Razgovor Davora Ive Stiera za "Večernji list"

Davor Ivo Stier, HDZ-ov zastupnik i jedan od najjačih stranačkih izazivača Andreja Plenkovića, Stierpo svemu sudeći ide u utrku za predsjednika HDZ-a, premda će se o tome nedvosmisleno izjasniti nakon predsjedničkih izbora. Snažno podržava Kolindu Grabar-Kitarović, HDZ-ovu kandidatkinju za Pantovčak, ali upozorava da HDZ-ovi birači ne smiju upasti u zamku ljevice i dopustiti sukobe i fragmentaciju na desnici jer to može pogodovati Zoranu Milanoviću.

Nakon europskih izbora rekli ste da su birači poručili HDZ-u da su protiv saveza s HNS-om i Bandićem te da žele borbu protiv korupcije i klijentelizma, HDZ-ovi partneri sada sve više ucjenjuju HDZ.

Moj je stav danas isti kao i 2017., a to je da se ne treba bojati izbora. Tada sam smatrao da su izbori bolje rješenje za Hrvatsku, no vodstvo stranke odlučilo je ići u koaliciju s HNS-om. Ova Vlada može odraditi mandat do kraja, ali dobro je da su čelni ljudi HDZ-a prije koji dan rekli da je HDZ spreman ići na izbore.

U kontekstu stranačkih izbora u HDZ-u, a budući da i vi najavljujete mogućnost kandidature za šefa stranke, bi li vam smetalo da izbori za Sabor budu prije unutarstranačkih izbora jer bi Plenkoviću eventualna relativna pobjeda na izborima išla u prilog na izborima u HDZ-u?

Uvijek treba gledati što je najbolje za Hrvatsku, onda tek što je najbolje za stranku, a tek na kraju dolazi partikularni interes. Ako se procijeni da je za državne interese najbolje ići na izbore, onda se njih ne treba bojati, bez obzira na bilo čije osobne interese.

Jeste li definitivno odlučili da idete u utrku za predsjednika HDZ-a?

Sve što sam u ovom trenutku trebao reći već sam rekao. Sad ulazimo u izborni proces koji se sastoji od tri čina: prvo su predsjednički izbori, zatim unutarstranački pa parlamentarni. U HDZ-u imamo snage da naša kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović pobijedi na predsjedničkim izborima. Prvi sam rekao da svi u HDZ-u, bez obzira na razlike koje postoje među nama i koje su normalne u demokratskoj stranci, moramo stati iza predsjedničine kandidature i podržati njezin reizbor. Zatim ćemo jači izaći iz unutarstranačkih izbora pa ujediniti stranku i biračko tijelo te pobijediti na parlamentarnim izborima.

Dobro, ali kad ćete se izjasniti o svojoj kandidaturi za predsjednika HDZ-a?

Stojim iza svega što sam dosad izjavio. Znam točno što ću učiniti, ali više ću reći nakon predsjedničkih izbora. Plenković je HDZ preuzeo uz tezu o inkluzivnosti, što se dogodilo u tri godine njegova mandata da su se i HDZ i biračko tijelo razjedinili? Europski izbori pokazali su nam da je naše biračko tijelo podijeljeno i moramo iz toga izvući pouku. Jedino HDZ koji okuplja može pobijediti. Umjesto svađe i tenzija s vlastitim biračkim tijelom, želimo biti široka platforma koja okuplja ljude državotvornih, narodnjačkih i demokršćanskih uvjerenja. U HDZ-u može biti različitih tonova i koncepcija i one se mogu demokratski natjecati kada budu unutarstranački izbori. U ovom trenutku svatko od nas ima pravo i obvezu istaknuti zajedničku želju da naša kandidatkinja Grabar-Kitarović pobijedi na predsjedničkim izborima.

Može li Grabar-Kitarović pobijediti ako je HDZ na oko 27 posto potpore birača, a i sami ste rekli da je HDZ-ovo biračko tijelo razjedinjeno?

Kolinda Grabar-Kitarović mora računati na potporu svih u HDZ-u, ali jasno je da ona mora ići šire od HDZ-a. Zato već sada govorim o potrebi ujedinjavanja biračkog tijela. Ljevica može sa svojim kandidatom Zoranom Milanovićem proći samo ako potakne što veću fragmentaciju i međusobnu borbu na desnom spektru. I to do te mjere da pored takve podijeljene desne političke scene prođe kandidat ljevice. Zato sam upozorio da ne smijemo upasti u tu zamku nego treba ujediniti naše biračko tijelo koje će onda dati većinsku potporu našoj kandidatkinji koja je nasuprot kandidatu ljevice Zoranu Milanoviću.

Želite li reći da će oni koji će dati glas Miroslavu Škori, dakle oni koji će pomoći u toj fragmentaciji na desnici, pridonijeti eventualnoj pobjedi Zorana Milanovića?

Ono što želim reći jest to da ne treba upasti u zamku ljevice. Želim jasno istaknuti da je riječ o dva koncepta; Kolinda Grabar-Kitarović Hrvatsku vidi kao zemlju koja pripada zapadu s čvršćim odnosima sa SAD-om te kao dio Srednje Europe, što je pokazala Inicijativom Tri mora. S druge strane imate politiku koja je počela s Mesićem, zatim Josipovićem, a želi je nastaviti Milanović. Ta politika Hrvatsku tjesnije veže za Balkan i nestabilnosti te regije. To su dva koncepta koja se natječu i vjerujem da će većina građana prihvatiti koncept koji zastupa Grabar-Kitarović.

Uporno izbjegavate bilo što negativno reći na račun Miroslava Škore, a on je taj koji uzima glasove predsjednici?

Nema razloga bilo što negativno govoriti, Grabar-Kitarović vodi afirmativnu kampanju. Građani će na kraju odlučiti između dva koncepta, onog koji Hrvatsku više veže za Balkan ili onog koji zastupa predsjednica i koji je usmjeren prema Srednjoj Europi i Zapadu.

Čini se da su dvije ili tri referentne točke koje su dovele do podjele HDZ-ova biračkog tijela; Istanbulska konvencija, sastav liste za europske izbore i odmicanje od desnice, ali i odluka da se koalira s HNS-om umjesto da je HDZ išao na izbore nakon raskida s Mostom. Slažete li se s time?

Birači HDZ-a na europskim su izborima jasno poručili da žele HDZ koji će imati jasnu državotvornu, demokršćansku i narodnjačku platformu. HDZ koji se neće stidjeti tih vrijednosti, koji će uključivati, a ne marginalizirati taj dio biračkog tijela, onako kako je Franjo Tuđman uključivao ljude koji su bili marginalizirani ili čak proskribirani zbog hrvatskog nacionalizma. HDZ mora imati i one liberalnije i one konzervativnije članove, a u središtu mora biti demokršćanska politika koja to sve može objediniti. Druga važna poruka naših birača jest ta da žele borbu protiv klijentelizma.

U središtu vaše politike je borba protiv klijentelizma i korupcije, međutim uz HDZ se već 30 godina vežu baš klijentelizam i korupcija, zašto mislite da će članovi HDZ-a birati baš vas koji te pojave želite sasjeći?

Ne dam nikome pravo da HDZ-u zalijepi tu stigmu. HDZ čine članovi koji su domoljubi i siguran sam da žele da HDZ predvodi borbu protiv klijentelizma. Kada o tome govorim, ničija uloga u politici nije da bude tužitelj ili sudac, ali naša je uloga donositi strukturne promjene koje će iskorijeniti ili smanjiti prostor za klijentelizam ili ortački kapitalizam. Država i državni sektor, a njih kontroliraju političke strukture, mora izaći iz prostora koje moramo više prepustiti tržišnim načelima kompetitivnosti. Jer tamo gdje ima tržišnih uvjeta i natjecateljskog duha, nema prostora za klijentelizam, nego se traži izvrsnost. Moramo reorganizirati državu i državni sektor, ako hoćete i u kontekstu debate koja se sada vodi, pa tako moramo smanjiti i ukupan trošak državnog sektora kako bismo nagradili one koji rade i daju dobar servis građanima. Smanjivanjem državnog sektora možemo nastaviti smanjivati poreze i tako novac vratiti građanima i tvrtkama jer oni pune proračun i stvaraju novu vrijednost.

Ali premijer Plenković upravo je izišao s ponudom da baš svima u javnom sektoru poveća plaće šest posto, dakle i onima koji rade i onima koji ne rade, nije učinio ništa da se državna uprava smanji, hoću reći da čini sve suprotno od ovog što vi zagovarate?

Linearno povećanje plaća svima u državnom sektoru politički je odgovor premijera na političku situaciju koja je, među ostalim, stvorena i pritiscima HNS-a. Tu su i sindikalni zahtjevi. No ja bih volio da svi politički i društveni čimbenici prihvate činjenicu da je za održivost politike plaća u državnom sektoru potrebno reorganizirati taj sektor. Za daljnja rasterećenja plaća moramo smanjivati rashode, a to je izazov koji je pred nama u idućem mandatu i za to ću se čvrsto zalagati.

Kako gledate na mogućnost kandidature za predsjednika HDZ-a Ivana Penave?

Bilo je dobro, i potrebno, što je Ivan Penava dao te izjave. One simboliziraju zdrav patriotizam koji želi naglasiti vrijednosti Domovinskog rata na kojima se temelji moderna Hrvatska. Penava se ne stidi istaknuti te vrijednosti, a siguran u sebe može se otvoriti i prema drugima i prihvatiti druge kao što je učinio kad je išao u pravoslavnu crkvu na proslavu pravoslavnog Uskrsa s pravoslavnim vjernicima. Penava ima taj element uključivosti, ali da biste bili uključivi, morate znati tko ste vi da biste mogli prihvatiti onog drugog. To mi se sviđa kod Penave i mislim da bi bilo bolje da imamo više političara koji tako strastveno ističu svoje vrijednosti. U stranačkim kuloarima čuje se da ste Penavi ponudili da bude na vašoj listi na unutarstranačkim izborima u HDZ-u? Doista mislim da je svaki član HDZ-a važan i svatko će izabrati na koji će način sudjelovati na stranačkim izborima. Apsolutno nemam nikakvih problema s izjavama Ivana Penave, dapače.

Penava, kojeg je predsjednica također pozvala da joj pomogne u kampanji, kaže da mu se nije svidio način na koji je organizirala posjet Aleksandra Vučića Hrvatskoj?

Naš je problem velikosrpska agresija i srbijanska politika koja se od toga ne distancira, nego šalje poruke da ne odustaje od tih ciljeva. Nisu problem kanal ili forme komunikacije kao što je posjet, nije problem ni pismo, odnosno ćirilica. Evo, ja je u školi nisam učio jer sam odrastao u Argentini, ali sam je sam naučio da mogu čitati ćirilicu. Problem je što velikosrpska politika zlorabi ćirilicu kako bi poslala poruku da nije odustala o velikosrpskih pretenzija. Problem je što se na jednoj nogometnoj utakmici, a da se vrh srbijanske politike od toga ne distancira i da to ne osudi, pojavi transparent na kojem piše Vukovar na ćirilici. Time se šalje poruka da se nije odustalo od velikosrpske politike. Zlorabe pismo koje samo po sebi ne može nikako biti sporno, čak i nosi ime jednog sveca – svetog Ćirila. Na to s pravom upozorava Ivan Penava.

Dakle, ćirilicu u Vukovaru doživljavate kao simbol velikosrpske politike?

Da, jer vrh srbijanske politike praktički šalje poruke da se ne srami svoje politike iz vremena agresije na Hrvatsku i da od nje ne odustaje. Zato ćirilicu u Vukovaru ne gledam samo kao pismo, nego kao simbol takve politike i zato je neprihvatljiva u Vukovaru. Napravit ću usporedbu sa Strasbourgom koji je simbol mira i europskog pomirenja. U užem središtu Strasbourga postoje francuske i njemačke dvojezične ploče, ali prošlo je puno vremena nakon Drugog svjetskog rata kada su one uvedene. Nakon što se Njemačka jasno distancirala i osudila nacionalsocijalistički režim koji je okupirao Strasbourg, trebalo je još proći vremena da se u povijesni dio Strasbourga postave dvojezične ploče. Nadam se i radujem se tom danu kada ćirilica više neće biti zloupotrebljavana kao simbol velikosrpske politike. Nažalost, sada to još nije slučaj.

Ima li nade da se to dogodi za vrijeme aktualne vlasti u Srbiji?

Aleksandar Vučić vodi politiku u kojoj želi stvoriti svoju interesnu sferu, ne u smislu rekonstruiranja bivše Jugoslavije ili teritorijalne aneksije, nego u smislu da Beograd bude nezaobilazan, dominantan i pomalo hegemonski čimbenik na tom prostoru. On je ušao u tu politiku kao što to rade neki drugi lideri većih zemalja koji su ipak moćniji od njega. Srbija je poznata po tome što ima veću ambiciju od vlastitih sposobnosti da ih provede. U tom kontekstu vidi se njegova destabilizirajuća politika prema Crnoj Gori, Makedoniji, BiH i Kosovu. Dakle, mi moramo i dalje podržavati EU i europeizaciju država u našem susjedstvu, ali očito je da to nije dovoljno jer po mnogim pokazateljima stanje demokratskih sloboda u Srbiji se pogoršava umjesto da se poboljšava. U vrijeme Zorana Milanovića, unatoč svemu što su ljudi u Vukovaru prošli, željela se nametnuti politika da ćirilica pošto poto mora u Vukovar jer će to odjednom valjda riješiti sve probleme Hrvata i Srba. To je sve u kontekstu politike koja je počela s Mesićem i nastavila se s Josipovićem i Milanovićem.

Nije li pretjerano optuživati ljevicu da Hrvatsku vodi na Balkan?

Svojim izjavama i potezima pokazuje da Hrvatsku ponajprije gleda u kontekstu balkanskih prilika i neprilika. Dakle, Hrvatska mora imati aktivnu politiku prema svojim susjedima, ali svjesna da smo izašli iz političkog Balkana ulaskom u EU i NATO. Danas, kad se u EU govori o zapadnom Balkanu, o balkanskoj carinskoj uniji i mini Schengenu, Hrvatska u to nije uključena jer smo članica EU i NATO-a. S te pozicije moramo voditi aktivnu politiku prema Balkanu da se u susjedstvu ne stvori neka hegemonska sila na tom području koja bi bila prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti. Dakle, uz potporu i naporima EU treba voditi i politiku balansa snaga. Zato je potrebno imati kanal komunikacije s Beogradom te istodobno podržati nezavisnost i prozapadnu orijentaciju Crne Gore, federalizaciju BiH i njezino približavanje EU i NATO-u te vrednovati ulogu albanskog naroda na jugoistoku Europe. Svjesni da politika proširenja više nema istu snagu kao prije, moramo potaknuti balans snaga u našem susjedstvu kako bismo osigurali mir i stabilnost.

Kako u Vukovaru postići politiku pomirenja?

Gradeći Hrvatsku kao modernu nacionalnu državu u kojoj postoji samo jedan politički narod i u kojoj se poštuju identiteti i kulturna baština svih manjina. Prof. Mirjana Kasapović, koja ne dolazi s desnog spektra, dobro je to objasnila u jednom članku kada je upozorila na rezidualne elemente starog i potrošenog modela po kojemu se politika u Hrvatskoj definirala dogovorom vođa Hrvata i vođa Srba u Hrvatskoj. To je anakroni model iz vremena kada Hrvatska nije bila neovisna država, ali ga neki i danas forsiraju. Tu je izvor tenzija. Rješenje je u ustavnom patriotizmu i razvoju Hrvatske kao moderne nacionalne države.

Kako će se ikad promijeniti situacija da djeca koja u Vukovaru idu u srpske razrede uče drukčiju povijest Domovinskog rata od djece koja idu u hrvatske razrede?

Treba težiti integraciji gdje svatko može sačuvati svoj identitet, ali u prvom planu mora biti da je hrvatski državljanin. Ubuduće moramo početi razmišljati o modernom izbornom modelu jer postojeći je potrošen i generira tenzije. Čak ima i oblik segregacije u 12. izbornoj jedinici za manjine, gdje ljudi moraju doći i izjašnjavati se da nisu dio većinskog naroda. Puno je bolje ići sa sustavom gdje bi se zastupnici iz redova manjina birali preko hrvatskih političkih stranaka. Ionako velika većina pripadnika manjina glasa za hrvatske stranke. Možda ovo što zastupam više pogoduje drugim strankama nego HDZ-u, ali uvijek u prvom redu treba biti državni interes, a ne stranački.

Da se vratimo malo na HDZ, dio javnosti pribojava se da biste vi kao mogući predsjednik HDZ-a tu stranku učinili prekonzervativnom zbog svojih izraženih konzervativnih i demokršćanskih stavova?

Demokršćanske vrijednosti imaju dvije komponente, s jedne strane kršćanske, državotvorne, identitetske, a s druge je strane demokratska komponenta koja Hrvatsku želi učiniti pravnom državom, modernim i pluralnim društvom bez klijentelizma i korupcije, tržišno orijentiranom zemljom u kojoj se poštuju medijske slobode. HDZ treba imati baš takvu širinu, imati dijalog i s konzervativnijim članovima, ali s druge strane i s onima liberalnijima koji više naglašavaju slobodarske aspekte. Kršćanska demokracija to spaja, ne dovodi u suprotnost.

Kod vas se pribojavaju i vaših stavova o pobačaju i lustraciji.

Neke stvari treba demistificirati. Ideja je imati demokratsko i moderno društvo. Kada je počela rasvjetljavati prošlost u DDR-u nakon pada Berlinskog zida, Njemačka je htjela osloboditi institucije od ljudi koji su bili ucjenjivi zbog zločina i kršenja ljudskih prava. Time se stvara slobodnije društvo, ne da bi se poticao revanšizam, nego da bi se potakla veća sloboda i pravedniji politički sustav.

Vaš stav o pobačaju?

Pobačaj nije nikada rješenje. Naprotiv, to je tragedija i, bez obzira na različite stavove u društvu, nitko se tome ne može veseliti. Nažalost, često postoji neizdrživ pritisak sebičnih partnera, društva ili bezosjećajnih poslodavaca na žene da idu u tom smjeru. Ustavni sud donio je odluku koja je jasna što se tiče potpune zabrane pobačaja, ali kad zakon dođe na dnevni red, vjerojatno će se koplja lomiti oko priziva savjesti. Ljevica želi to pravo ukinuti i kazniti liječnike, medicinske sestre i primalje koji ne žele sudjelovati u pobačajima. Moji su stavovi suprotni. Država ne smije baciti na ulicu one koji postupaju po svojoj savjesti, a koja im nalaže da liječe i očuvaju život, a ne da ga okončaju.

Što mislite o velikoj koaliciji koju predviđaju ankete?

Protiv sam velike koalicije. Hrvatska mora imati lijevu i desnu nogu da bi mogla hodati. Među njima mora postojati određena distancija jer, ako su lijeva i desna noga preblizu, mogu se spotaknuti. Onda se pada i ostaje na mjestu, a mi želimo da Hrvatska ide naprijed. Njemačkoj ide sasvim dobro s velikom koalicijom? Ali s velikom su koalicijom oslabile kršćanska demokracija i socijaldemokracija, a ojačali ekstremi.

Iva Puljić Šego
Večernji list

Čet, 21-11-2019, 02:53:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.