Veliki prijatelj koji će ostati u trajnoj uspomeni

U povodu smrti Johanna Georga Reißmüllera izražavamo sućut obitelji, prijateljima, uredništvu te izdavačkoj kući „Frankfurter Allgemeine Zeitung”, u kojoj je proveo gotovo cijeli radni vijek, kaže se u priopćenju HAZUDD-a.

Johann Georg Reißmüller rođen je u Litoměřice (Leitmeritz) u Sudetima godine 1932. Iako je njegov otac bio sklon Čehoslovačkoj, Johann Georg Reismuller2obitelj je godine 1946. bila odatle protjerana, te se nastanila u istočnoj Njemačkoj. Nakon što mu je otac bio zatvoren, mladi Reißmüller je s 18 godina pobjegao u Zapadnu Njemačku. U Tübingenu je završio studij i doktorat pravnih znanosti.

Kontinuirano pisao o Jugoslaviji

Nakon pripravničkog rada kao sudac, prešao je godine 1961. u uredništvo „Frankfurter Allgemeine Zeitung”, gdje ostao do umirovljenja godine 1999. Posebno značajno razdoblje bilo je od 1967. do 1971. godine, kada je kao dopisnik iz jugoistočne Europe boravio u Beogradu.

Dok je europska ljevica sanjala o uvozu „socijalističkog samoupravljana“ iz Titova komunističkog raja, J.G. Reißmüller je kirurški precizno očitavao svo protuslovlje, zablude, prijevare i opsjene jugokomunističkog sustava. Iz toga vremena potječe njegova sućut i simpatija za potlačene narode, ponajprije Hrvate i Albance, koja će do potpunog izražaja doći dvadesetak godina kasnije, u vrijeme raspada Jugoslavije.

Iako je još godine 1974. postao članom izdavačkog vijeća FAZ, J. G. Reißmüller je i dalje kontinuirano pisao o Jugoslaviji, rano predviđajući njezin raspad. Čim je rat izbio, počeo je redovito pisati uvodnike, najčešće u subotnjem izdanju. Njegovi analitički tekstovi nisu samo sensibilizirali čitatelje za tragediju, koja se upravo odvijala pred njihovim vratima, nego su bili i noćnaUvodniciIako je još godine 1974. postao članom izdavačkog vijeća FAZ, J. G. Reißmüller je i dalje kontinuirano pisao o Jugoslaviji, rano predviđajući njezin raspad. Čim je rat izbio, počeo je redovito pisati uvodnike, najčešće u subotnjem izdanju mora za vladu Helmuta Kohla, koja je rat u susjedstvu najprije pokušala ignorirati, ali je ubrzo morala popustiti pod pritiskom javnosti.

Ovom prigodom izdvojit ćemo neke proročke odlomke.

“...Da bi se oduprlo (velikosrpskom zlu), Hrvatska treba čelnistvo, koje će se riješiti dva nasljedna zla: samouništavajući poriv prema neprestanom sukobljavanju, te potrebu za sveobuhvatnom fantazijom, koja sa stvarnošću ima samo jednu vezu: da oteža njezinu realizaciju...” (26.4.1990)

“...Današnjoj demokratskoj opoziciji u Saboru nedostaju političari, koji se po političkom talentu, a pogotovo po vještini upravljanja, mogu mjeriti s predsjednikom i utemeljiteljem HDZ-a, hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom...”(22.8.1990)

“...Srbi, vojnici i civili, ponašaju se kao gospodari. To se uvijek moglo osjetiti, a sad se to ponašanje još potiče...” (19.2.1991)

“...Kad se srpski teroristi usmjere na jedno selo, najprije isele srpske stanovnike, da mogu slobodno pucati. Uglavnom napadaju dva puta: ujutro trijezni, popodne pijani...” (24.7.1991)

“...Hrvatska je ustupcima prevršila granicu samoponiženja te dotaknula granicu samouništenja...” (27.8.1991)

„...Protiv srpskog ratnog stroja Hrvati se odupiru s iznenađujućom izdržljivošću. Podnosili su jedan vojni poraz za drugim, ali se nisu dali obeshrabriti... Odlučnost za obranu slobode i dostojanstva daje ugroženom narodu više snage nego što volja za dominacijom daje agresoru...I nitko ne bi smio vjerovati da će hrvatski narod pokleknuti pred srpskom silom. Tko je Hrvatsku ostavio na cjedilu, otvorio je put novom krvoproliću ...“ (4.10.1991)

“...Hrvati će se prije svega suprotstaviti srpskoj tiraniji. Oni ne će bez otpora prihvatiti niti gašenje niti sakaćenje svoje države...Zapadni svijet dobija zbog nemoralne uskrate pomoći napadnutoj Hrvatskoj sve lošiju savjest...U hrvatskoj naciji, koja će se oduprijeti, Srbija će za dogledno vrijeme imati odlučnog neprijatelja...” (8.10.1991)

“...Zar nije prosvjed morao poput oluje protutnjati cijelim kontinentom, kad je srpska “narodna armija” tenkovima, topovima i zrakoplovima napala nezaštićene Hrvate, ili makar kad su srpski osvajači počeli rušiti bolnice i crkve u hrvatskim gradovima, kad su hrvatske civile i zarobljenike bestijalno mučili i ubijali?...” (16.11.1991)

Svoje je uvodnike o ratovima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini objavio u knjigama s naslovima “Rat u našem susjedstvu: pozadina hrvatske tragedije” te “Bosanska tragedija”. Zbog njegovih napisa, u Srbiji je bila ponuđena visoka nagrada za njegovo smaknuće.

U travnju 1995. J.G. Reißmüller dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalio je prigodnim predavanjem na hrvatskom jeziku. To je bilo jedino odlikovanje, koje je prihvatio.

Naš veliki prijatelj Johann Georg Reißmüller ostat će nam u trajnoj uspomeni, zaključuje se u tekstu kojega potpisuje dr. Josip Stjepandić.

(hkv)

Čet, 19-09-2019, 07:34:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.