Despot, što ti nakladnici koje preferira Ministarstvo Nine Obuljen, prodaju svoje knjige knjižnicama, a onda te iste knjige masovno otkupi još i Ministarstvo.

Knjiga koje se bave tematikom iz Domovinskog rata nema puno, a i onaj mali broj koji izdavači prijave za otkup ne prolaze, i to ne samo od spomenute izdavačke kuće nego primjerice nije prošla niti knjiga u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata pod naslovom "Pripadnici 4. vukovarske bojne, 3. brigade ZNG-a u obrani Vukovara", autora Pere Perića, Ivana Anđelića i dr. Valjda su u Kulturnom vijeću za knjižnu i nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva koje, barem formalno, odlučuje o otkupu knjiga, ocijenili da to djelo nema 'visoku umjetničku vrijednost i estetsku razinu' ili nije od značaja za nacionalnu kulturu.

Ljudi od časti bježe iz tog 'blata'

Član vijeća Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske te vlasnik nakladničke kuće Lektira d.o.o. Valter Lisica smatra da se ustroj sada napravio tako da se izbjegnu mali nakladnici bez obzira na vrijednost njihovih izdanja. "U Ministarstvu HRTsu se sada usmjerili na velike nakladnike i velike iznose te je stvoren jedan ekskluzivistički klub, umjesto da krenulo u veću širinu kako bi se amortizirali udari koji su nastali nakon raspada knjižarske mreže", navodi.

Ističe da se u mandatu aktualne ministrice daje tri do četiri puta više sredstava po jednom naslovu (otkupljuje se veći broj primjeraka) te je otkupom obuhvaćeno isto toliko puta manje nakladnika.

"Ministarstvo kulture još puno veća sredstva izravno daje knjižnicama za nabavu književne građe, a ova mjera otkupa od nakladnika trebala je činiti jedan korektiv tržišne utakmice. Trebate znati da u tim knjižnicama na poslovima otkupa rade educirane osobe s najmanje 20 godina radnog staža kojima je to osnovni posao i nema kvalificiranijeg osoblja u Hrvatskoj", ističe.

No Ministarstvo kod otkupa formira jedno ad hoc tijelo tzv. Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u kojem sjedi jedan sveučilišni profesor, jedan pisac itd. i oni za taj posao dobiju samo 2000 kuna godišnje, pojašnjava. Stoga nisu, smatra, cijepljeni od raznih utjecaja tim više što smo mala zemlje u kojoj "svatko svakoga zna".

Da je tomu tako, navodi i činjenicu da članovi nerijetko istupaju iz tog Vijeća, pa je tako izašao i pisac Kristijan Novak, prije njega akademik Krešimir Nemec..."Dakle ljudima od časti i ugleda ne isplati se okaljati tamo gdje zapravo malo mogu utjecati jer je to nekakva 'igra skrivača' u kojem oni samo formalno biraju. Ljudi to brzo shvate i onda se brzo miču iz tog 'blata'", slikovit je u opisu situacije naš drugi sugovornik.

Knjižnice najbolje kvalificirane za otkup knjiga

U Zajednici nakladnika i knjižara zalažu se da se taj novac koji Ministarstvo 'čvrsto drži' izravno da knjižnicama uz redovna sredstva koja primaju jer one su za odabir i otkup knjiga, ponavlja Lisac, najbolje kvalificirane.

Napominje kako je Ministarstvo čak krajem 2018. pustilo u javno savjetovanje taj njihov prijedlog, ali je ono naprasno prekinuto i prijedlog uklonjen s mrežnih stranica što dokazuje, navodi, "da su oni kojih je malo, ali su dobro raspoređeni, uspjeli izvršiti pritisak na Ministarstvo da povuče taj prijedlog i nastavi po starom".

Lisac nas upućuje da prilikom proučavanja popisa onih nakladnika koji redovito najviše dobivaju novca i kojima je najviše naslova knjiga otkupljeno da paralelno provjerimo i koliko dobiju iz druge mjere koja se zove potpora izdavanju knjige jer se 'vrte ista imena'.

"Pripadnici kluba odabranih dobivaju iz dva izvora; prvo dobiju potpore za prijevod i tisak, a kasnije im te knjige ministarstvo još i otkupi. S takvim državnim potporama sve druge knjige mogu se podijeliti besplatno", ironičan je naš drugi sugovornik.

Igranje 'skrivača'

Ponavlja da su takvim ponašanjem Ministarstva mjere potpore izdavačima izgubile svoju svrhu te se našim zajedničkim novcem plaćaju proračuni pojedinih odabranih nakladnika.

Upozorava i kako se neki nakladnici 'igraju skrivača' te prijavljuju naslove preko dvije nakladničke kuće kako s iznosima ne bi 'stršili', a zapravo iza stoje isti vlasnici.

Na kraju navodi i primjer koji isto potvrđuje da nije toliko važno što se otkupljuje nego od koga se otkupljuje. Primjerice, vrhunski dječji autori poput Mladena Kušeca i Sanje Polak redovito se otkupljuju od jednog izdavača, no njihovi naslovi neće biti otkupljeni ako ih za otkup ponudi onaj koji ne pripada tom klubu 'posvećenih'.

Uvidom u javni popis otkupa knjiga od nakladnika kao i potpore izdavanju knjiga na mrežnim stranicama Ministarstva, uistinu je vidljivo da je nekim izdavačima otkupljeno puno više naslova nego drugima i da redovito dobivaju veće potpore za izdavanje knjiga. I ne može se reći da mnogi od tih naslova ne ispunjavaju navedene kriterije Ministarstva, ali je upitno što se novac koncentrira 'u rukama' uvijek istih izdavačkih kuća dok su druge, koje konkuriraju s naslovima jednake kvalitete ili s tematikom koja je slabije zastupljena poput hrvatske povijesti i Domovinskog rata ili su vjerskog sadržaja, redovito bivaju odbijene ili dobivaju tek 'mrvice sa stola'.

Krug odabranih

'U oči upada' izdavačka kuća Fraktura koju su 2002. osnovali Sibila i Seid Serdarević, a koja je pravi šampion u broju i iznosu otkupljenih knjiga te pozamašan novac dobivaju i od potpore za izdavanje knjiga. Iako je riječ o jednoj od najnagrađivanijih nakladničkih kuća koja uistinu puno izdaje i ima kvalitetne naslove, iznosi koje dobivaju su u neskladu sa svrhom navedenih mjera, a to je pomoći što većem broju izdavača kako bi preživjeli dugogodišnju krizu u toj branši. Ponavljamo, nakladnici kojima se redovito ništa ne otkupljuje ili je to vrlo malo, ne zaostaju u kvaliteti ponuđenih naslova.

Tako je na ime potpora za izdavanje knjiga Fraktura u 2018. godini dobila 295 tisuća kuna, dok mnoštvo drugih dobije tek nekoliko tisuća kuna ili ne dobije ništa. U istoj im je godini otkupljeno čak 38 naslova u 5657 primjeraka u iznosu od 810 tisuće kuna. Dakle, samo su u prošloj godini zahvaljujući tim dvjema mjerama od države dobili više od milijun kuna.

Ni u 2019. godini nije im bila 'suša'. Za izdavanje knjiga dobili su rekordnih 325 tisuća kuna, otkupljeno im je 28 naslova u 4277 primjeraka u vrijednosti od 679 tisuća kuna.

Uvidom u njihovo poslovanje putem 'Poslovne Hrvatske' vidljiv je skok u 2018. godini kada su ostvarili ukupan godišnji prihod u iznosu od 8,3 milijuna kuna što je rast od 1,3 milijuna u odnosu na godinu ranije. U 'Poslovnoj Hrvatskoj' piše da je taj 'poslovni subjekt' u posljednje dvije godine poslovao s dobiti.

Tu je i izdavačka kuća V.B.Z. s direktorom Mladenom Zatezalom, a jedini je član uprave Vlasta Zatezalo. U ime potpore izdavanju knjiga u 2018. godini dobili su nešto više od 200 tisuća kuna, a otkupljeno im je 15 naslova u 2273 primjerka u iznosu od 316 tisuća kuna. U 2019. dobili su za izdavanje knjiga 315 tisuća kuna. Otkupljeno im je 15 naslova u 2877 primjeraka u iznosu od 354 tisuće kuna.

Možda nisu impresivni iznosi kao kod Frakture, ali nisu zanemarivi. U smislu općih prihoda imaju pad od 2014. godine koji je u 2018. zaustavljen kada im je godišnji prihod iznosio 21,3 milijuna kuna što je rast u odnosu na 2017. godinu za 111.443 kune.

I Marku Šunjiću, vlasniku izdavačke kuća Fibra koja izdaje stripove sjajno ide za vrijeme aktualne ministrice. Dok su u 2018. za potporu izdavanja stripova dobili 27 tisuća kuna u 2019. je taj iznos skočio na impresivnih 300 tisuća. I s otkupom može biti zadovoljan. U 2018. mu je otkupljeno 27 naslova u 4050 primjeraka u iznosu od 639 tisuća kuna. U 2019. mu je otkupljeno 18 naslova u 2718 primjeraka u iznosu od 407 tisuća kuna.

Da je Šunjiću 'krenulo' govore i podaci iz Poslovne Hrvatske jer je Fibra d.o.o. u 2018. ostvarila ukupni godišnji prihod u iznosu od 3,8 milijuna kuna što je rast od 327 tisuća kuna u odnosu na 2017. No puno veći skok je ostvaren u 2017. u odnosu na 2016. godinu jer je s 2,9 milijuna kuna prihod skočio na 3,46 milijuna kuna.

Iz mase iskače i izdavačka kuća Sandorf koja je ujedno i književna agencija za zastupanje pisaca iz 'regije' u inozemstvu. U 'Poslovnoj Hrvatskoj' se kao vlasnik uz Ivana Sršena spominje i osoba egzotičnog imena Osanhemen Imarhiagbe, no podataka o poslovanju nema. Oni su od Ministarstva u 2018. godini za izdavanje knjiga (a objavljuju, kako navode, i naslove koji se drugi ne bi usudili objaviti) dobili 157 tisuća kuna, a u 2019. čak 250 tisuća. U 2018. im je otkupljeno 30 naslova u 3911 primjeraka u iznosu od 509 tisuća kuna. U aktualnoj godini malo su pali pa im je otkupljeno 11 naslova u 1559 primjeraka iznosu nešto nižem od 200 tisuća kuna.

Naravno, ovo nisu jedini izdavači koji, kako izgleda, pripadaju krugu 'odabranih' u Ministarstvu kulture, njih smo samo naveli kao primjer.

Vjerska literatura 'reda radi'

S druge strane, među onima koji dobivaju 'siću' i 'reda radi' je i Kršćanska sadašnjost jer najvećeg hrvatskog crkvenog izdavača i nakladnika Biblije kao i teološke, duhovne i vjerske literature u Ministarstvu kulture ipak ne mogu potpuno ignorirati kao primjerice nakladničku kuću Despot Infinitus s početka priče.

Tako je našem crkvenom izdavaču u 2018. godini otkupljeno 'čak' tri naslova u 348 primjeraka u vrijednosti od 63 tisuće kuna, a u 2019. jedva dva naslova u 232 primjerka i iznosu od 55 tisuća kuna. Očito u Ministarstvu Nine Obuljen Koržinek smatraju da vjerska literatura nije 'umjetnički i estetski' vrijedna, a svakako ne i dovoljno 'progresivna' da bi bila dostupna hrvatskom puku u narodnim knjižnicama.

Direktno

Čet, 21-11-2019, 10:31:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.