I jedna jedina reducirana procesija je nekim hrvatskim medijima puno previše

Nakon što je Nacionalni stožer civilne zaštite odobrio uz posebne mjere opreza tradicionalnu procesiju na središnjem dijelu otoka Hvara, nekim ljevičarskim medijima u Hrvatskoj ova procesija je već nekoliko dana kost u grlu.

Tako se i na današnjoj konferenciji za medije ponovo postavilo pitanje procesije, koja je u međuvremenu održana u skladu sa svim naputcima Stožera. Novinari su pitali Krunoslava Capaka, piše Jutarnji list, s obzirom da se ljudi žale da se radi na procesiju na Hvaru tvrdeći da se radi o dvostrukim kriterijima, je li požalio zbog te odluke?

- Mogu govoriti o epidemiološkim aspektima tog događaja. S obzirom da je otok, što sam ponovio nekoliko puta, izoliran i nemaju slučaja,  s obzirom da smo im potpisali stroge mjere koje, ako su ih se pridržavali, rizik obolijevanja je blizu nuli. Nikad rizik nije nula, postoji mogućnost da nešto promakne, ali je rizik blizu nuli. Koliko mi je poznato održano je to sve i sve je prošlo u redu.  Snimke koje sam vidio, mada se govori da se nisu držali mjera, na svima su se svi držali tih mjera. Nadam se da je bilo tako i da će to sve proći u redu - kazao je Capak.

Jutarnji list je prije toga objavio članak pod naslovom „Pokušaji kompromitacije Kriznog stožera u političke svrhe“, u kojem se do krajnjih granica politički problematizira hvarska vjerska procesija:

„Epidemiologe je trebalo politički zaštititi od te odluke i tog izazova jer se dopuštanjem procesije na Hvaru zdravstveni diskurs istog trenutka prebacio na politički. Tog časa to prestaje biti epidemiološko i postaje političko pitanje. Kome to treba? Građanima? Ne. Liječnicima, ne? Kriznom stožeru? Ne. Političarima? Naravno.“

Dakle, u zemlji u kojoj je katolička vjera dominanta među pučanstvom, a koje ne može ove godine na mise radi opasnosti širenja zaraze, medijima nevjerojatno smeta jedna jedina procesija. Ona je, usput budi rečeno, pod zaštitom UNESCO-a te se odvija bez prekida već pet stotina godina, na otoku koji je trenutno izoliran i na kojem nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze koronavirusom. I onda se čudimo, s ovakvom teškom medijskom šizofrenijom, da kao društvo godinama stojimo na mjestu.

(hkv)

Napomena: Tradicionalna procesija “Za Križen” na središnjem dijelu otoka Hvara je od 2009. godine na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine. Procesija svake godine započinje točno u 22:00 sata istovremeno iz Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske i Jelse te se u 7:00 sati ujutro vrati na svoje polazište, a tijekom noći se propješači približno 25 kilometra. Križonoše se za procesiju zapisuju godinama unaprijed, neki i po 10-20 godina.

Pripreme za cjelokupni događaj kreću daleko ranije. Sve započinje Čistom srijedom kada kreće teći 40 dana Korizme u kojima se obavljaju probe pjevanja kod Križonoše te slažu rasporedi nošenja kandelira, toraca, ferala. Običaj je da se svaku osobu koju Križonoša želi u pratnji osobno na kuću dolazi pozvati na sudjelovanje. Križonoše su obuvene u cipele ili vunene čarape ili hodaju bosi ovisno o njihovim zavjetima. Uobičajeno je da na samom izlazu iz Crkve i početku procesije, Križ i Križonošu ljube i mole za njih najuži članovi obitelji.

Na Veliki četvrtak je organizirana večera za Križonošu te najbliže pratnje prije početka noći, dok se u petak ujutro organizira takozvana “Jutrina” za svu Križonošinu pratnju koja ga je pratila tijekom noći. Također većina obitelji iz mjesta Križonoše ga daruje nečim simboličnim npr, torta, kolači,… te nakon Uskrsa u većini mjesta je organizirano da Križonošini pomagači dijele po kućama iz Župe simbolične pakete s kolačima koji su tradicionalni za ovu procesiju kao zahvalu za pratnju tijekom noći.

morski.hr