Izložba "Iz modernog Karlovca" ponovno u Zagrebu

Izložba „Iz modernog Karlovca“ koja je 2012. godine održana u Gradskom muzeju Karlovac i Zagrebačkoj galeriji Modulor, ove će godine još jednom posjetiti Zagreb. Osnovana 2011. godine, galerija Zrinski gradi svoj ugled priređujući izložbe umjetnika kao što su Vatroslav Kuliš, Zvonimir Lončarić, Igor Rončević, Ivan Čižmek …Umjetnički voditelj galerije je DamirIz modernog KaBarešić koji ovom prilikom ističe upravo likovnu kvalitetu i estetske dosege karlovačkog modernističkog graditelja Nikole Marića i njegovih suradnika.

Nikola Marić (Kostajnički Majur 1896. – Zagreb 1981.) je imao dvije karijere: kao projektant-poduzetnik i kao rukovodilac u državnim poduzećima. Ovaj student Visoke tehničke škole u Pragu (diplomira 1921.) osniva 1832. godine građevinsku tvrtku u Karlovcu, nacionaliziranu 1948. U Zagrebu je najznačajniji njegov rad u Direkciji za izgradnju javnih objekata Grada Zagreba, do odlaska u mirovnu 1964. Presudno je bilo poznanstvo s poznatim zagrebačkim gradonačelnikom, karlovčaninom Vecom Holjevcem, u čije vrijeme je organizirao izgradnju kapitalnih projekata kao što su Zagrebački velesajam.

Izložba Iz modernog Karlovca zasniva se na ostavštini Marićeve tvrtke koja se čuva u Gradskom muzeju Karlovac. Vrlo je rijetko jedan izvor informacija toliko bogat da se iz njega mogu postaviti koordinate za čitav jedan kulturno-povijesni krajolik, kao što je ovdje slučaj. Riječ e o 614 nacrta koji se odnose na čak 102 veća ili manja projekta što ih potpisuju Marić i njegovi suradnici, najčešće Ivan Ivanko, Ladislav Sokač i Branko Aranjoš. Projekte se može razvrstati kao stambene, javne, industrijske, i kratkoće izraza radi, infrastrukturne (primijenjena geodezija, hidrogradnja, energetski objekti…). Osim toga, ova građa, pristigla pravo iz projektantskog ureda, značajno je drukčija od one koja se uobičajeno čuva u arhivima u kategoriji uprave i javnih službi: sadrži inačice, promišljanja i prijedloge koje naručitelji odnosno njegova sredina katkada nisu bili spremni prihvatiti. Ova prilika da se zaviri „preko ramena“ vodećih karlovačkih graditelja i stekne uvid ne samo u ono ostvareno, nego i ono što je moglo biti ujedno je i, prilično okašnjelo, popunjavanje praznine na karti hrvatske moderne za Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i još neka mjesta.

mr.sc. Hrvojka Božić, prof.
Ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac

 

 

 

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.