MaceljU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač se osvrnuo na dvostruka mjerila i političke zlouporabe vezane uz zločine počinjene u i nakon 2. svjetskog rata. Iznio je i brojne pojedinosti koje su se čule na konferenciji za tisak udruge Macelj 1945.. Tako je u svom komentaru Piskač zabilježio: "Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.!". Reklo bi se puno nerazjašnjenih okolnosti, i to vezano samo uz jednu lokaciju s masovnim grobnicama.
Add a comment        
 

 
Macelj 2007.Kao što smo već javljali biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak u nedjelju 3. lipnja 2007. blagoslovio je dovršenu spomen crkvu Muke Isusove i služiti misu zadušnicu za sve žrtve Križnog puta. U Maclju govor je održao i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika i dopredsjednik Udruge Macelj 1945.. Osvrću se na ekshumaciju posmrtnih ostataka 1.163 žrtve ubijene od strane partizana Obranić se upitao: "Pitamo se, kako to da bilo koji državni odvjetnik u proteklih petnaest godina nije pokrenuo kazneni postupak, kada je u novinama mogao pročitati,da je iskopano preko tisuću kostura, ili nakon ukopa 22. listopada 2005. godine kada je 1.163 zemnih ostataka žrtava pohranjeno u ovu grobnicu. A zna se, da je državno odvjetništvo temeljem zakona dužno reagirati na svako saznanje, ako se sumnja, da je eventualno učinjeno kazneno djelo. Kako nitko nije reagirao, nameće se zaključak, da im je događaj poznat i da ne smatraju da se radi o kaznenom djelu, a nekmoli zločinu.".
Add a comment        
 

 
Shaker al-AbsiIz Večernjeg lista prenosimo vijest o još jednoj otkrivenoj tajni "miroljubive socijalističke, samoupravne i nesvrstane" Jugoslavije kojoj je na čelu stajao "veliki revolucionar i humanist" Josip Broz Tito. Jordanac Shaker al-Absi, vođa terorističke skupine Fatah al-Islam, koja je usko povezana s Al-Qaidom, i koja već više od dva tjedna vodi krvave sukobe s libanonskom vojskom školovao se (i) u Zagrebu. Neki bi rekli kako po stavovima al-Absija i pokoljima koje čine njegovi "revolucionari" u Libanonu nimalo ne čudi da mu je Tito bio jedan od uzora. (djl)
Add a comment        
 

 
Macelj 2007.Kako piše IKA, Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u nedjelju 3. lipnja misu za maceljske žrtve "križnoga puta" i blagoslovio spomen crkvu Muke Isusove u Maclju. "Ova crkva sama po sebi je jedno svjedočenje i jedan govor. Ovdje stojimo iznad zemnih ostataka 1163 osobe koje su izvađene iz 23 jame, ali mnoge su još neotkrivene u ovim okolnim šumama. To su desetljećima prešućivane žrtve i njihova posljednja ovozemaljska počivališta. I danas su, na žalost, prešućivani", rekao je u propovijedi biskup Mrzljak. U nastavku, uz nekoliko slika Damira Borovčaka, donosimo cijelu propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, koju je pratio veliki broj vjernika.
Add a comment        
 

 
KomemoracijaU nedjelju, 27 svibnja izaslanstvo Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava posjetilo je grobište Dravska šuma Varaždin i položilo vijenac kod spomen križa. U spomen na poratne žrtve grada Varaždina, rijeke Drave i varaždinske Dravske šume zapaljene su i svijeće, a molitvu je kod križa predvodila Branka Šargač, i sama žrtva poratnih progona drugog svjetskog rata. Predsjednik Društva Franjo Talan podsjetio je na predstojeće komemoracije koje će se održati na području sjeverozapadne Hrvatske.
Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaJučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju 1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
Add a comment        
 

 
KumrovecIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmović. Autor komentira "proslavu" Dana mladosti u Kumrovcu: "U Kumrovcu se opet padalo u trans pod mantrom "mi smo Titovi Tito je naš", tisuće vremešnih nostalgičara koji kao da niti nakon četvrt stoljeća nikada nisu čuli za Bleiburg, seljake kojima je otimana zemlja i stoka nakon rata, građane koji su bacani iz svojih stanova jer je Tito umislio da imaju previše kvadrata. Po snazi te mantre vidi se da nikad nisu čuli za 20-30 tisuća zatočenika sramnog Golog Otoka, kao niti za 70 zaklanih iseljenika u brojnim Udbinim akcijama selotejp za koje kako vidimo nikada neće morati odgovarati. Nitko nije u Kumrovcu čuo niti za dvije tisuće sudski procesuiranih proljećara, niti za ravno stotinu tisuća smjenjenih i nerjetko na cestu bačenih istih tih proljećara.".  Mi bi smo upitali kako to da HHO, Documenta, i nebrojene druge udruge koje se bave ljudskim pravima i bore protiv govora mržnje ne reagiraju na hvalospjeve političaru koji je tijekom svoje diktature stotine tisuća hrvatskih obitelji zavio u crno, a čije se ime i (zlo)djelo i danas zaštićuje? (djl)
Add a comment        
 

 
MirogojKako javlja Hina, najviši državni vrh nije bio u stanju u povodu Dana oružanih snaga i Hrvatske kopnene vojske držati se istog protokola, već je predsjednik republike Stjepan Mesić, nakon zajedničkog polaganja vijenaca kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli te kod Središnjeg križa, skrenuo do grobnice Narodnih heroja, dok su izaslanstva Vlade i Sabora posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Mesić je dakle još jednom pokazao, da je osim za podjele unutar Hrvatske na osnovu zbivanja u 2. svjetskom ratu, i za podjele koje se odnose i na Domovinski rat. Vjerojatno je svakom jasno kako ništa dobroga takva politika ne donosi Hrvatskoj kao cjelini, već da predsjednik Mesić ima svoje posebne razloge za nju.
Add a comment        
 

 
Josip BrozDa je u Hrvatskoj sve moguće pokazuje Hinina vijest po kojoj je obitelj Broz uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, i time si otvorila vrata za poseban izvor prihoda. Tako je već je sklopljen ugovor između Nacionalnog parka Brijuni i obitelji Broz po kojem će s 10 posto prihoda od suvenira koji imaju veze s Josipom Brozom, a kojima se cijena kreće od 20 pa sve do 1500 kuna, raspolagati obitelj Broz. Ti novci će se prvo uplaćivati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj u Zagrebu, no već je u najavi osnivanje zaklada "za mlade i nadarene ljude" koju će voditi Mišo Broz. No, obitelj Broz se ne zadovoljava samo neobičnim financijskim rješenjima, već je našla za shodno kritizirati i činjenicu da će Antun Vrdoljak snimiti dokumentarni film o Titu. Naime, na apsurdno pitanje novinara hoće li obitelj Broz dati dozvolu Antunu Vrdoljaku za snimanje dokumentarnog filma o Titu, Saša Broz je rekla kako je čudi što je bez natječaja potpisan ugovor o snimanju takvog filma koji je tek nedavno izašao u javnost bez znanja Vijeća HRT-a, a upravo je HRT izdvojio gotovo osam milijuna kuna za snimanje filma o Titu. Valjda obitelji Broz smeta to što bi Vrdoljak mogao snimiti i ozbiljniji dokumentarac u Titu, iz kojeg bi se vidjelo tko je doista bio "brijunski brand". Usput budi rečeno, HRT je jučer demantirao bilo kakvu tajnost ugovora s Vrdoljakom i tvrdnje da ugovor nije prošao propisanu proceduru. (mm)  
Add a comment        
Sub, 27-11-2021, 18:21:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.