Izvadak iz podugačkog razgovora za "Identitet" s predsjedničkim kandidatom Ivom Josipovićem

 

 

JosipovićPretpostavimo da vi postanete predsjednik Republike, evo, Hrvatska jedino nema problem s razgraničenjem s Ukrajinom i Engleskom, sa svim zemljama u okruženju ima neriješeno pitanje granica.

A možemo okrenuti, i druge zemlje imaju problem s Hrvatskom

Da i dosta su zategnuti odnosi sa svim susjedima, Jedino s Crnom Gorom i Makedonijom imamo dobre odnose.

Pa da Makedonci nam i nisu prvi susjedi, ali su prijatelji. Naravno!

Ipak kako god bilo predodređeni smo za zajedničku suradnju na ovim prostorima, a odnosi baš nisu sjajni I ti odnosi se trebaju više nego normalizirati.

Apsolutno Naravno ja sam uz ulazak u Europsku uniju, kao prioritet buduće vanjske politike istakao dobre odnose sa svim susjedima. Mislim da su Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina zemlje s kojima nužno moramo surađivati. Radi sigurnosti i mira u regiji, a i radi toga šio su ta tržišta kompatibilna s Hrvatskim i tu mi možemo, u zajedničkom interesu sudjelovati u jednoj ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Osim loga. mi smo turistička zemlja i nama trebaju prijatelji turisti, a to su sigurno ljudi iz te tri zemlje.

Koji bi bio vaš prvi korak ka tome? Pa prvi korak, mislite li na dobre odnose ili politiku?

Dobre odnose!

Prvo treba početi rješavati probleme i treba početi ozbiljno razgovarati. Nisu problemi s granicama jedini problemi Treba raditi na pravednom tržištu, treba radili na povratku izbjeglih osoba, na pronalaženju onih čija se sudbina još ne zna iz ratnih vremena i treba se ozbiljno uključiti u projekt trajnog mira u ovoj regiji. Posebno je problematična situacija u Bosni i Hercegovini i tu postoje zaista ozbiljni problemi. Počelo je suđenje Radovanu Karadžiću u Haagu, koje će se po svemu sudeći pretvoriti u pravosudnu farsu. On se naime na pojavljuje u sudnici, ne priznaje sud, a slušajući samo dio optužnice protiv njega, čovjeku se diže kosa na glavi od onoga što je govorio, a ponajviše od onoga što je radio uništavajući BIH i stvarajući državu onakvu kakvu je zamislio.

Problem Republike Srpske?

Republika Srpska je realitet, gledajući s aspekta unutrašnjeg uređenja RH Naravno, postavlja se pitanje da Ii su svi narodi na jednak način riješili ono Sto bi trebalo biti dakle, svoju konstitutivnost u cijeloj državi. Kako će se to na kraju riješiti to bih ostavio narodima BIH. Mislim da se nitko od nas nema pravo petljati sa svojim rješenjima. Jedno, svi trebamo podržati ona rješenja koja ljudi tamo zajedno dogovore. Ja sam bio u BIH i čuo ono čime sam stekao dojam da narodi sami ne znaju što i kako mogu riješiti problem Ali naglašavam, svi moramo respektirati suverenost BiH svjesni da nema tog rješenja koje se može nametnuti, a da to jedan od naroda ne osjeti.

Jedan dio političara u Hrvatskoj govori da su Hrvati u BiH iseljeništvo ili dijaspora, međutim oni to nikako nisu! Oni su konstitutivan narod!

Nisu dijaspora! Oni se jako ljute na to. S pravom kada ih se tretira kao dijasporu. Oni su Hrvati, konstitutivan narod BiH

Neki od njih, ne svi su i državljani Republike Hrvatske, ali to je drugo pitanje.

Ali to je dosadašnja politika HDZ-a inzistlrala na tome da su oni naša dijaspora! A njima se tlrne samo čini medvjeđa usluga.

Točno i ne samo to. Ja ističem da je najstrašnija stvar za politiku koja je vođena tamo i od strane Hrvata odnosno njihovih vodećih stranaka i hrvatske državne politike činjenica je da je broj Hrvata u odnosu na 1990 godinu, praktično prepolovljen. To pokazuje svu bijedu dosadašnje politike.

Ali je zato broj Srba smanjen u Hrvatskoj.

I to je isto problem Ja bih želio, i to je dio moje politike, da svi koji žele da se vrate u svoje domove, a oni koji ne žele. da imaju pravo na svoju imovinu Jer, ja to moram reći. Ima i Hrvata Srba i Bošnjaka koji su negdje otišli pred dvadeset godina, zasnovali novi dom, zaposlili se i oni nemaju interesa da se više vrate.

To imamo i unutar Hrvatske Netko je na pnmjer. Otišao iz Knina u Zagreb. Problem izbjeglih i prognanih osoba je povrat stanarskih prava.

Pa sigurno! Ja sam vidio taj problem u Vukovaru i kada sam razgovarao s ljudima, rekao sam da ću se založiti da svaki hrvatski državljanin pod jednakim pravima ima pravo otkupa stana Dakle, kao što je moj otac otkupio devedesetih, tako maju pravo I u Vukovaru ljudi, bez obzira da li su Srbi Hrvati.

U Splitu je 9 hiljada ljudi istjerano iz svojih stanova!

Isto. Bilo gdje to bilo zalagat ću se da svatko Ima povrat onoga što je zaslužio i što mu pripada pod jednakim uvjetima.

Srbi su dosta nezadovoljni s vašom strankom. SDP-om, jer smatraju da se u Saboru niste dovoljno uvjerljivo zalagali za njihove probleme.

Mislim da to nije točno. To vam odmah moram reći! Prvo većina Srba glasa upravo za SDP, a ne za SDSS to je činjenica, uz svo uvažavanje kolega iz SDSS-a. Drugo, SDSS. dakle, srpska stranka je na vlasti! Prema tome to je glavno mjesto gdje Srbi trebaju adresirati nezadovoljstvo. Jer, oni su vlada, a SDP opozicija Teško možete očekivati da vam opozicija može puno učiniti, može vlast, a upravo je jedna srpska stranka na vlasti Nadalje, u SDP-u vodimo jednu politiku koja je zapravo politika pune nacionalne ravnopravnosti. Mi u stranci Imamo i Hrvata. Srna, Bošnjaka

Naravno po prirodi stvari najviše Hrvata, i svatko ima svoj prostor i u stranci istaknuta mjesta zauzimaju Ijudi različitih nacionalnosti Čak i najviša! Zbog toga mislim da se SDP u teško može prigovoriti da ne radi sve da bi se vodila politika nacionalne ravnopravnosti.

Za jedan pravedan mir na Balkanu, o kojem bi govorite, najvažniji su odnosi Između republika Hrvatske i Srbije

Jasno!

Trenutni odnosi nisu baš najbolji.

Pa nisu. Ima puno otvorenih pitanja. Najmanje je pitanje granica. Mislim da je pitanje granica najbolje ostaviti međunarodnom pravu i ako treba i sudu. Vjerujem da će se sa Srbijom to pitanje lako riješiti, jer problem se mijenja kako Dunav mijenja lok. negdje dobiju jedni, a negdje drugi, pa tu nema velikih problema, dok kod drugih granica ima.

Problem je ne samo povratka, nego i određenog rivaliteta koji postoji Ja bih htio da taj rivalitet bude pozitivan Dakle natjecateljski Tko će bolje, tko će uspješnije dopnnijeti više gospodarskom razvoju. Na žalost rat je ostavio posljedice koje se ne brišu uvijek brzo. Mnoge sudbine su na neki način određene tim ratom i stradanjima i tu treba bit realan.

Što je s tužbom koju je Hrvatska pokrenula protiv Srbije pred međunarodnim sudom u Haagu?

Tužba je nastala u trenutku kada Srbija nije pokazivala volju da se ispune, ja mislim, vrlo pravedni zahtjevi. Druga stvar je je li to bio najsretniji mehanizam za njihovo ostvarenje. Ali, u vrijeme kada se tužba podnosila izgledalo je da nema drugog rješenja da se potakne brže rješavanje problema pronalaženja nestalih i zatočenih, povrat kulturnog blaga, kažnjavanje zločina... Kasnije napravljeni su vidljivi pomaci. Da je tada bilo sadašnje stanje, možda tužbe ne bi ni bilo. Za pregovore nikad nije kasno. Naime, ni jedna tužba nije sama sebi svrha, nego je bitno da se ostvare ciljevi. Podsjetit ću riječ je bila o sudbini zatočenih i nestalih.

Riječi je bilo o kažnjavanju zločina i suradnji sa sudom. Danas je Srbija, čini mi se napravila u tom pravcu vrlo velike pomake. Čak možda veće od Hrvatske!

Pa mislim da nije baš tako! Hrvatska je ispunila sve osim predaje topničkih dnevnika Oni su očito postojali i netko ih je sklonio. I to je problem. Ali, ne zaboravimo. Srbija nije predala dva najtraženija optuženika optužena za najteže ratne zločine. Hrvatska je. s druge strane, predala sve okrivljenike. Zato mislim da je Hrvatska zaslužila bolju ocjenu za suradnju s Haagom Hrvatska je tražila povrat kulturnog blaga. Kulturno blago nije vraćeno u cijelosti. Vraćen je dio. Još dosta toga ima za vratiti, ali sve su to problemi koji se mogu riješiti. Isto kao što obje zemlje zajedničkim naporom, moraju rješavati pitanje povratka izbjeglica, ili barem pravednog rješenja za imovinu.

Što se tiče kulturnog blaga, znadete li da se u 30 deponija u Hrvatskoj nalazi blago opljačkano iz Pravoslavnih crkava u Hrvatskoj.

Ali to je hrvatsko kulturno blago! To treba vratiti Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ona će s time raditi ono što hoće, ali nije opravdano to blago odnijeti u Srbiju. Ne, ne nitko ne govori o tome, ali to blago propada, osobno sam vidio jedan dio koji je smješten u neadekvatnim uvjetima.

To treba odmah vratiti Pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj!

Ovih Je dana predsjednik Srbije Boris Tadić posjetio Sloveniju I navodno je namjerno zaobišao Hrvatsku, da II su naši odnosi zategnuti i zbog problema Kosova.

Ne mogu komentirati zašto Tadić nije svratio u Zagreb, ali problem Kosova je težak problem, posebno za Srbiju. Srbija je naprosto izgubila dio svog teritorija koji povijesno pripadao Srbiji. Zapravo, čini mi se da ga je izgubila puno prije. Jednom nerazumnom politikom koja se tamo vodila i mislim da je tu kotač povijesti otišao predaleko

Nije li Hrvatska možda preuranila priznavanjem Kosova?

Pa to je stvar ocjene. Možda Hrvatska nije trebala biti među prvima, ali to je naprosto realitet. Što Srbija to prije shvati, to će biti bolje za nju. Potpuno razumijem frustracije koje time postoje u Srbiji, ali mislim da niti jedna država više tu ne može pomoći.

A realitet Hrvatske je teška ekonomska situacija i kriza.

Točno. I m pred time ne smijemo zatvoriti oči. Hrvatska se dugo vremena loše razvija, pogrešno. Orijentirana je na uvoz, a ne na vlastitu proizvodnju. Svi Instrumenti politike su podešeni, upravo, da promoviraju uvoz, a ne proizvodnju A s druge strane je hrvatska ekonomija obogaljena. upravo tako moram reći strašnom korupcijom i otimačinom To se događa od 91. pa do danas i svako malo vidimo nove forme i nove oblike otimačine koje se ukazuju. To je ideja 200 bogatih obitelji. To mi tako zovemo, ali sigurno se Podravka nije kreirala tamo gdje je bila ideja o 200 bogatih obitelji. Podravka je naprosto filozofija koja kaže: .Eto tu imamo nešto ničije, otmimo to! I ovo što je otkriveno je jako puno a pitanje je što ćemo sve otkriti.

Ove afere oko Brodosplita, Podravke HEP-a, HAC-a pokazuju da je novac negdje nestao.

Pa evo, dio je pronađen u Austriji.

Da li je to bilo namijenjeno financiraju HDZ-a?

To ne mogu ustvrditi ali očito je da je onaj novac koji je trebao pripadati tim tvrtkama ostavljen na korištenje nekom drugom Tko je krajnji korisnik ne mogu tvrditi, ali očito nije onaj koji bi trebao biti Osim toga. vrio je vidljivo kako ti konci idu do politike, pa i do HDZ-a, ako baš hoćete. Možda preciznije, ne bi htio cijeli HDZ apostrofirati jer mislim da to nije u redu, ali vodi do nekih političara iz te stranke. Inače ja zastupam tezu da kriminal nema političku prednost, nego da sve ovisi o ljudima. Da li su se ljudi grupirali uz neku političku opciju zbog loga jer je ona trenutno jest vladajuća pa se to koristi za nelegalne profite ili naprosto vlast kvari ljude, teško je reći. u svakom slučaju nisam sklon generalizacijama i neselektivnim optužbama cijelih stranaka.

Ali, vrh HDZ-a, osim Jadranke Kosor naglo se obogatio.

Da. Ima podataka o tome. Mislim da svatko od nas koji se bavi politikom, pa i izvan politike, mora biti spreman staviti ono što ima na stol i reći odakle mu. Ipak, istakao bih da ne smijemo svakoga tko je nešto stekao smatrati nepoštenim. Nije dobra filozofija siromaštva. Rad i izvrsnost treba cijeniti. Bitno je da su izvori prihoda čisti da se plaća porez, plaćaju radnici

Vi ste bogat čovjek, vi se sigurne nećete trebati okoristiti političkom funkcijom.

Spadam u višu srednju klasu i poznat sam po lome da je moja imovinska kartica najdetaljnija. Neće se podebljati mojom političkom funkcijom, jer sam uglavnom sve stekao prije ulaska u politiku.

Objasnite nam vaš program pravednosti.

On polazi od teze da je Hrvatska nepravedno društvo. Da ne daje svima jednake mogućnosti. Nepravedni zakoni, poput onoga o kriznom porezu koji zapravo teret krize svaljuje na manje imućne osobe, svaki dan dovode do neke nepravde Ali. ipak najveće čudovište koje vam tu nepravdu, su korupcija i organizirani kriminal. To je ovog trenutka najveći problem Hrvatske. I glavna postavka mog programa je da se ozbiljno moramo upustiti u borbu protiv korupcije, promijeniti običaje, promijeniti navike i kazniti one koji su u kriminalu i korupciji. Poseban je problem da je zavladala koruptivna klima Mi smo kao država počeli živjeli s korupcijom kao da je to nešto normalno, a to je ono najopasnije u cijeloj priči.

U pripremi je izmjena Ustava u kojem bi prema nekim prijedlozima trebala stajati I odredba po kojoj ne bi bilo zastare za zločine u pretvorbi I privatizaciji. Da II će to proći u Saboru?

To sam predlagao još pred dvije godine i u tom smislu je SDP s još nekim strankama napravio prijedlog koji HDZ nije ni pustio na dnevni red. Ono šio je za mene bilo iznenađenje, pa i ohrabrenje. bez obzira da li je to sada trik za pomoć g. Hebrangu u predsjedničkim izborima, da je vlada predložila odredbu o nezastarjevanju. Istina nije baš osobito kvalitetna, ali ohrabruje U pregovorima koji će se dalje voditi o promjeni Ustava, tražit ćemo da se konačna verzija približi formulaciji koju smo predlagali. Ona obuhvaća i ratno profiterstvo, te niz mjera građanskopravne i upravnopravne prirode. Namjerno uništavanje tvrtki, otpuštanje radnika, rasprodaja inventara i nekretnina, te trpanje tako stečenih para u privatne džepove ne smje ostati nekažnjeno Zadovoljan sam da je vlada to prihvatiia i to smatram anticipacijom buduće kohabitacije.

Identitet

Pon, 12-04-2021, 06:00:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.