Osloboditi pravosuđe

 

Početak i ove, 2007. godine, u znaku je bezbrojnih najboljih želja što su ih svi hrvatski građani uzajamno razmijenili pa je logično da se najbolja želja izrazi i čitavome hrvatskom društvu. Različiti društveni faktori, iz svoga viđenja hrvatske stvarnosti, sasvim bi sigurno kao najbolju želju iznijeli posve različite vrijednosti ili potrebe koje bi se trebale ostvariti u 2007. Sa stajališta vjernika, kojemu je na prvome mjestu opće dobro i koji je slobodan od ikakve navezanosti za ikoju interesnu skupinu u hrvatskom društvu, ostvarenje zakonitosti i pravne države u punome smislu, bez ikakvih fraziranja i zamagljivanja, bio bi temeljni sadržaj najbolje želje za hrvatsko društvo u 2007. godini.

Ta želja neizmjerno je važnija od činjenice što 2007. donosi parlamentarne izbore, koji se već sada često smatraju apsolutno najvažnijim događanjem u započetoj godini. Ta želja u biti je apel, može se reći i krik za puno više pravde u hrvatskom društvu i poziv svim društvenim faktorima, formalnim i onim neformalnim, da prihvate jedinstvena »pravila igre«, jednake i jedinstvene kriterije i omoguće stvarnu ravnopravnost svih hrvatskih građana.

Hrvatska kao tranzicijska zemlja morala bi na svim razinama društvene vlasti, moći i utjecaja, uložiti maksimalne napore da ustav, zakoni i legalne odredbe postanu doslovno za sve hrvatske građane - bez obzira obnašali oni kakvu društvenu, privrednu ili inu dužnost ili bili samo tzv. obični građani - neupitna i obvezujuća pravna norma. Tranzicija, odnosno usvajanje novoga stabilnim demokracijama primjerenog ponašanja upravo na tom području najteža je zadaća nakon življenja i djelovanja u društvu u kojem je neprestano trajala tzv. socijalistička revolucija kojoj je redovito bila podložna primjena kako zakona tako i drugih pravnih propisa. U 45-godišnjem razdoblju zakoni su bili, s jedne strane, deklarirani politički ciljevi, katkad s namjerom da se i provedu a katkad tek kao maska za inozemnu javnost, a, s druge strane, zakoni su bili pravne odredbe koje su se ticale samo tzv. običnih građana dok su za pripadnike političke komunističke vladajuće garniture vrijedila sasvim druga, nikada ne zapisana ali vjerno primjenjivana pravila. U takvom revolucionarnom zakonodavstvu vrlo brzo rodio se sustav tzv. veza te je bilo najvažnije imati dovoljno moćnoga zagovornika u Partiji da se bezbrižno krše zakonske odredbe odnosno da se zaštiti od primjene zakonskih odredaba. Te veze, baštinjene iz 45-godišnjeg komunističkog razdoblja, odnosno taj mentalitet veze korijen su svih oblika korupcije u suvremenom hrvatskom društvu. Upravo taj isti mentalitet njegovale su i njeguju sve tzv. hrvatske političke elite, bile one na vlasti ili u oporbi, pa je baš taj mentalitet uzrok najvećih nepravda koje su se dogodile u pretvorbi i privatizaciji tzv. društvene imovine - posljedica čega je gospodarska kriza i iznimno visok broj umirovljenih i isto tako iznimno visok broj nezaposlenih - a to je i razlog što, usprkos velikim javnim obećanjima nema ozbiljnih i stvarnih nastojanja da se ta nepravda ispravi, nema čak ni političke volje.

Doživljavanje zakona kao pravila koja obvezuju samo tzv. obične građane strahovito je negativno pogodilo brojne radnike u nedopustivo sirovom hrvatskom obliku kapitalizma u kojem se još uvijek ne poštuju ugovori o radu, u kojem se često samo dio plaće isplaćuje legalno sa svim pripadajućim obvezama, u kojem se često ne plaća prekovremeni, nedjeljni i blagdanski rad, a i plaće su često neopravdano niske. Sindikati su ili nemoćni ili su se sami učinili takvima, a inspektori, osim što znaju koga ne smiju dirati, jako dobro znaju da baš zbog takvog poimanja zakona zapravo ne mogu ozbiljno i efikasno djelovati. Odnošenje prema zakonu kao odredbi koja se tiče samo nekih u društvu posebno se negativno očituje u hrvatskom pravosuđu koje se svih godina neprestano reformira a zapravo neprestano, po komunističkom modelu, ostaje ovisno o moćnicima, pojedincima i skupinama, kako onima na vlasti tako i onima koji su moćni zbog velikoga kapitala kojim upravljaju kao i onima s dobrim razlogom skrivenima od očiju javnosti.

Stvarno poštivanje ustava, zakona i drugih pravnih propisa značilo bi stvarno ostvarivanje ravnopravnosti svih građana i značilo bi stvarno oslobađanje pravosuđa, kako državnoga odvjetništva tako i sudaca i sudskih vijeća, a posljedica toga morala bi biti znatno veća pravednost u hrvatskom društvu. Oslobođenje državnoga odvjetništva očitovalo bi se ponajprije kao npr. procesuiranje osumnjičenih direktora za zaštitu kriminala u jednoj od vodećih državnih tvrtkâ, u procesuiranju velikih poslodavaca koji pri isplati plaća krše postojeći zakon ili u procesuiranju medijskih klevetničkih kampanja protiv pojedinaca koji nekom moćnom smetaju... Oslobođeno državno odvjetništvo po doslovno istom kriteriju procesuiralo bi baš svaku civilnu žrtvu poginulu u razdoblju velikosrpske agresije i Domovinskoga rata, procesuiralo bi upotrebu topništva po civilnim ciljevima po istom kriteriju kako je to definirano u optužnici za Medački džep. Oslobođeno državno odvjetništvo smjelo bi jednako tretirati svaki ratni zločin, bio on ustaški ili partizanski, fašistički ili tzv. antifašistički; smjelo bi procesuirati jugoslavenski državni i partijski teror očitovan u udbaškim ubojstvima u inozemstvu i zemlji kao i u 30.000 montiranih političkih procesa samo u Hrvatskoj za bivše SFRJ... Samo oslobođeno pravosuđe - a ono je moguće samo u stvarno pravnoj državi u kojoj je zakon jednaka svetinja baš za sve građane - može u hrvatsko društvo unijeti više pravde i na taj način izgrađivati preduvjete za mir i svekoliki razvitak na svim područjima društvenoga života.

Ivan Miklenić
Glas Koncila 

{mxc} 

 

Sri, 25-11-2020, 08:30:58

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.