RH – prirodno kretanje stanovništva, migracije

1. Prirodno kretanje stanovništva 2011. – 2019. (prvo tromjesečje)

Državni zavod za statistiku redovito objavljuje podatke o prirodnom kretanju stanovništva.

Zavod statistika2

Pregledali smo njihove statistike 2011. – 2019. (www.dzs.hr, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Objavljeni podaci i Privremeni podaci) o broju živorođene djece u Hrvatskoj, broju umrlih osoba te o sklopljenim brakovima (nastale prema evidencijama u maticama rođenih, maticama umrlih i maticama vjenčanih), a zatim smo na temelju njih priredili zbirne podatke za prva tri mjeseca 2011. – 2019. i izveli neke zaključke.

Evo kako izgleda prvo tromjesečje 2011. – 2019.:

Živorođeni

siječanj – ožujak 2011. – 9936
siječanj – ožujak 2012. – 9917
siječanj – ožujak 2013. – 9562
siječanj – ožujak 2014. – 9441
siječanj – ožujak 2015. – 9322
siječanj – ožujak 2016. – 9170
siječanj – ožujak 2017. – 9066
siječanj – ožujak 2018. – 9175
siječanj – ožujak 2019. – 8935

Zaključak: U devet godina prvi put je manje od devet tisuća živorođene djece u prvom tromjesečju. Prva godina koju smo uvrstili – 2011. – ujedno ima i najveći broj živorođene djece u prvom tromjesečju – 9936, a posljednja – 2019. – kao što smo već rekli, najmanje, tj. za 1001 dijete manje u odnosu na 2011. U odnosu na prethodnu, 2018. godinu, u prvom tromjesečju 2019. rođeno je 240 djece manje.

Umrli

siječanj – ožujak 2011. – 13.955
siječanj – ožujak 2012. – 14.480
siječanj – ožujak 2013. – 13.690
siječanj – ožujak 2014. – 13.670
siječanj – ožujak 2015. – 15.913
siječanj – ožujak 2016. – 13.708
siječanj – ožujak 2017. – 16.187
siječanj – ožujak 2018. – 15.220
siječanj – ožujak 2019. – 14.895

Zaključak: Usporedimo li ponovno 2011. sa 2019., vidjet ćemo da je u prvom tromjesečju 2019. preminulo 940 osoba više nego u prvom tromjesečju 2011. Stavimo li to u suodnos s brojem živorođene djece u prvim tromjesečjima tih godina, što je prethodno prikazano – statistika je doista crna.

Gledamo li ukupne vrijednosti u istom vremenskom odsječku, rezultati su ovakvi: u prvom tromjesečju 2011. – 2019. rođeno je 84.524 djece, a umrlo je 131.718 osoba, što predstavlja gubitak od 47.194.

Službeni godišnji podatci DZS-a za 2018. godinu još nisu objavljeni, no gledamo li razdoblje 2011. – 2017. – ukupno je rođeno 274.069 djece, a umrlo 363.178 osoba, što predstavlja gubitak od 89.109 osoba samo prirodnim putem.

Sklopljeni brakovi

siječanj – ožujak 2011. – 2515
siječanj – ožujak 2012. – 2409
siječanj – ožujak 2013. – 2032
siječanj – ožujak 2014. – 2393
siječanj – ožujak 2015. – 2282
siječanj – ožujak 2016. – 2246
siječanj – ožujak 2017. – 2885
siječanj – ožujak 2018. – 2566
siječanj – ožujak 2019. – 2747

Zaključak: U prvom tromjesečju 2019. sklopljena su 232 braka više nego u prvom tromjesečju 2011. i 181 brak više u odnosu na prethodnu, 2018. godinu, no pogledamo li niz u nastavku koji prikazuje broj rastava brakova u istim vremenskim odsječcima, nažalost ni ovi podatci, tj. povećan broj brakova, više ne izgledaju tako pozitivno.

Rastave brakova
siječanj – ožujak 2011. – 1175
siječanj – ožujak 2012. – 1425
siječanj – ožujak 2013. – 1593
siječanj – ožujak 2014. – 1584
siječanj – ožujak 2015. – 1187
siječanj – ožujak 2016. – 1473
siječanj – ožujak 2017. – 1235
siječanj – ožujak 2018. – 1301
siječanj – ožujak 2019. – 1552

Zaključak: U prvom tromjesečju 2019. bilo je 377 rastava brakova više nego u prvom tromjesečju 2011. i 251 rastava braka više nego u prvom tromjesečju prethodne, 2018. godine.

S obzirom na povećano iseljavanje iz RH posljednjih godina (opširnije u nastavku), napose mladih osoba, zanimljivo je da se u RH povećao broj sklopljenih brakova i broj rastava brakova. Jedno od objašnjenja za to jest činjenica da u statistiku ulaze i oni koji se višekratno vjenčaju i rastavljaju pa nije nužno da se proporcionalno smanjuje broj brakova i broj rastavljenih u odnosu na broj iseljenih. Drugo moguće objašnjenje jest to da se čak i oni koji su se nedavno odselili ipak odlučuju vjenčati u domovini.

2. Doseljeno i odseljeno stanovništvo

Državni zavod za statistiku tablično je prikazao podatke o migracijama stanovništva od 2011. do 2017. sa stanjem na kraju svake referentne godine (www.dzs.hr, Migracije stanovništva, doseljeno i odseljeno stanovništvo po gradovima/općinama). Podatci o doseljenom i odseljenom stanovništvu popisani su po županijama, gradovima i općinama. Predstavljeno je nekoliko ključnih podataka za svaku godinu: ukupno doseljeni, doseljeni iz drugoga grada/općine iste županije, doseljeni iz druge županije, doseljeni iz inozemstva, ukupno odseljeni, odseljeni u drugi grad/općinu iste županije, odseljeni u drugu županiju, odseljeni u inozemstvo.

Mi ćemo ovdje navesti podatke koje DZS donosi o doseljenom stanovništvu iz inozemstva i stanovništvu koje se iz RH odselilo u inozemstvo od 2011. do 2017.

Republika Hrvatska

2011.
Doseljeni iz inozemstva – 8534
Odseljeni u inozemstvo – 12.699

2012.
Doseljeni iz inozemstva – 8959
Odseljeni u inozemstvo – 12.877

2013.
Doseljeni iz inozemstva – 10.378
Odseljeni u inozemstvo – 15.262

2014.
Doseljeni iz inozemstva – 10.638
Odseljeni u inozemstvo – 20.858

2015.
Doseljeni iz inozemstva – 11.706
Odseljeni u inozemstvo – 29.651

2016.
Doseljeni iz inozemstva – 13.985
Odseljeni u inozemstvo – 36.436

2017.
Doseljeni iz inozemstva – 15.553
Odseljeni u inozemstvo – 47.352

Zaključak: Vidljivo je da je broj odseljenih svih navedenih godina veći od broja doseljenih, i da je ta razlika s BrojkeZagreb, 2018. – RH ima 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, 20 ministara u Vladi, 1321 čelnu osobu u jedinicama lokalne i regionalne samouprave (75 župana i zamjenika, 338 gradonačelnika i zamjenika, 908 načelnika općina i zamjenika), 904 člana županijskih skupština i skupštine Grada Zagreba, 2518 članova vijeća gradova i vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba, 6570 članova vijeća općina i vijeća mjesnih odbora Grada Zagreba, 1665 dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika te 55 veleposlanika.godinama sve veća, posebice gledajući od 2013. naovamo, otkako je RH ušla u EU. Zbrojimo li samo navedene podatke DZS-a, dobivamo da su se 2011. – 2017. u RH doselile 79.753 osobe, a da je RH istovremeno napustilo 175.135 osoba, što je razlika od 95.382.

Njemačke statistike

Prethodno navedene podatke, međutim, treba uzeti s oprezom jer oni ni približno ne ocrtavaju crnu sliku iseljavanja. Naime, kako navodi sam DZS u priopćenju od 20. srpnja 2018., „zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana ddradi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.“ Dakle, u statistiku DZS-a ulaze samo oni koji su na MUP-u odjavili prebivalište u RH.

Kako bismo došli do jasnijih podataka o razmjerima iseljavanja, nužno je zapravo pratiti statistike drugih država o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo kod njih. Primjerice, prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2017. godine u Njemačkoj je bilo prijavljeno 367.900 hrvatskih građana, a krajem 2018. godine 395.665 , tj. 27.765 hrvatskih građana više nego u 2017. Od 2016. do 2017. broj hrvatskih građana u Njemačkoj porastao je za 35.295 (krajem 2016. u Njemačkoj je bilo 332.605 hrvatskih građana), a DZS bilježi da se te godine iz RH ukupno iselilo 36.436 osoba. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku, u Njemačkoj je od kraja 2011. do kraja 2018. broj hrvatskih građana porastao za 172.651 (krajem 2011. u Njemačkoj je bilo 223.014 hrvatskih građana). (vidi poveznicu i poveznicu).

U Njemačkoj više Hrvata nego u BiH?

Kad smo već naveli službene podatke Federalnog zavoda za statistiku o broju Hrvata u Njemačkoj krajem 2018. godine, zanimljivo je kao kuriozitet spomenuti i ono o čemu su neki mediji već pisali, a to je da u Njemačkoj živi više Hrvata nego u BiH. Budući da je posljednji popis stanovništva u BiH bio 2013. godine, uglavnom se svi pozivaju na najnovije podatke o broju katolika u BiH, koji su u najvećem broju Hrvati. To su podatci kojima raspolaže Katolička Crkva u BiH, tj. podatci koje su prikupili župni uredi prilikom božićnog blagoslova obitelji, i oni pokazuje da je u BiH dzskrajem 2018. bilo 365.688 katolika. (Tjedan solidarnosti). Dakle, slobodno možemo zaključiti da je trenutačno u Njemačkoj 30-ak tisuća više Hrvata nego u BiH!

Umjesto zaključka

Nije ni potrebno isticati očito: Hrvatska što prirodnim putem (veći broj umrlih nego rođenih, negativan prirodni prirast) što iseljavanjem svake godine gubi nenadoknadivo velik broj stanovnika!

Istovremeno – navodimo prema publikaciji DZS-a Hrvatska u brojkama, Zagreb, 2018. – RH ima 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, 20 ministara u Vladi, 1321 čelnu osobu u jedinicama lokalne i regionalne samouprave (75 župana i zamjenika, 338 gradonačelnika i zamjenika, 908 načelnika općina i zamjenika), 904 člana županijskih skupština i skupštine Grada Zagreba, 2518 članova vijeća gradova i vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba, 6570 članova vijeća općina i vijeća mjesnih odbora Grada Zagreba, 1665 dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika te 55 veleposlanika.

(hkv)

Uto, 17-09-2019, 19:20:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.