Hrvatska nije Velika Britanija i nikakav Hrexit ne bi bio ni poželjna ni racionalna opcija

Najjednostavnije, Velika Britanija je bila strateški i politički mozak EU i zapravo je vrlo vješto svoje političke projekte usađivala u europske politike. Bilo je tako u trgovinsko-gospodarskom segmentu. A ono što bi Starešinase eventualno moglo nazvati vanjskom politikom EU-a, po čemu je eventualno EU mogao biti prepoznat kao politički entitet, bila je zapravo britanska vanjska politika.

Hrvatska je tu britansku političku dominaciju u EU-u dosta neugodno spoznavala i kroz mirovne pregovore devedesetih godina prošlog stoljeća, poslije toga kroz odnose sa Haaškim sudom, a kasnije kroz svoje pristupne pregovore, jer je upravo Velika Britanija bila tvorac zapadnobalkanskog koncepta i najveći oponent samostalnog hrvatskog ulaska u EU. Neke druge države, poput srednjoeuropskih, spoznavale su tu dominaciju na ugodnije načine, jer je Velika Britanija bila tik uz SAD u politici prvih proširenja EU-a na države postkomunističke Europe. U svakom slučaju, sviđala nam se ili ne, vanjska i sigurnosna politika EU-a bez Velike Britanije izgleda kao politika bez glave. I to se danas već jako vidi, a još će se i jače vidjeti.

Pišući o očekivanjima od Brexita, nekadašnja ministrica za Brexit i aktualna konzervativna zastupnica u britanskom parlamentu Suella Braverman u autorskom članku za portal Politico ovih dana u prvi plan stavlja – obnovu Brexitdemokratske odgovornosti, a potom nacionalnu obnovu i resetiranje trgovinskih i imigrantskih ugovora u skladu s vlastitim potrebama. Kao gorljiva pobornica Brexita, Braverman je smatrala da izlazak iz EU-a vraća Veliku Britaniju njezinim demokratskim korijenima, koji počivaju na “vjeri u prava pojedinca, vladavinu zakona i skeptičnost prema prevelikoj regulaciji“, da će Velika Britanija sama bolje znati urediti svoje trgovinske odnose s drugim državama od prereguliranog sustava EU-a, da će sama znati urediti svoju imigrantsku politiku u skladu s ciljevima vlastitog prosperiteta.

Koliko je Braverman u pravu, potvrđuje slika s druge strane La Manchea, u susjednom EU-u. Ondje, ili ako želite ovdje, potiče se praksa nemišljenja, klanjanja totemima i filozofija stada koje slijedi pravila što su ih osmislili neinventivni birokrati, ispunjavajući svoju radnu normu.

Dok misleći ljudi racionalno adresiraju nekontroliranu imigraciju (ili ako želite invaziju) u Europu, ne samo kao jedan od ključnih sigurnosnih problema, već i kao čimbenik koji srednjoročno može odrediti budući izgled Europe, europska politička elita je doslovce nemoćna pred izvjesnim novim migrantskim valovima: libijskom rutom i balkanskom rutom. GEopolitikaKljučeve na obje rute (Libija, BiH, Srbija) drže Turska i Rusija, države s vrlo jasnim, doduše i vrlo autokratskim vodstvom, sa željom ostvarenja dominacije nad Europom.

Europski je odgovor na to obnova pomorske misije Sophia na Sredozemlju, koja se pokazala kao mamac za porast broja migranata koji se odlučuju isploviti na otvoreno more kako bi bili spašeni i prevezeni u EU. Pritom ministri vanjskih poslova, dakako, ne znaju kamo bi s tim migrantima pa će ponovno pokrenuti val pritisaka na države članice da ih solidarno prihvate.

Dok Braverman, koja i sama potječe iz imigrantske obitelji, govori da imigrantska politika Velike Britanije treba biti u službi britanskog prosperiteta, hrvatski ministar Božinović u Bruxellessu ima nemoguću misiju - objasniti zelenim zastupnicima u EP-u zašto treba čuvati državne granice i sprječavati ilegalne prelaske. Dok Velika Britanija nakon Brexita traži racionalne odgovore na ključne izazove, globalistički EU ključnog je protivnika pronašla - u klimi. Pa se kao prioritet s najviših adresa, uključujući i kancelarku Merkel, nameće - borba protiv klimatskih promjena.

Dok Velika Britanija ponovno afirmira misleće ljude u politici, EU izmišlja toteme kojima se trebamo klanjati: danas u bitkama protiv klime i klimatskih promjena, sutra možda u bitkama protiv plavog neba. Ne znam tko će to biti sutra, ali danas je naš totem-vodilja klimatska aktivistica Greta Thunberg, ili kako se sama predstavlja – 17-godišnja aktivistica zaštite okoliša s Aspergerom. Eto baš žurim da ne propustim njezinu paralelnu press-konferenciju iz Kampale, Nairobija, Johannesburga i Stockholma za spas klime i planeta. I pitam se što bi bilo da se Greta aktivirala prije ledenog doba?

Hrvatska nije Velika Britanija i nikakav Hrexit ne bi bio ni poželjna ni racionalna opcija. Ali politički bi racionalno bilo više gledati prema Višegradskoj skupini, nego prema Greti. Da ne završimo kao dinosaurusi.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Čet, 13-08-2020, 07:56:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.