Promjene izrasle iz Srpske banke

 

Temelj uspjeha Srpske samostalne stranke, kada je postala „odlučujući faktor u politici u Hrvatskoj u prvom desetljeću 20. stoljeća“, dakle, prije sto godina, jest njezino djelovanje na gospodarskom području. „Prije političkog uspjeha ona je Srpskom bankom, Zemljoradničkim zadrugama, organizacijom srpskog kapitala, Privrednikom, kojim je potaknula značajna društvena pitanja oko stvaranja srpskog trgovačkog i obrtničkog podmlatka, pripremila materijalni preporod Srba u Hrvatskoj“. Sve je to najavljivao i zagovarao list Srbobran, jer politički Srbi u Hrvatskoj, za razliku od Hrvata zalutalih u politiku, uglavnom razumiju čemu služe mediji i kapital. Prvo osnivanje Srpske banke u Hrvatskoj imalo je za cilj podizanje gospodarske moći i osjećaja pripadnosti i zajedništva „cjelokupne srpske nacije bez obzira gdje su Srbi živjeli“. Osim toga željelo se organizirano suprotstaviti Židovima, „koje su samostalci smatrali, najvećim konkurentima“.

Srpsku banku je zamislio i 20. lipnja 1895. otvorio Kosta Taušanović, ministar unutarnjih poslova i privrede u radikalskoj vladi Srbije, „u to vrijeme emigrant u Zagrebu“. „Ova novčana ustanova sudjelovala je u ekonomskom jačanju srpskog građanstva i seljaštva, ne samo u Hrvatskoj, nego u svim područjima Austro-Ugarske u kojima su živjeli Srbi, a dijelom i u Srbiji i Crnoj Gori“. Srpska banka u Zagrebu nalazila se u Ilici 7, u zgradi Srpske crkvene općine. A gdje drugdje? Sa Srpskom bankom lakše se živi i djeluje! Uz njezinu pomoć početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj je djelovalo srpskih „oko 56 različitih novčanih zavoda“. Gdje? Uglavnom južno od crte Virovitica-Karlovac-Karlobag: Bjelovar, Brod na Savi, Vrginmost, Vinkovci, dvije u Vukovaru, VojniĆu, Vojki, Grubišnom Polju, GraČacu, dva u Glini, Golubincima, Gomirju, Gospiću, Dvoru, Dalju, Erdeviku, dva u Zemunu, Kostajnici, Karlovcu, Lovincu, dva u Mitrovici, Metku, Novoj Gradišci, Otočcu, Okučanima, Osijeku, Petrinji, Pakracu, Požegi, Ličkom Petrovom Selu, Plaškom, dvije u Rumi, Udbini, »almi… (M. Kosovac, Srpska pravoslavna mitropolija karlovačka po podacima iz 1905., Karlovci, 1910., str. 1059-1075).

Jednako važan podatak je i onaj istoričara Vasilije Krestića: 1904. svi srpski novčani zavodi u Hrvatskoj i Slavoniji raspolagali su s kapitalom od 52.809.206, dok su Srbi u Ugarskoj raspolagali s 35.983.730 kruna. „Očigledno je ova gospodarska premoć navijestila promjene na političkom području“ (M. Artuković). Nicale su i brojne srpske zemljoradničke zadruge. U Pravilima srpske kreditne zadruge iz Broda na Savi, među ostalim, piše: „Poslovni je jezik srpski sa ćirilicom“. No, paralelno su „promjeni na političkom području“ u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća pridonijeli i ćirilicom otisnuti brojni listovi: Srbobran, Srpski sion, Vrač pogađač, Srpski pčelar, Srpsko kolo, Bogoslovski glasnik, Srpski dom, Brankovo kolo, Privrednik, Srpski zabavnik – uglavnom tiskani u Srpskoj štampariji u Zagrebu (Nikolićeva 8) s jačom ili slabijom velikosrpskom uređivačkom politikom.

Promjeni su pridonijela izdanja Srpske akademske omladine, osobito izrazito velikosrpski orijentiran, i najcjenjenija literatura srpske čitateljske publike, Kalendar Srbobran (tiskan u 40.000 primjeraka!), ali i izdanja poput Srbi u davnini u kojoj je posrbljeno tri četvrtine kugle zemaljske, Povjesnica srpskog naroda u Slavoniji koja sve Slavonce proglašava Srbima, ili knjiga koja je zapravo zbornik tobožnjih nepravdi protiv Srba pod naslovom Karlovačko vladičanstvo (Prilog k istoriji srpske pravoslavne crkve autora Manojla Grčića) u kojem stoji: „Kako je ovo vladičanstvo postalo iz srpskijeh nasobina…“. U svemu tomu ne treba zaboraviti i sustavno posrbljivanje hrvatskih velikana kulture – kojega bez organiziranog kapitala također ne bi bilo, poput, primjerice, čiriličnog izdanja pod naslovom Gundulića slava – srpska slava (Preštampano iz Srbobrana, Zagreb, Izdanje Srpske štamparije, 1893.) I tako dalje sve do 1918., 1941., 1945., 1971. 1991. i 2008. kad je uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti najavljena obnova Srpske banke u Zagrebu, te potom i organizirani prodor kapitala iz Srbije u Hrvatsku.

Zato treba spomenuti i nezaobilazno izdanje zagrebačke Srpske štamparije iz 1900. pod naslovom Nešto o „hrvatskom državnom pravu“. I to je preštampano iz Srbobrana. Primjećujete, hrvatsko državno pravo stavljeno je u navodnike. Velikosrpska ideologija ga ne priznaje. Zato je velikosrpski plan poduprt organiziranim kapitalom opasan za održivi razvitak svake hrvatske države. Promjene koje su nastale uz pomoć organizacije srpskog kapitala i bankarstva u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće trajno su opterećivale Hrvatsku tijekom cijeloga 20. stoljeća, zaključno sa završetkom procesa tzv. mirne reintegracije. Sprema li se isti scenarij i za 21. stoljeće?

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo

{mxc}


Čet, 1-10-2020, 09:53:02

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.