KomemoracijaU nedjelju, 27 svibnja izaslanstvo Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava posjetilo je grobište Dravska šuma Varaždin i položilo vijenac kod spomen križa. U spomen na poratne žrtve grada Varaždina, rijeke Drave i varaždinske Dravske šume zapaljene su i svijeće, a molitvu je kod križa predvodila Branka Šargač, i sama žrtva poratnih progona drugog svjetskog rata. Predsjednik Društva Franjo Talan podsjetio je na predstojeće komemoracije koje će se održati na području sjeverozapadne Hrvatske.
Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaJučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju 1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
Add a comment        
 

 
KumrovecIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmović. Autor komentira "proslavu" Dana mladosti u Kumrovcu: "U Kumrovcu se opet padalo u trans pod mantrom "mi smo Titovi Tito je naš", tisuće vremešnih nostalgičara koji kao da niti nakon četvrt stoljeća nikada nisu čuli za Bleiburg, seljake kojima je otimana zemlja i stoka nakon rata, građane koji su bacani iz svojih stanova jer je Tito umislio da imaju previše kvadrata. Po snazi te mantre vidi se da nikad nisu čuli za 20-30 tisuća zatočenika sramnog Golog Otoka, kao niti za 70 zaklanih iseljenika u brojnim Udbinim akcijama selotejp za koje kako vidimo nikada neće morati odgovarati. Nitko nije u Kumrovcu čuo niti za dvije tisuće sudski procesuiranih proljećara, niti za ravno stotinu tisuća smjenjenih i nerjetko na cestu bačenih istih tih proljećara.".  Mi bi smo upitali kako to da HHO, Documenta, i nebrojene druge udruge koje se bave ljudskim pravima i bore protiv govora mržnje ne reagiraju na hvalospjeve političaru koji je tijekom svoje diktature stotine tisuća hrvatskih obitelji zavio u crno, a čije se ime i (zlo)djelo i danas zaštićuje? (djl)
Add a comment        
 

 
MirogojKako javlja Hina, najviši državni vrh nije bio u stanju u povodu Dana oružanih snaga i Hrvatske kopnene vojske držati se istog protokola, već je predsjednik republike Stjepan Mesić, nakon zajedničkog polaganja vijenaca kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli te kod Središnjeg križa, skrenuo do grobnice Narodnih heroja, dok su izaslanstva Vlade i Sabora posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Mesić je dakle još jednom pokazao, da je osim za podjele unutar Hrvatske na osnovu zbivanja u 2. svjetskom ratu, i za podjele koje se odnose i na Domovinski rat. Vjerojatno je svakom jasno kako ništa dobroga takva politika ne donosi Hrvatskoj kao cjelini, već da predsjednik Mesić ima svoje posebne razloge za nju.
Add a comment        
 

 
Josip BrozDa je u Hrvatskoj sve moguće pokazuje Hinina vijest po kojoj je obitelj Broz uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, i time si otvorila vrata za poseban izvor prihoda. Tako je već je sklopljen ugovor između Nacionalnog parka Brijuni i obitelji Broz po kojem će s 10 posto prihoda od suvenira koji imaju veze s Josipom Brozom, a kojima se cijena kreće od 20 pa sve do 1500 kuna, raspolagati obitelj Broz. Ti novci će se prvo uplaćivati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj u Zagrebu, no već je u najavi osnivanje zaklada "za mlade i nadarene ljude" koju će voditi Mišo Broz. No, obitelj Broz se ne zadovoljava samo neobičnim financijskim rješenjima, već je našla za shodno kritizirati i činjenicu da će Antun Vrdoljak snimiti dokumentarni film o Titu. Naime, na apsurdno pitanje novinara hoće li obitelj Broz dati dozvolu Antunu Vrdoljaku za snimanje dokumentarnog filma o Titu, Saša Broz je rekla kako je čudi što je bez natječaja potpisan ugovor o snimanju takvog filma koji je tek nedavno izašao u javnost bez znanja Vijeća HRT-a, a upravo je HRT izdvojio gotovo osam milijuna kuna za snimanje filma o Titu. Valjda obitelji Broz smeta to što bi Vrdoljak mogao snimiti i ozbiljniji dokumentarac u Titu, iz kojeg bi se vidjelo tko je doista bio "brijunski brand". Usput budi rečeno, HRT je jučer demantirao bilo kakvu tajnost ugovora s Vrdoljakom i tvrdnje da ugovor nije prošao propisanu proceduru. (mm)  
Add a comment        
 

 
Vrhovni sudOsim što se politika izravno upliće u sudske postupke protiv hrvatskih generala, čemu smo danas posvetili dva priloga, nije tajna kako ni "obični" građani nisu pošteđeni mnogih problema kada je hrvatsko pravosuđe u pitanju, bili oni uzrokovani nesposobnošću i nemarom, odnosno bili oni posljedica različitih lobiranja pojedinaca s dobrim "vezama". Ovim želimo naglasiti kako problem hrvatskog pravosuđa nije samo političko pitanje, na koje nisu svi građani jednako osjetljivi, već se odista tiče gotovo svih slojeva društva. Zbog toga nam se čini da o pravosuđu osim u političkom kontekstu vrijedi govoriti i općenitije, pa ovdje prenosimo nešto stariju vijest Jutarnjeg lista (10. svibnja) o izvješću udruge Juris Protecta o hrvatskom pravosuđu u zadnje tri godine. A jednom kada bi naše pravosuđe dovelo u red, zasigurno bi i političke manipulacije sa sudskim postupcima bile znatno manje moguće. No, to ujedno otvara pitanje političke volje da se ovakvo što i sprovede.
Add a comment        
 

 
Ulazak partizana u Maribor 1945.Iz Hrvatskog lista prenosimo svjedočenje Srećka Cvitanovića koji je preživio partizanske masakre neposredno nakon 2. svjetskog rata. U trenutku kada se predao u Sloveniji Cvitanović imao je samo 16 godina, no i danas se naravno vrlo dobro sjeća zbivanja iz 1945. godine: "Kad su već iskopali rake duboko više od metar i po, glavni partizanski vođa priopćio im je da su odlukom vojnih vlasti određeni za strijeljanje te da više ne postoje. Taj koji je vodio grupu imao je bilježnicu s njihovim imenima. Također ju je spalio, rekavši im da više nema dokaza da su postojali. Počeo je prvi sumrak. Neki od hrvatskih vojnika u toj jami šaptom su se dogovorili da kad počnu pucati, lopatama krenu na partizane jer žele hrabro poginuti, a ne čekati klaonicu. U tom trenutku pojavio se na konju jedan partizanski oficir i naredio zapovjedniku tog egzekucijskog voda da moraju odmah prekinuti jer to ne mogu obaviti danas. Zapovjednik se suprotstavio tvrdeći da je primio zapovijed i da je potpisao da ljudi u rakama više ne postoje.".
Add a comment        
 

 
Senjske žrtve 1937.Mjesec svibanj je mjesec svibanjske pobožnosti, ali i civilnih žrtava srpskog terora. Nakon Bleiburga spomenimo se i svibanjskih žrtava iz Senja i Zagreba.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićIz Večernjeg lista doznajemo kako je zbog nazočnosti osoba s ustaškim odorama i znamenjem na bleiburškom skupu predsjednik Mesić službeno izrazio čuđenje što austrijska policija nije ništa poduzela. Nije teško vidjeti kako time Mesić ozbiljnu raspravu o partizanskim zločinima, koju je otvorio kardinal Bozanić, pokušava sabotirati jeftinim politikantstvom vezanim uz pojavu manjih grupica ljudi u ustaškim odorama na komemoraciji na bleiburškom polju. Pri tome se kao što vidimo ne libi i službeno intervenirati kod austrijske strane, provocirajući diplomatski skandal. Ovdje ćemo samo primijetiti kako nedavno službeno rehabilitiranje cijelog četničkog pokreta u Srbiji nije nagnalo Mesića da izrazi bilo kakvo službeno čuđenje ili prosvjed. Stoga je teško vidjeti razliku između antifašizma koji iskazuje predsjednik Mesić i onoga koji četnički pokret izjednačava s partizanskim. (mm)
Add a comment        
Pet, 4-12-2020, 11:54:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.