Pravopis Matice HrvatskeDonosimo pregled tjedna Milana Ivkošića koji redovito subotom izlazu u Večernjem listu. Kako smo ovog tjedna dosta pažnje posvetili Matičinom novom pravopisu, u ovom uvodu odlučili smo se izdvojit komentar Ivkošića na ovu temu: "Od danas je “na tržištu” još jedan pravopis, izdavač mu je Matica hrvatska, a autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović. Riječi “na tržištu” napisao sam pod navodnim znacima jer ih je u jednom razgovoru upotrijebio jedan od autora, Mićanović. Pa kad je već novi pravopis na tržištu, kao krumpir, juneća rebra, gaćice ili Severinina ploča, treba se i tržišno ponašati, razlikovati dobru robu od loše. A kao novinar, lektor i profesor književnosti, koji je jedva čuo za spomenute autore, priklonit ću se autorima Babić-Ham-Moguš te Radoslavu Katičiću i drugim autoritetima koji njihov pravopis preporučuju. Pravopis ne prave pastusi nego stručnjaci, a jedini razlog da se više povjeruje Matičinim autorima mogla bi biti njihova relativna mladost. Nejasno je zašto se ne bi sutra dogovorila neka nova trojka da napravi još jedan pravopis, pa preksutra još jedna, te da se tako ustali pravopisni obrt. Osim toga, Mićanović je u spomenutom intervjuu protiv “ideološkog i političkog naboja” oko pravopisa, premda ističe podudarnost Matičina pravopisa i pisanja u Glasu Koncila, što očito treba poslužiti kao dokaz nacionalne i političke besprijekornosti Matičinih autora. Bog i Matica! Što je isto kao: Zidić i Matica!".  
Add a comment        
 

 

Đurđica Ivanišević LiebIz novog broja Glasa Koncila prenosimo vrlo zanimljiv komentar. Autorica u prvom dijelu komentara djelovanje dviju časnih sestara, utemeljiteljice zajednice  za borbu protiv ovisnosti i spašavanje ovisnika "Cenacolo", s. Elvire Petrozzi i s. Mirabilis koja je svoj život posvetila najvećim dijelom djeci i majkama u Kongu, izmučenima strašnim ratovima, glađu, silovanjima, AIDS-om, uglavnom i duhovno i fizički uništenima. Prema riječima gđe. Ivanišević Lieb, "Hrvatskoj su prijeko potrebni programi, znanje, mudrost i duhovnost, ali i osobe poput sestara Elvire i Mirabilis kojima su svi na prvom mjestu, osim njih samih, i koje su same osmislile programe za koje bi i mnogim državnicima trebale godine".

U tom kontekstu autorica u nastavku  komentira izbor predsjednika SDP-a i nastup i životopis novoizabranog predsjednika te stranke, a komentira i medijsko uzdizanje novog francuskog ministra vanjskih poslova Bernarda Kouchnera, koji, blago rečeno, nije imao dobrih namjera prema Dubrovniku (dakle, niti prema Hrvatskoj) tijekom opsade tog grada. Autorica komentira iskrivljenu i lažnu sliku koju mediji stvaraju o tim, ali i drugim događajima, primjerice događajima na blajburškom polju nakon završetka 2. svjetskog rata, na štetu, naravno, Hrvatske i njenih građana. (djl)

Add a comment        
 

 

Carl Bildt i Condoleezza RiceIz tjednika Fokus prenosimo tekst Zlatka Markusa koji podsjeća na politiku i izjave brojnih zapadnih političara u svezi rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Markus je između ostalog usporedio izjave Carla Bildta i  pape Ivana Pavla II u svezi srpskog bombardiranja Sarajeva i iračkog rata: "Ivan Pavao II tada je - to zaista ne smijemo zaboraviti - u ime Svete Stolice zatražio da se srpske snage oko Sarajeva "razoruža". Carl Bildt je tada kao švedski statsministar na taj Papin zahtjev reagirao protupitanjem, tj. rekao je: "Tko kaže da će biti bolje ako se bombardira srpske položaje oko Sarajeva". Povijest je zabilježila obje reakcije. Carl Bildt 2003. piše tekst u International Herald Tribuneu, u kojem obrazlaže "potrebu" vojne akcije u Iraku. Ivan Pavao II je pred kamerama cijeloga svijeta prije nedjeljnoga Angelusa jedva čujnim glasom rekao: Mir u Iraku!."

Add a comment        
 

 

Moda i tračU Hrvatskom slovu Zoran Vukman se nostalgično prisjeća negdašnjih dnevnih novina koje su u sebi nosile jednu posebnost, a koja se danas u potpunosti izgubila. Nisu ju izbrisali elektronički mediji, kao što će mnogi možda pomisliti, već ju je izbrisao današnji sustav koji svojom nevidljivom rukom vlada hrvatskim medijskim prostorom marginalizirajući bitna politička pitanja, a gurajući u prvi plan "paparazzo vijesti". Prisjetimo se primjerice samo nedavnog slučaja Pokos-Radeljak. A, u ovakvim uvjetima zapravo se teško može govoriti o demokraciji kad je njezin temelj, sloboda govora, despotizirana u smislu da "mediji u Hrvatskoj trenirani ljude učiti kako – ne misliti". Ne može se ne primijetiti kako takav razvoj događaja podsjeća na doba komunizma koje je možda bilo i poštenije utoliko što se unaprijed znalo što se smije pisati, a što ne. Mi bismo još primijetili kako je situacija još gorja s časopisima namijenjenim mladima. Umjesto da ih podučavaju nečem korisnom i vrijednom, oni ih u duhovnom i intelektualnom smislu osiromašuju nudeći im jedino sadržaje o seksualnosti i modi, uz trač-priče o medijski eksponiranim osobama. Time se svjesno ili nesvjesno, svejedno je, nadolazeće generacije odgajaju u duhu u kojem im bilo kakav oblik ozbiljnog novinarstva ne će trebati, jer ga jednostavno ne će razumjeti. (zdk)

Add a comment        
 

 
Ping-pongTrpimir Kovač u svom članku u Hrvatskom slovu mozaično raščlanjuje američko-britanski sukob naizgled vezan samo uz Kosovo. Ipak, kada se ovaj sukob sagleda malo dublje i pažljivije, postaje razvidno da se on itekako lomi i preko hrvatskih leđa. Jedan od dobrih primjera je i vješto izvedena spletka razotkrivanja Carle del Ponte, koja je prikazana kao djelić pravde koja će se konačno uzdići nad sramotnim i iznad svega, nevjerodostojnim Haaškim sudom. No, pravda i istina na kraju ipak nisu bile svrha američkog naoko otvorenog prokazivanja Međunarodnog suda u Haagu, već se opet radilo o skupljanju bodova u političkoj igri u kojoj "mali narodi" služe kao loptice u rukama svjetskih moćnika. Zato, umjesto već zamornog iščekivanja da se istina dokaže, trebalo bi se suočiti s činjenicom da će Hrvatska zbog, prije svega, geostrateškog položaja uvijek biti zanimljiva velesilama, koje će u želji za političkom dominacijom samovoljno krojiti njenu povijest i budućnost dokle god im to bude dopušteno. A pravda i istina su nažalost danas ionako samo duboko ispolitizirani pojmovi koji su već odavna izgubili korak sa svojim istinskim značenjem. Stoga je krajnje vrijeme da hrvatski političari prihvate pravila igre i prestanu se skrivati iza velikih riječi, kako bi Hrvatskoj osigurali ono za što se izborila devedesetih. (zdk)
Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o licemjernosti "nove" strategije SDP-a u području pravosuđa i borbe protiv korupcije koju je predstavio Ivo Josipović. Autor se osvrće na izjavu Ive Josipovića: "Dok god kriminalci pucaju jedni na druge, a ne i na suce i političare, to znači da se u društvu ne vodi ozbiljna borba protiv korupcije i kriminala". Ivkošić podsjeća na "dosege" u borbi protiv kriminala i korupcije tijekom prošle vladavine SDP-a  (slučajevi Lenac, Excelsior, Ina, itd.) i, tragom izjave da bi se Josipović bavio sucima piše: "Pa bi se profesor Josipović kao ministar usredotočio na ustroj pravosuđa i kadroviranje u sudstvu po mjerilima i interesima ljevice. Prenošenje težišta korupcije na suce iz usta jednog političara, bahato suđenje dužnosnika jedne stranke svekolikom sudskom miljeu, ne može značiti ništa drugo nego nagovještaj da bi u slučaju pobjede ljevica moglo uslijediti dosad nezapamćeno podređivanje pravosuđa interesima određenih stranaka i svjetonazora. U stilu sprege koju smo već vidjeli - nemilosrdnog krupnog kapitala i dirigirane partizanske pravde."

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderIz Večernjeg lista prenosimo komentar Jadranke Jureško Kero, u kojem između ostalog piše: "Provjeravajući u New Yorku, središtu Ujedinjenih naroda, ima li kakvih službenih žalbi na rad Carle del Ponte ili Haaškog tribunala koje je uputila hrvatska Vlada, dobili smo niječan odgovor. Diplomati s East Rivera ispričali su mi da je nedavno u New Yorku boravio Geoffrey Nice, koji je u svim privatnim razgovorima naglašavao negativnu ulogu tužiteljice Carle del Ponte u radu Tribunala, percepciji koju sud ima u međunarodnoj javnosti i nepotrebnoj politizaciji koju je uvela u rad tog ad hoc suda.". Jadranka Jureško Kero raščlanjuje pomalo svima jasne posljedice ovakvog pasivnog ponašanja hrvatske Vlade, no u tekstu nije obrađeno pitanje zašto je tome tako vjerojatno zato što to odista nije lako odgonetnuti.
Add a comment        
 

 
ErnestinovoTihomir Dujmović reagirao je u Večernjem listu na prošlotjedno ubojstvo Ivana Bartulovića (67), jednog među rijetkim hrvatskim povratnicima u Banja Luku, koji je umro od ozljeda zadobivenih batinanjem: "Da se u Knin vratio neki srpski povratnik i da su ga Hrvati tamo zatukli motikama i bejzbolskim palicama, Mesić bi pješice s Pantovčaka stigao na prosvjed, a u koloni iza njega išao bi cijeli hrvatski politički establishment pojačan diplomatskim zborom. Kad se zatuče rijetkog hrvatskog povratnika u Banjaluku, kao ovih dana, ne samo da nitko ne reagira nego i mediji uglavnom šute pokazujući da su kolaboracionisti velike šutnje.". Dujmović to naziva još jednim događajem u nizu presedana u regiji, no možda je točnije reći da se radi o povratku na stare prilike prije i s početka Domovinskog rata, kada Hrvati nisu mogli očekivati ničiju zaštitu. Zapravo, u skladu s ovim razmišljanjem Dujmović na kraju teksta pita: "U čemu je čarolija vječnog popuštanja Srbima? U stvaranju frustracija koje će biti gorivo za nove ratove?".
Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića kojem je povod okupljanje gotovo 10 tisuća poštovalaca "lika i djela Josipa Broza". Autor argumentira da "cijeli taj fenomen zaslužuje pomniju analizu, pogotovo zato što upravo on može poslužiti kao paradigma za razumijevanje brojnih drugih još puno važnijih fenomena u suvremenom hrvatskom društvu." Tako Miklenić piše da "Treba radi objektivnosti također reći da te povijesne promjene (propast komunizma i stvaranje hrvatske države, op. ur.) osobito u suvremenom hrvatskom društvu, nisu nimalo ugrozile mnoge od osobito povlaštenih u komunizmu nego su im omogućile "presvlačenje sakoa" i zadržavanje privilegiranih položaja ili štoviše čak i stjecanje još povoljnijih položaja nego što su ih imali u komunizmu - ta većina današnjih tzv. tajkuna u Hrvatskoj bili su ne samo članovi nego i miljenici Komunističke partije. A što se samog okupljanja u Kumrovcu tiče, Miklenić pokazuje da ""kumrovečkog slučaja" ne bi ni bilo kad ne bi postojali organizatori i kad im određeni mediji ne bi pružali besplatnu propagandu. Uz postojeće zakonodavstvo nitko ne može osporiti pravo tim organizatorima na priređivanje takvih okupljanja, ali im se može i treba predbaciti zloporabu neznanja, neupućenosti u cjelovitiju istinu. Organizatori i njihovi medijski pomoćnici danas mogu znati i sigurno znaju cjelovitiju istinu o Brozu, komunizmu, crvenoj petokraki i komunističkim zločinima a ipak manipuliraju neupućenima i emotivno zarobljenima. Znakovito je da ne poštuju zapravo baš "svoje" nego baš njima nemilosrdno manipuliraju. I to je ono što je u "kumrovečkom slučaju" najgore, najnečasnije i najnehumanije."

Add a comment        
Uto, 18-02-2020, 12:08:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.