Ateisti - za Krista i Hristosa isti
  
Subota 6. 1. - Srednji vijek i "napredne snage" 
Papino ozloglašavanje ateizma i znanosti uznemirilo je hrvatske bezbožničke prvake. Pa će tako "agnostik", književnik Ivo Brešan: "Ako je ateizam zlo koje treba iskorijeniti, onda bi pola svjetske literature, i znanstvene i beletrističke, trebalo na lomaču staviti. A to je povratak na srednji vijek." U doslovnom i prenesenom značenju, knjige su bile na lomačama i u drugim vremenima. I knjige i ljudi. Na Staljinovim i Hitlerovim lomačama bila je cijela povijest, kao što je cijela povijest bila i na lomači Francuske revolucije koju su oponašale sve krvave diktature 20. stoljeća. Unatoč tome, srednji je vijek za "napredne snage" ostao najmračnije vrijeme i metafora zla. Pa kad netko cijelo to vrijeme poistovjećuje s lomačama, na lomaču stavlja svekoliku njegovu baštinu koja je u temelju Zapada, njegovu moralnost, misaonost i osjećajnost bez kojih je nezamisliva i renesansa, kojima se vraća romantizam i koje nasljeđuju mnogi noviji književnici i filozofi kršćanskoga nadahnuća zbog dominacije ateizma posve isključeni iz hrvatskih udžbenika, škola, sa sveučilišta i izdavačkih programa. Ako se Brešan boji da bi njegove knjige mogle završiti na lomači, takav ga srednji vijek lako može utješiti: bilo bi to neekonomično trošenje vatre.
Nedjelja 7. 1. - Banac na kopnu i u močvari
Još jedno opanjkavanje Tuđmana na malom ekranu ("Epicentar" na Novoj TV) završilo je visokom Tuđmanovom pobjedom: 72 posto gledatelja koji su glasovali smatra ga pozitivnom ličnošću. Pogotovo je ustrajan povjesničar i političar dr. Ivo Banac koji ga je razapinjao i u toj emisiji. Kao i dan prije u jednom golemom intervjuu u kojem se osvrnuo i na knjigu "Moj život s Francekom" Ankice Tuđman. Supruga prvog predsjednika tvrdi da se Banac "razišao s Tuđmanom jer se neke njegove ambicije nisu ispunile". A Banac je, pretpostavljajući da je "mislila na neku političku poziciju", opovrgava, jer da bi on s nekim surađivao, za to "mora postojati političko zajedništvo". Da, Boga ti! Kako bi on profesorsku čast mogao braniti pred studentima Yalea, svoju doktorsku titulu, svoje znanstvene sudove i prosudbe, svoj čvrsti svjetonazor i moral, kad bi samo zbog političkih ambicija bio ministar u vlasti "autokrata" Tuđmana! Pa koji je onda Banac strelovito prihvatio ponuđeno mu ministarsko mjesto u vladi Ivice Račana ni pet dana pošto je "političko zajedništvo" s njom izrazio opisavši je kao – močvaru?! Bio je to vlasti gladni krokodil Banac koji je požderao načelnog Banca kad mu se ovaj približio tragajući za svojim močvarnim identitetom.
Ponedjeljak 8. 1. - Jedinstvo istočne i zapadne Crkve
Hristos se rodi! Tko tu veliku objavu u pravoslavnoj inačici Hrvatskom najupadljivije pronosi? Ateisti! Velike bogobojaznike Ivicu Račana, Vesnu Pusić i ostale vidjeli smo u prvim redovima na Božićnom domjenku što ga je priredilo Srpsko narodno vijeće, a komentari o tom domjenku razvlače se i do danas. Dakako, vrlim komentatorima baš nimalo ne smeta što su, na primjer, božićne propovijedi pravoslavnih svećenika, u biti iste kao i katoličke, u nepomirljivoj opreci sa stajalištima lijevo-liberalne elite oko koje su na domjenku kružile kamere. Najvažnije im je što je na tom prigodnom okupljanju Milan Bandić imao još jednu predstavicu, hranivši svog "ministra" Duška Ljuštinu istom žlicom iz koje je i sam jeo. To je za medije bilo najveće bezboštvo, a to što se političari iz koristoljublja poistovjećuju sa svetinjama koje svojom političkom praksom tako besramno poriču i gaze – nikome ništa! No nije pravoslavlje, klanjanje kojemu je u posljednjih nekoliko godina politička moda, jedini vjerski barjak vijorenje kojim nije ni u kakvu srodstvu s njegovim sudbinskim božanskim porukama. Stoga bi papi Benediktu XVI. trebalo prenijeti veselu vijest o tome kako su se zapadna i istočna Crkva u Hrvatskoj napokon ujedinile. U ateistima.
Utorak 9. 1. - Za radnike - Mesićev imperativ  
Uskoro bi novine mogle objaviti vijest o tome kako se splitski bogatun Željko Kerum isprsio nekim dobrotvornim prilogom, sudjelovanjem u nekoj humanitarnoj akciji ili sufinanciranjem gradnje ili obnove neke crkve. Jer, trebat će olakšati dušu pošto je u njegovu "Diokomu novom" (bivšoj velikoj "Jugoplastici") 400 radnika ostalo bez posla. Valja reći: čovjek se držao 2003. godine uglavljenoga ugovora po kojem je kupio "Diokom" uz obvezu da tri godine nitko neće dobiti otkaz. Tri su godine prošle, "Diokom" je loše poslovao, Keruma ugovor više ne obvezuje, pa će radnici ili u mirovinu ili na Zavod za zapošljavanje. Ni sindikat im ne može pomoći, jer ni u jednome nisu bili. Ali što su uopće za te ljude sindikat, predsjednik države, premijer i Vlada, ministarstva, Crkva, udruge za ljudska prava, Ustav, Sabor, pravosuđe, demokracija, stranke, izbori, himna, grb, zastava i društvo? Sve im je to suprotstavljeno jer djeluje i postoji po zakonima kao što je i Kerum radnicima uz pomoć zakona oteo njihovo. Čak ga ne smiju nazvati lopovom, jer on to po zakonu nije. "Utješno" im može biti samo to što im zlu sudbinu određuje slavni Mesićev imperativ: neka institucije sistema rade svoj posao!
Srijeda 10. 1. - Zašto ucjenjivati krizmom  
Da bi se mlade što dulje zadržalo u Crkvi, u crkvenoj se hijerarhiji razmišlja o tome da se sakrament svete potvrde (firme, krizme) s kraja osnovne pomakne u treći razred srednje škole. Jer, poslije krizme mladi rjeđe idu u crkvu, u kojoj se mnogi idući put pojave kad se žene. No čini mi se da bi se bijele odore, simbol nevinosti, na krizmanicima od 17 drukčije doimale nego na krizmanicima od 14 godina. Još uglavnom djetinje nevini, 14-godišnjaci svetu potvrdu ne osjećaju kao prisilu, obvezu, već kao radost u kojoj se sjedinjuju s vjerom. U toj dobi njihovo je triput izgovoreneo "odričem" i "vjerujem" iskrenije, samima njima uvjerljivije i poštenije. Sedamnaestogodišnjaci su već pomalo grešni, posprdni, cinični, "zreli", oni su "takmaci" s Bogom, sami su bogovi i božice. Možda je u tim godinama bolje svetu potvrdu imati već iza sebe, kao uspomenu na posvećenje koje će ih iz davnine nevinog dječaštva kroz dugi život pozivati na čednost. Četrnaestogodišnjaci su mnogo više s Bogom (tako i s obitelji, majkom i ocem) nego 17-godišnjaci, koji su mnogo više od njih sa svojom slobodom. Ali i tu im je slobodu Bog dao. Tko ni u njoj Boga ne ostavlja istinskiji je vjernik nego onaj tko se uz Crkvu privezuje ucijenjen rokom jednog sakramenta.
Četvrtak 11. 1. - Krestić je obična srpska pojava
Podviknuli su akademici, uzvrpoljilo se Ministarstvo znanosti pa je otkazano gostovanje i predavanje u Vukovaru beogradskog povjesničara Vasilija Krestića, potpisnika zloglasnog velikosrpskog Memoranduma SANU i ustrajnog pronositelja teze o genocidnosti Hrvata. Akademik Petar Strčić opisuje ga kao nekad vrsnog povjesničara koji je "sasvim skrenuo s ranijeg znanstvenog puta i pridonio svojim velikim ugledom i znanjem oživljavanju četničkog, neofašističkog pokreta." Gospodo hrvatski akademici, oprostite, ali u Srbiji je četništvo službeno rehabilitirano. Jedan od najžešćih zagovornika četnika Vuk Drašković službeno je bio najdjelatniji u organizaciji spektakularnog Sanaderova posjeta Srbiji. I Mesić i Sanader neprekidno ističu izvrsne odnose s takvom Srbijom. Kod Aleksandra Stankovića u "Nedjeljom u dva" na HTV-u gostovao je Miloševićev ministar informiranja Aleksandar Tijanić i promicao četništvo pred milijunskim hrvatskim gledateljstvom, i tako dalje. Čemu onda tolika povika na Krestića kad je on iz prijateljske nam zemlje u kojoj su njegova stajališta normalna pojava kao što je normalno da u njoj nekažnjeno žive glavni pokretači agresije na Hrvatsku?
Petak 12. 1. - Glasnogovornik je u pravu
Glasnogovornik Vlade Ratko Maček brani Sanaderove skupocjene satove te izjavljuje: "Mislim da se visokom politikom ne bi smio baviti nitko tko nema kuću, dva auta i barem 50 tisuća eura ušteđevine." Odgovaraju mu samoproglašeni glasnogovornici građana koji "iz mjeseca u mjesec krpaju kraj s krajem kako bi preživjeli". Spor je jalov. Jer, elite su ovu zemlju prisvojile po zakonima i, kao sve elite u povijesti čovječanstva, štite se zakonima, tužiteljstvima, sudovima, represijom, vojskom, policijom, intelektualcima, umjetnicima, svećenstvom... A građani? Pa i njima elite poručuju: budite kao i mi, pa budete li imali sreće i bude li vam na ruku išao stjecaj okolnosti, i vi ćete imati kuće vrijedne nekoliko milijuna eura, skupe satove, automobile... Malo tko taj poziv ne bi prihvatio, ali nevolja je u tome što u elitama ima malo mjesta: da bi one bile elite, prijeko je potreban golem broj siromašnih. Stoga treba reći ono što je svima očito: Hrvatska je izrazito protukršćanska zemlja s izrazito protunarodnim elitama - političkim, kapitalističkim, crkvenim... Pa je Maček u pravu: visokom se politikom može baviti samo onaj tko će štititi povlaštenost i bogatstvo tih elita kao i svoje vlastito.
Milan Ivkošić
Večernji list
{mxc} 
Sri, 25-11-2020, 06:19:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.