Ulazak partizana u Maribor 1945.Iz Hrvatskog lista prenosimo svjedočenje Srećka Cvitanovića koji je preživio partizanske masakre neposredno nakon 2. svjetskog rata. U trenutku kada se predao u Sloveniji Cvitanović imao je samo 16 godina, no i danas se naravno vrlo dobro sjeća zbivanja iz 1945. godine: "Kad su već iskopali rake duboko više od metar i po, glavni partizanski vođa priopćio im je da su odlukom vojnih vlasti određeni za strijeljanje te da više ne postoje. Taj koji je vodio grupu imao je bilježnicu s njihovim imenima. Također ju je spalio, rekavši im da više nema dokaza da su postojali. Počeo je prvi sumrak. Neki od hrvatskih vojnika u toj jami šaptom su se dogovorili da kad počnu pucati, lopatama krenu na partizane jer žele hrabro poginuti, a ne čekati klaonicu. U tom trenutku pojavio se na konju jedan partizanski oficir i naredio zapovjedniku tog egzekucijskog voda da moraju odmah prekinuti jer to ne mogu obaviti danas. Zapovjednik se suprotstavio tvrdeći da je primio zapovijed i da je potpisao da ljudi u rakama više ne postoje.".
Add a comment        
 

 
Senjske žrtve 1937.Mjesec svibanj je mjesec svibanjske pobožnosti, ali i civilnih žrtava srpskog terora. Nakon Bleiburga spomenimo se i svibanjskih žrtava iz Senja i Zagreba.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićIz Večernjeg lista doznajemo kako je zbog nazočnosti osoba s ustaškim odorama i znamenjem na bleiburškom skupu predsjednik Mesić službeno izrazio čuđenje što austrijska policija nije ništa poduzela. Nije teško vidjeti kako time Mesić ozbiljnu raspravu o partizanskim zločinima, koju je otvorio kardinal Bozanić, pokušava sabotirati jeftinim politikantstvom vezanim uz pojavu manjih grupica ljudi u ustaškim odorama na komemoraciji na bleiburškom polju. Pri tome se kao što vidimo ne libi i službeno intervenirati kod austrijske strane, provocirajući diplomatski skandal. Ovdje ćemo samo primijetiti kako nedavno službeno rehabilitiranje cijelog četničkog pokreta u Srbiji nije nagnalo Mesića da izrazi bilo kakvo službeno čuđenje ili prosvjed. Stoga je teško vidjeti razliku između antifašizma koji iskazuje predsjednik Mesić i onoga koji četnički pokret izjednačava s partizanskim. (mm)
Add a comment        
 

 
Bleiburg 2007.Donosimo Hinin izvještaj sa središnje komemoracije u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije. Posebnu pažnju privlači govor Josipa Bozanića koji je predvodio svečano euharistijsko slavlje. Bozanić je citirao riječi Titovog suradnika Milovana Đilasa: "Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikoga ubili. Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše nešto sasvim pogrešno kada su ove ljude prebacili preko granice, kao što smo i mi pogrešno učinili što smo ih sve poubijali". Hina dalje piše: "Kardinal je rekao kako vjernici i državljani Hrvatske s pravom očekuju da državne institucije učine ono što su po zakonu dužne: istraže te zločine i objave tko je kriv za njih, da se jasnije očituju o komunističkom režimu i nedjelima koja je taj režim planirao i sustavno provodio, te da se na temelju istine promiču one vrijednosti koje nisu u skladu s komunističkim krivotvorinama, ni u povijesnom ni u svjetonazornome smislu".
Add a comment        
 

 
Bleiburg 13. 5. 2007.Donosimo propovijed  zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koju je on održao jučer, 13. svibnja 2007. godine, u sklopu obilježavanja 62. godišnjice bleiburške tragedije. Tekst propovijedi objavila je Informativna katolička agencija (IKA). 
Add a comment        
 

 
Ivan FumićSredišnja komemoracija u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije održava se danas 13. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoracija će započeti u 11 sati molitvom kod grobnice hrvatskih žrtava na mjesnom groblju u Unter-Loibachu, te će se nastaviti procesijom do Bleiburškog polja. Prije dva dana Hina je objavila vijest u kojoj je Ivan Fumić, jedan od istražnih sudaca u postupku protiv članova Bugojanske skupine i dugogodišnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, komentirao zbivanja u Bleiburgu i ono što se događala nakon kraja 2. svjetskog rata. Fumić je između ostalog rekao: "Bleiburško je polje simbol zbivanja kraja Drugoga svjetskog rata, a ne mjesto pogubljenja... Činjenica jest da je kod Maribora ubijeno 1500 ustaša čuvara jasenovačkog i drugih logora, da je i putem ubijen određen broj osoba, što mi osuđujemo, jer su ubijeni bez suđenja i ikakva kriterija. Iz izvještaja jugoslavenske armije proizlazi da je na taj način nakon Bleiburga ubijeno 12.000 do 14.000 osoba.".
Add a comment        
 

 
Slavko GoldsteinO djelovanju udruge Documenta (čita se "dokumenta", a ne "dokumenti") već smo više puta pisali na portalu, počevši od "Međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba" koju je ova udruga organizirala u Zagrebu, pa do napada na pismo 20 akademika i 10 povjesničara u kojem su oni upozorili na nestručno i zlonamjerno iskrivljavanje povijesti u udžbenicima za osnovnu školu.  Toma Podrug u Hrvatskom slovu piše o "Javnom razgovoru o otvorenim pitanjima novije hrvatske povijesti" u povodu knjige Slavka Goldsteina "1941. godina koja se vraća" koji je također organizirala Documenta. Izdvajamo: "...kad pročitah da će govornici biti Ivo Banac, Marko Grčić, Mirjana Gross, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Latinka Perović i Eugen Pusić u Novinarskom domu u Zagrebu 28. ožujka 2007. godine gdje za Documentu potpisuje Vesna Teršelič, a za Novi Liber Sanja P. Goldstein, uhvati me i lagana vrućica kao da sam pozvan na ples duhova pokojnika, pa se upitah: Zar oni koji nisu željeli hrvatsku državu i koji nisu ni jednom rečenicom teksta ni sudjelovanjem u njezinoj obrani i oslobođenju (a koji hoće dokazivati svojim relativnim dokazima sve što namjeravaju, a čega se suzdržavaju oni koji su savjesniji i izbirljiviji u dokazima), mogu usavršavati svojim idejama, porukama i savjetima kad je znano da je samo ljubav graditeljska?".
Add a comment        
 

 
Vuk DraskovićNakon izjave predsjednika Mesića dane 22. travnja na komemoraciji u Jasenovu kako je "Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam" (valjda nacizam, op. ur.) nije trebao dugo čekati da netko u Beogradu politički poentira na ovu izjavu. Jutarnji list danas javlja kako je Vlada Srbije službeno protestirala protiv “nelegitimne i nedobronamjerne” kampanje u Hrvatskoj nakon presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid u BiH. Kao jedan od razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala odustati od svoje tužbe u protestu Vlada Srbije navedeno je "nekoliko desetljeća unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".
Add a comment        
 

 
DocumentaKako se doznaje iz Hinine vijesti, "Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću" priopćio je danas da otvoreno pismo akademika HAZU-a i povjesničara glede udžbenika povijesti doživljava kao "otvoreni poziv na prekrajanje povijesti". Prvo što ovdje treba primijetiti je kako je sadržaj ovog pisma po običaju uglavnom prešućen u medijima, pa veći dio javnosti ne zna što u njemu piše. Jedan od rijetkih izuzetaka je naš portal koji je pismo 20 akademika i 10 povjesničara objavio još prije dva tjedna, pa naši čitatelji mogu sami provjeriti da li su se potpisnici primili prekrajanja povijesti ili ne. No, ono što je ovdje posebno drsko je to što se za riječ na temu prekrajanja povijesti javila nevladina udruga koja je u Zagrebu početkom veljače, s još dvije udruge iz Beograda i Sarajeva, organizirala Međunarodnu konferenciju o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba.
Add a comment        
Pon, 13-07-2020, 03:57:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.