Nakon pobjede Donalda Trumpa

Donald Trump uvjerljivi je pobjednik američkih izbora. Njegova je pobjeda ujedno uvjerljiv poraz vjerodostojnosti umreženog sustava izbornih anketa i glavnostrujaških medija, kako američkih tako i njihovih MeToo-inačica diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, koji su tijekom kampanje širili potpuno izopačene brojeve, slike i poruke usmjerene na demonizaciju predsjedničkoga kandidata Trumpa i njegova pokreta MAGA.

Time nisu učinili Kamalu Harris predsjednicom Amerike, ali su zato pitanje (ostataka) povjerenja u glavnostrujaške medije učinili obvezujućom temom u poslijeizbornom razdoblju. No vratimo se izbornom pobjedniku Trumpu, politikama s kojima ulazi u Bijelu kuću u svoj drugi predsjednički mandat, promjenama koje bi očekivano trebao donijeti u SAD-u i njihovu utjecaju na svijet, Europu, pa i Hrvatsku.

Prelijevanje trenda i na EU

S obzirom na to da su temeljne točke Tumpova izbornog programa i u nas teško dopirale do publike glavnostrujaških medija, valja ih ponoviti. Prvo: Trumpov ekonomski paket podrazumijeva zaustavljanje radikalnih zelenih energetskih politika i ekspanziju plinskog biznisa, smanjenje poreza kao poticaj poduzetništvu i povećanu carinsku zaštitu američke proizvodnje (od čega strahuju industrijski razvijene države Europe i Azije). Drugo: Trumpov sigurnosni paket prioritetno je usmjeren na zatvaranje južne granice i zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Posljednjih je dana upravo to naglašavao kao najvažniju točku svojeg programa, jer nekontrolirane ilegalne imigracije nisu samo sigurnosni problem za domicilno stanovništvo već unose i nered na tržište rada spuštajući cijenu i oduzimajući poslove Amerikancima (na tome je dobio potporu crnačkih i latinoameričkih birača), preuzimaju ilegalno tržište narkoticima i ostavljaju prostor različitim liberalnim i neokomunističkim režimima (Venezuela, Kolumbija...) da preko ‘izabranih‘ migranata organizirano destabiliziraju SAD. Tako izabrani predsjednik Trump zapravo najavljuje da će državi vratiti jedan od njezinih osnovnih prerogativa – kontrolu nad vlastitom granicom i useljavanjem. Trend će se, izgledno je, prenijeti i na EU.

Treća važna točka Trumpove kampanje bila je zaustavljanje radikalnih progresističkih politika, a osobito je bila usmjerena na zaustavljanje maloljetničkih medicinskih transrodnih tranzicija (bez suglasnosti roditelja), na brisanje spolnih razlika i uvođenje transrodnosti u sport (biološki muškarci u ženskim sportovima). Europskoj publici ta se problematika možda još čini nebitnom, ali u SAD-u je u nekim saveznim državama medicinski potpomognuto (trajno) spolno sakaćenje tinejdžera pod egidom rodne tranzicije postalo rastući društveni problem. Sve tri ključne točke Trumpova programa na ostatak će svijeta utjecati kao trend koji bismo mogli okarakterizirati kao kraj globalističkih agendi u radikalnim oblicima: povratak državnog intervencionizma u zapadna gospodarstva, povratak klasičnim državama u štićenim granicama i povratak tradicionalnim društvenim vrijednostima.

Svi predsjednikovi ljudi

Drugo je pitanje s kime izabrani predsjednik Trump namjerava ostvariti taj projekt, koji u osnovi jest projekt protiv političkog establišmenta povezanoga s velikim kompanijama koje ostvaruju profite na provedbi globalističkih agendi (zelene industrije, farmaceutika, profiti IT i financijskog sektora pretočeni u ‘industriju‘ NGO-ove filantropije, industrija oružja...). Primjetno je da su najvidljiviji ljudi u Trumpovoj kampanji bili mahom ljudi koji ne dolaze iz staroga političkog establišmenta ili su s njime došli u sukob i bili odbačeni.

Prije svih tu je izabrani potpredsjednik J. D. Vance, koji je personifikacija ostvarenja ‘američkog sna‘, od dječaka koji je odrastao u disfunkcionalnoj obitelji američke provincije uz majku ovisnicu do vrhunski obrazovanog intelektualca, koji sad postaje potpredsjednik SAD-a i u kojem mnogi već vide sljedećeg predsjednika. Prema najavama, mjesto u novoj administraciji naći će bivša demokratska zvijezda u usponu Tulsi Gabbard, koju je establišment ‘ugasio‘ kada je dirnula u ‘ratni‘ lobi, Robert F. Kennedy Jr., koji je postao crna ovca svoje poznate demokratske obitelji kada je dirnuo u farmaceutske divove, nekako će se uklučiti i Elon Musk... Jasniji obrisi nove administracije bit će poznati u idućem razdoblju. Mogu računati na potporu Senata, u kojem je većinu preuzela Republikanska stranka, ali i na otpore interesno umreženog establišmenta u obje stranke. No novi je trend započeo. Kada bi ga samo u Hrvatskoj imao tko prepoznati...

Višnja Starešina
Lider