Pismo javnosti Miroslava Grgića, jednog od razriješenih članova NO HRT-a

Poštovani,

Zbog ustrajnih napada na razriješene članove Nadzornog odbora HRT-a te niza neistina i manipulacija kojima se nastoje objasniti razlozi našeg razrješenja, osjećam potrebnim demantirati sve te navode te molim da se ovo moje reagiranje objavi u cijelosti:

Člankom 16. stavkom 2. točkom 3. Zakona o HRT-u propisano je da se odgovornost HRT-a javnosti, kao i utjecaj javnosti na njegovo djelovanje osobito ostvaruje radom Nadzornog odbora HRT-a koji nadzorom osigurava upravljanje sredstvima za rad HRT-a s pažnjom dobrog gospodarstvenika.

U situaciji kada je zbog isteka mandata tadašnjeg v.d. glavnog ravnatelja HRT-a te zbog samoraspuštanja Hrvatskoga sabora bilo izgledno da će HRT ostati bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika, NO HRT-a zatražio je od Trgovačkog suda Zagrebu imenovanje privremenog upravitelja u izvanparničnom postupku, upravo sukladno zakonskim propisima i načelu savjesnog postupanja.

Naime, Zakon o HRT-u propisuje da HRT ima glavnog ravnatelja koji je zakonski zastupnik i odgovorna osoba HRT-a. Bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe nema niti zakonitog poslovanja bilo koje pravne osobe pa tako niti HRT-a. To je valjda svima jasno. Prilikom donošenja odluke da se od Trgovačkog suda zatraži imenovanje privremenog upravitelja, u okolnostima kada je prijetila opasnost da zakonskog zastupnika ne bude ili ga nije bilo, NO HRT-a se konzultirao s pravnim stručnjacima o načinu zakonitog rješavanja te pravne situacije, koji o toj problematici znaju više od nas.

Napominjem da je Trgovački sud prijedlog NO HRT-a odbio zbog toga što je ocijenio da nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 423. stavka 5. Zakona o trgovačkim društvima, obzirom da v.d. glavnom ravnatelju HRT-a u tom trenutku još nije bio istekao šestomjesečni mandat, čime je zapravo sud sugerirao da NO HRT-a svoj prijedlog ponovi u trenutku kada zakonskom zastupniku HRT-a mandat istekne.

Prema zakonskim propisima, imenovanje privremenog upravitelja od suda je mogla zatražiti bilo koja osoba koja dokaže svoj pravni interes u tome, što znači i bilo koji poslovni partner HRT-a, a ne samo Nadzorni odbor HRT-a.

Neistina je da je Trgovački sud upozorio NO HRT-a da bi svojim prijedlogom za imenovanje privremenog upravitelja prekršio Zakon o HRT-u ili da bi sud upozorio NO HRT-a na bilo kakvo nezakonito postupanje. U rješenju suda nema ni riječi o tome.

Upravo s obzirom na stav Trgovačkog suda iskazan u obrazloženju njegovog rješenja, NO HRT-a je ponovio svoj prijedlog za imenovanje privremenog upravitelja u situaciji kada je HRT stvarno ostao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe, odnosno kada je v.d. glavnom ravnatelju istekao mandat te u situaciji kada je Hrvatski sabor bio raspušten i još se nije bio konstituirao.

Međutim, taj zahtjev je Trgovački sud ipak odlučio odbiti, jer se u međuvremenu konstituirao Hrvatski sabor te je Sud smatrao da su se time ispunile zakonske pretpostavke za imenovanje v.d. glavnog ravnatelja, što je Sabor uskoro i učinio, čime je završena kriza upravljanja na HRT-u, o čemu su mediji obilno izvještavali.

Podsjećam da je HRT, unatoč nastojanju NO HRT-a da osigura zakonitost poslovanja HRT-a, ipak u razdoblju 1.10.2016. do 11.11.2016. poslovao bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika.

Što se tiče upravne tužbe Josipa Jurčevića, ponavljam da NO HRT-a s tom tužbom nema nikakve veze.

NO HRT-a je nakon izvršenog izbora i imenovanja glavnog ravnatelja HRT-a, sukladno zakonskim propisima, obavijestio sve kandidate prijavljene na tom javnom natječaju o izvršenom izboru i imenovanju glavnog ravnatelja HRT-a te ih upoznao s njihovim zakonskim pravom uvida u natječajnu dokumentaciju, uz prethodnu najavu tajnici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, kod koje se natječajna dokumentaciji u tom trenutku nalazila. Obavijest je sadržavala i pouku o pravnom lijeku da protiv odluke o izboru i imenovanju glavnog ravnatelja HRT-a svaki kandidat ima pravo tužbom pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom ako smatra da izabrani kandidat ne ispunjava zakonske uvjete ili ako smatra da je došlo do bitne povrede natječajnog postupka.

Obveza slanja takve obavijesti propisana je člankom 42. Zakona o ustanovama te je NO HRT-a slanjem takve obavijesti postupao sukladno, a ne protivno zakonskim propisima.

Josip Jurčević, kao kandidat prijavljen na taj javni natječaj, iskoristio je svoje ustavno i zakonsko pravo te tužbom ustao protiv odluke o imenovanju glavnog ravnatelja HRT-a, zato što je smatrao da izabrani kandidat ne ispunjava zakonske uvjete te da je došlo do bitne povrede natječajnog postupka. Tužbu je uputio Upravnom sudu u Zagrebu, a ovaj se proglasio nenadležnim te je sada u tijeku postupak po žalbi Josipa Jurčevića na I-stupanjsko rješenje Upravnog suda u Zagrebu. Ponavljamo, NO HRT-a nema veze s tim sudskim postupkom niti Upravni sud u Zagrebu, u svom rješenje na bilo koji način spominje NO HRT-a.

Koristim ovu priliku da pozovem sve novinare i medije koji prate rad NO HRT-a, da se kod pravnih stručnjaka raspitaju da li je NO HRT-a svojim postupanjem, koji mu se sada stavlja na teret kao razlog razrješenja, postupao suprotno važećim zakonskim propisima ili je u svim gore navedenim slučajevima postupao kao savjesni i dobar gospodarstvenik, sukladno odredbi članka 16. stavka 2. točke 3. Zakona o HRT-u, s početka ovoga teksta.

Na kraju, istaknuo bih da nitko od razriješenih članova NO HRT-a ne spori pravo saborske većine da u skladu sa svojim političkim interesima i opredjeljenjima, obavlja imenovanja i razrješenja, pa tako i razrješnja članova NO HRT-a, ali pritom nije potrebno manipulirati razlozima tog razrješenja.

S poštovanjem,

Miroslav Grgić
razriješeni član NO HRT-a