Mislav Bago, glasi odgovor na pitanje iz naslova. Tako je naime odlučilo Hrvatsko novinarsko društvo, čiji su članovi tajnim glasovanjem dali više od pola glasova pobjedniku. Netko bi rekao kako to zorno pokazuje u kojem je stanju hrvatsko novinarstvo. Dodajmo tome kako se iz Hinine vijesti koju prenosimo može saznati da je i  Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj predvođena Vincentom Degertom na istoj svečanosti dijelila nagrade, što je zanimljiv spoj novinarstva i politike. Mislavu Bagi čestitke, a kao prvog sljedećeg gosta mu predlažemo Vincenta Degerta, ne bi li nam njih dvojica objasnili finese europskih standarda. (mm)

 

 

Nakon mnogih neprofesionalnih, negledljivih, i provokativnih emisija koje je u zadnje vrijeme emitirao HRT, i koje su u javnosti doživjele glasne osude, gostovanje Rade Leskovca u emisiji Piramida koju vodi Željka Ogresta izazvalo je čini se prvi puta malo ozbiljnije rasprave unutar naše nacionalne televizijske kuće. Večernji list tako donosi članak u kojem se govori o svađi između v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Vanje Sutlića i glavnog urednika Informativnog programa HRT-a Vladimira Rončevića. Sutlić je optužio Rončevića "za zloupotrebu javnog servisa kazavši da su svojim postupcima i netočnim informiranjem počinili sumrak novinarstva". S druge strane Rončević odgovara: "Nije uopće riječ o sumraku novinarstva, što pokazuje gledanost našeg programa i ocjene struke". Mi se nadamo se da gledanost HRT-a ne mora doseći gledanost malih lokalnih televizija a da se rad Informativnog programa napokon dovede na razinu koja pruža minimum objektivnosti.

 

 

Kako javlja Jutarnji list, Denis Latin, odlukom Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije, dobitnik je ovogodišnje nagrade Zora, koja se dodjeljuje novinarima za osobite zasluge u širenju slobode medija u regiji. Nagrada će mu biti uručena 3. svibnja na svečanosti koja će se održati u Beogradu. Nama preostaje samo čestitati novinaru Denisu Latinu na još jednom velikom priznanju (op. ur., 15. svibnja 2007., Denis Latin je na kraju odbio primiti nagradu).

 

 

Prenosimo vijest o nepristojnom i drskom vladanju jednog od kandidata za premijera na HRT-u nakon što su se u studiju ugasile kamere poslije snimanja emisije "Otvoreno". Radi se o kandidatu za kojeg se inače vežu brojne afere u građevinskim poslovima, a za koje državno odvjetništvo nikako da pokaže primjereno zanimanje. Nadalje, radi se o kandidatu koji je 2005., kada je predvodio hrvatsku Davis kup reprezentaciju na gostovanju u Sjedinjenim Američkim Državama, bahato iseljenicima iznio svoj pravi politički program, koji se svodi na to da je Hrvatska "prćija" njega i njegovih i da će tako i ostati. Što se tiče emisije "Otvoreno", spomenuti kandidat je izjavio kako se ne bi odazvao da je znao tko će osim njega još biti gosti, pa stoga mi HRT-u možemo samo poželjeti još puno takvih gostiju kako Hrvatska možda jednog dana ne bi bila ičija "prćija".

 

 

Tjednik Fokus je objavio članak u kojem su iznijeti podatci o financiranju udruge Gong, koja se jedna od najeksponiranijih nevladinih udruga u doba kada se u Hrvatskoj održavaju izbori. Načini po kojima se financira ova udruga vjerojatno će iznenaditi i najmaštovitije. Ukupno je Gong u godinama od 2000. do 2005. raspolagao s nevjerojatnih 70 milijuna kuna, od čega su donacije HRT-a bile najveća stavka premašivši 34 milijuna kuna, odnosno više od 40 tisuća godišnjih pretplata.(hkv)

 

 

Kao što je bilo i za očekivati, medijske manipulacije u svezi suđenja trojici hrvatskih generala u Haagu, koje su usmjerene izazivanju svađe između njih i ocrnjivanju Gotovinine obrane, nastavljaju se. Naime, bilo bi naivno vjerovati da će odgovor Luke S. Mišetića, odvjetnika generala Ante Gotovine, na kolumnu Ivana Zvonimira Čička objavljenu u Jutarnjem listu bilo što tu promijeniti. Zapravo, kolumnu Ivana Zvonimira Čička treba shvatiti kao program rada za novinare u hrvatskim medijima, u kojem je objašnjen smjer u kojem treba ići kada se izvještava iz Haaga. Dakle, ne govoriti o neprihvatljivosti optužnice, već sve njezine nelogičnosti i posljedice koje iz njih proizlaze prebaciti na obranu generala. Ne bi se čudili da će uskoro obrane generala uz ovakvo medijsko praćenje biti u poziciji pravdati se što uopće osporavaju optužnicu. Posljednji uradak iz ovakve medijske kuhinje našli smo na naslovnici portala tportal.hr.

 

 

Jutarnji list donosi vijest kako je Ministarstvo kulture neposredno pred glasovanje za izbor vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a promijenilo svoje tumačenje zakona ustvrdivši da je za ovu funkciju dovoljno 6 a ne 8 glasova Vijeća HRT-a. Time je praktički osigurano da Vanja Sutlić zasjedne na mjesto vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a budući da je u ponedjeljak imao podršku 7 članova Vijeća. A mi se pitamo kamo vodi ovakvo otvoreno poigravanje sa zakonima od strane izvršne vlasti?

 

 

Ovih je dana jedna od najaktualnijih društvenih tema izbor novog ravnatelja HTV-a. Na izborima u ponedjeljak od jedanaest prihvaćenih kandidata najviše glasova (sedam od devet prisutnih članova Programskog Vijeća HTV-a) dobio je Vanja Sutlić, dosadašnji zamjenik ravnatelja Mirka Galića, čovjek koji inkarnira kontinuitet u vođenju HTV-a. Iako je svima jasno kakav kontinuitet, ipak prenosimo životopis a s bloga Media Intelligence . Ne zato da bi se iščuđavali nad tim životopisem, jer ljudi sličnih Vanji Sutliću ima u svakom narodu, nego da bi se zabrinuli nad izborom većine u Vijeću HRT-a, tijelu koje navodno predstavlja glas naroda. Naime članove Vijeća HRT-a bira Sabor tako da "predstavljaju razne skupine hrvatskog društva", a u njega ne mogu ući "državni dužnosnici" i "zaposlenici HRT-a" nego samo "javni djelatnici". Iako je definicija javnog djelatnika nejasna, zakon valjda hoće reći da su to osobe afirmirane svojom javnom djelatnošću, pa zato nezavisne od državnih dužnosnika i inih političkih struktura. Zato je čudno da su se naši vrli javni djelatnici iz svih skupina hrvatskog društva tako brojno opredijelili za osobu koja je uz bok Mirka Galića dokazala netolerantnost svojih političkih opredjeljenja, a ne za nekoga tko će se truditi da svim demokratskim svjetonazorima, a naročito većinskom, otvori jednakopravan pristup javnoj televiziji. Pa se može reći da nije problem u Vanji Sutliću nego u Vijeću HRT-a, odnosno u Saboru Republike Hrvatske i tamo provedenim izborima i dogovorima.