Što u sljedećoj fazi korona-krize?

Balansirajući između života ljudi i života gospodarstva, Velika Britanija je promijenila već Starešinanekoliko pristupa epidemiji: od modela krda, preko oštrog zatvaranja do ponovnog plana skorog otvaranja, uz premijera Borisa Johnsona na intenzivnoj njezi – s koronom. Amerika ima u Bijeloj kući svakodnevni korona-reality show s predsjednikom Trumpom u glavnoj ulozi, dvojba oko otvaranja-zatvaranja postala je ključna tema predizborne kampanje na sljedećim predsjedničkim izborima čiji će rezultat i odrediti uspješnost balansa između života ljudi i života gospodarstva. Njemačka kancelarka Merkel se s epidemijom ponovno našla na svome terenu racionalne kombinatorike i zasad uspješno balansira između socijalnih restrikcija i gospodarskih poticaja pa me ne bi iznenadilo niti da promijeni odluku o povlačenju nakon ovog kancelarskog mandata. Sjeverna i južna EU dijele se oko temeljnog pitanja – tko će vraćati dugove za oporavak nakon pandemije? Na tom će se pitanju lomiti budućnost EU.

Ako je suditi po raspravama koje se vode u hrvatskom javnom prostoru, najvažnija je – frizura. Prvu fazu smo odradili uzorno. Infektolozi i epidemiolozi pokazali su što znaju, zdravstveni sustav se mobilizirao i držao epidemiju pod kontrolom. Premijer Plenković se pragmatično povukao korak iza struke i na tome (zasluženo) ubrao političke rejting-bodove, koje očekivano investira u sljedeće parlamentarne izbore. Ali što sad, u sljedećoj fazi korona-krize, kada CVODInakon kontrole epidemije treba pokazati sposobnost ekonomskog preživljavanja? U razvijenim državama rastu egzistencijalna zabrinutost i strah. Kod nas kao da je sve riješeno. Vlada će donositi mjere. Pa ćemo ponovo u shoping i u kafiće na otvorenom. Po uputi dr. Capaka, s konobarom ćemo razgovarati do šest sekundi na dva metra. A nakon toga možemo na šišanje s frizurom.

To mainstream žmirenje pred dubinom i razmjerima krize u koju ulazimo ovih je dana brutalno prekinuo ekonomist Željko Lovrinčević. Govoreći o ekonomskim posljedicama pandemije Lovrinčević je zapravo navijestio da bismo na jesen mogli ostati gladni. Novima haljinama i frizurama unatoč. Jer, države iz kojih uvozimo hranu pokazuju tendencije zatvaranja svojih tržišta pa su izvjesne nestašice i još izvjesnije visoke cijene. Da bi se izbjegao taj crni scenarij preporučio je hitne mjere poticanja seljaka na proizvodnju hrane uz ublažavanje nekih nelogičnih inspekcijskih mjera, hitni uvoz stotinjak tisuća praščića, koje treba povoljno prodati ili pokloniti seljacima da bi do jeseni od njih uzgojili svinje, sustavnu pomoć velikim proizvođačima hrane...

Tako to neveselo izgleda s makroekonomske razine. Ne bih željela prizivati crne scenarije, već samo na primjeru ukazati da to još gore izgleda s mikroekonomske razine. Primjer je gospođa Ana, koja zajedno sa suprugom i sinom ima OPG i svoje povrće i voće prodaju, odnosno prodavali su na jednoj zagrebačkoj tržnici. Kad gledate online EkonomijaHrvatsku, imate dojam da su se svi proizvođači hrane umrežili i da sad samo okolo šeraju pakete, umjesto da stoje na tržnici. I čekaju da odu na frizuru.

Gospođa Ana nije online. A i da je preko noći postala online, ne može tako prodati niti desetinu onog što je prodavala na tržnici. Tržnica na kojoj je prodavala još uvijek ne radi jer Pomoćnica Voditeljice nije uspjela naći nekoliko pleksiglas zaštitnih ploča da im omogući prodaju. Na Pomoćnicu Voditeljice nema se kome žaliti, jer da nije kuma ili kumova kuma, ne bi ona niti bila Pomoćnica Voditeljice. Našla pleksiglas ploču ili ne, Pomoćnica Voditeljice prima istu plaću.

Plaću dobiva i čistač tržnice, ili kako bi se to sofisticiranije reklo – menadžer higijenskih standarda. Još prije korona-krize prodavači s tržnice su spominjali njegovo radno mjesto kao jedno od najbolje plaćenih u državi, jer za 6 tisuća kuna neto jednom dnevno pomete malu tržnicu. Danas je njegovo mjesto još unosnije jer ne mora uopće pomesti Covidtržnicu za istu plaću. A i on je barem neki kumov kum. Čim se spomene smanjenje njihovih plaća, u njihovu obranu skače sindikat.

Ono što se događa s gospođom Anom i njezinim OPG-om ostaje pak neprimijećeno, potpuno offline. Najveći dio proljetne proizvodnje joj je propao. Najprije zato jer je država odlučila da je njezina blitva, što se korone tiče, puno opasnija od one talijanske ili španjolske u supermarketima. Potom zato što Pomoćnica Voditeljice nije uspjela naći pleksiglas.

Gospođa Ana nema čime nastaviti proizvodnju. A čak da se država sjeti, kako je vrijeme sjetve sad, a ne za pet mjeseci, i da joj dade neki novac, nitko joj ne jamči da će Pomoćnica Voditeljice do jeseni naći pleksiglas ploču. I da opet neće morati sve baciti. Gospođu Anu možete pomnožiti s desetak tisuća malih proizvođača koji moraju baciti svoje proizvode i koji su prisiljeni zaustaviti proizvodnju.

Ukupnoj slici valja dodati ne nekoliko stotina kumova i kumovih kumova koji od države uredno dobivaju novac za nepostojeću poljoprivrednu proizvodnju. I nema te frizure pomoći koja može takav sustav spasiti od potonuća. Mogla bi možda pomoći promjena glave. Ali ona trenutačno nije izgledna.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Čet, 29-10-2020, 14:21:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.