PuhovskiU redakciju Portala pristigao je tekst anonimnog autora koji otvara neka bitna društvena pitanja. Konkretno, riječ je o tekstu objavljenom na internetskim stranicama www.domovinskirat.hr, a odnosi se na tendenciozno svjedočenje Žarka Puhovskog u procesu protiv hrvatskih generala u Haagu, ali i općenito na njegovu društveno-političku djelatnost. S obzirom da je riječ o čovjeku koji je profesor  filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, autor teksta dovodi u pitanje njegovu, ako ništa drugo moralnu kompetenciju i autoritet da predaje hrvatskoj akademskoj mladeži. U komentaru su priložena i pisma koja su kao svojevrsni protest poslana na adrese dekana fakulteta i ministra Dragana Primorca. "Kao porezni obveznik, želim iskazati svoje nezadovoljstvo što Žarko Puhovski ima priliku učiti mlade ljude kako nerad, neodgovornost i nemoral, su sasvim normalni i nekažnjivi, također me duboko uznemirava pomisao da i ja financiram moralnu nakaznost Žarka Puhovskog. Budućnost Hrvatske ovisi o odgovornim, vrijednim i moralnim mladim ljudima, koje FF oblikuje i educira na FF-u. Žarko Puhovski nije ni odgovoran, ni moralan, ni savjestan u svom radu, to je pokazao sa nizom lažnih izvještaja o zločinima, koje nije provjeravao dugi niz godina, ali ih je pasionirano plasirao po svim svjetskim i domaćim medijima. Ne želim sugerirati da je Žarko Puhovski maliciozan i manipulativan, no i takav zaključak bi bio logičan."
Add a comment        
 

 
Đuro HorvatJedan od naših članova proslijedio nam je pismo Ružice Andrić, supruge Ambrozija Andrića - pripadnika Bugojanske grupe. Radi se o grupi koja je 1972. nakon Hrvatskog proljeća pokušala oružanim ustankom izboriti se za hrvatsku samostalnost. Akcija je bila potpun promašaj, a svi pripadnici Bugojanske grupe osim najmlađeg Ludviga Pavlovića na koncu su ubijeni. Neposredni povod pismu Ružice Andrić je feljton koji se o Bugojanskoj akciji od sredine siječnja objavljuje u Hrvatskom listu, odnosno priprema filma o Bugojanskoj grupi. Naime, Ružica Andrić smatra kako feljton u Hrvatskom listu kao i najavljeni film ne će dati točnu sliku o zbivanjima sedamdesetih prošlog stoljeća, već da će poslužiti za daljnje skrivanje prave istine. Ružica Andrić, kao jedna od zadnjih koja o cijelom slučaju može govoriti iz prve ruke, uvjerena je kako Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB) koje je cijelu Bugojansku akciju organiziralo bilo pod kontrolom jugoslavenske tajne policije: "Ja dobro znam kako smo mi članovi Bugojanske grupe pali u šape UDBE... Nema nikakvih nedoumica, Bugojanska grupa bila je na prevaru zavedena po vodstvu Bratstva i uvedena u jugoslavensku zamku, a onda likvidirana. HRB-o bila je UDBIN-a teroristička organizacija".(mm)
Add a comment        
 

 
Znanstveni skup u LepoglaviNa znanstvenom skupu "Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće", koji je u petak 5. prosinca održan u organizaciji Varaždinske biskupije i župe Lepoglava, jednoglasno je usvojena Izjava kojom se poziva Vladu Republike Hrvatske kao mogućeg predlagatelja izmjena Zakona o kaznenom postupku ili izravno Hrvatski sabor, da predlože promjenu čl. 490. Zakona o kaznenom postupku (st. 3. i 4.) tako da se omogući revizija ne samo političkog procesa protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, nego i procesa protiv više stotina svećenika i domoljuba koji su živjeli i sanjali samo jedan san - slobodnu hrvatsku državu. Također je predloženo osnivanje pravno-povijesne komisije, koja bi imala zadatak da objektivno i znanstveno utemeljeno (sine ira et studio) dade svoj pravno-povijesni sud o svim političkim procesima u razdoblju od godine 1945. do 1990. na tlu bivše komunističke Jugoslavije. To zahtijeva, ne samo sjećanje na žrtve tih procesa, nego i svekolika hrvatska javnost.(J.Bakoš-Kocijan)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićKako se dolazi na Mesićevu listu za pomilovanja? Valjda kosovim vezama, jer drugih objašnjenja za posljednji slučaj baš ne vidimo. Naime, kako piše Slobodna Dalmacija, predsjednik Republike Stjepan Mesić pomilovao je izvjesnog Ivu Šeparovića koji je 2002. na Cavtatskoj rivi izvadio nož i s jednim ubodom u prsa ubio tridesettrogodišnjeg sumještanina. Za to je dobio deset godina zatvora, no i to je valjda bilo previše, pa je sada pomilovan. Za pomilovanje zacijelo su bile presudne njegove zasluge ratnih godina. Kada je sudjelovao u KOS-ovom projektu proglašavanja Dubrovačke Republike, a onda prokazivao JNA svoje susjede zbog hrvatstva, zbog čega su mnogi premlaćeni i poslani u logore.(mm)
Add a comment        
 

 

Krunoslav Prates"Sudsko vijeće Višega zemaljskog suda u Münchenu osudilo je na doživotnu kaznu zatvora hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa zbog sudioništva u ubojstvu hrvatskog emigranta i političara Stjepana Đurekovića 1983. godine." Tako počinju članci u današnjim izdanjima Večernjeg lista i Jutarnjeg lista (vijest ovog zadnjega prenosimo u cijelosti u nastavku članka). Samo na temelju te rečenice, jedini mogući komentar bio bi: "Zločinca je nakon 25 godina stigla zaslužena kazna". Presuda, međutim, otkriva mnogi više tog, izrazito nepovoljnog, da ne kažemo katastrofalnog  za pravni sustav i rukovodstvo Republike Hrvatske.

Tako novinar Večernjeg lista prenosi konstataciju, navodimo: "Sud u Münchenu smatra da Republika Hrvatska nije pravna država." Jutarnji list pak objavljuje vijest Hine i navodi: "Predsjedavajući sudac Von Heintschel-Hanegg danas je iznova kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zbog "nesuradnje" i "nepokazivanja interesa" za ovaj slučaj. On je ustvrdio da je takvo ponašanje neprimjerno za jednu državu koja želi postati članicom Europske Unije.(djl)

Add a comment        
 

 
BleiburgPrenosimo u cijelosti propovijed hvarsko-bračko-viškoga biskupa Slobodana Štambuka, iz Bleiburga, 17. svibnja 2008., a koja je izazvala veliko zanimanje javnosti i mnoge pozitivne komentare: "Putniče, prolazniče, hodočasniče, namjerniče… možda me želiš pitati: Zašto sam ovdje danas? Što me je dovelo na ovo mjesto sjećanja. Dovela me ljubav prema mojem narodu, osobito onom dijelu mojega naroda koji je prošao ovom blajburškom dolinom, ovom "dolinom suza", koji je hodao Križnim putem koji započe ovdje, na Bleiburgu. Dovela me moja Crkva koja je bila, koja jest i koja želi ostati uz svoj narod! Dovela me Crkva koja želi biti sa svojim narodom u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, rečeno jezikom ženidbenog slavlja, rečeno jezikom bračne vjernosti. Jer moj je narod već dugi niz stoljeća vjenčan s ovom mojom Crkvom... Što ne želim ovdje? Ne želim sijati nasilje i mržnju, jer me moj Učitelj Isus Krist uči ljubavi, praštanju i milosrđu. Što ne želim ovdje? Ne želim biti sudac i najmanje onaj koji će zauzeti ulogu Poncija Pilata i, opravši ruke, bilo koga naprečac osuditi i označiti zločincem i ubojicom!"
Add a comment        
 

 
Vojna grobištaHrvatska i Slovenija napokon su potpisale sporazum kojim se uređuje pitanje sanacije grobišta iz razdoblja neposredno nakon 2. svjetskog rata. Kao što smo pisali već na Portalu, problem je bio u hrvatskoj strani koja je uporno izbjegavala potpisati ovakav ili sličan sporazum. Brojke koje je potvrdila slovenska strana na ministarskoj razini na temelju istraživanja slovenske strane su strašne. Samo u Sloveniji, dakle, u onom dijelu grobišta koji su istražena nalaze se posmrtni ostaci 110.000 ubijenih, većinom (90 posto) Hrvata - vojnika i civila. Pridodamo li brojci od preko 500 grobišta u Sloveniji njih više od 700 u Hrvatskoj, razmjeri partizanskih i komunističkih zločina mogli bi jednom kada budu do kraja rasvijetljeni dostići i najgore procjene koje su se čule u javnosti.(mm,mmb)
Add a comment        
 

 
SUBNORPrenosimo iz Glasa Koncila i treći nastavak serijala o SUBNOR-u. Za vrijeme Jugoslavije, svaki pokušaj pojedinca ili skupine da se Hrvatska barem malo izvuče iz čvrstoga centralističkog zagrljaja iz Beograda nailazio je isključivo i jedino na žestoku osudu SUBNOR-a. "To se najočitije može vidjeti iz izjava njegovih članova nakon sloma 1971, koji su još godinama nakon toga upozoravali na pokušaje »razjedinjenja naših naroda i narodnosti«. Stoga nije slučajno da je od 19. do 21. lipnja 1974. sedmi kongres SUBNOR-a Jugoslavije održan upravo u Zagrebu. Na njemu je još uvijek trajao obračun s 1971: »Na sjednici Predsjedništva Saveznog odbora u travnju 1971. neposredno prije 17. sjednice Predsjedništva SKJ, sa zabrinutošću je konstatirano da je nacionalizma u nekim krajevima zemlje u porastu, da njegovi protagonisti okupljaju razne antisocijalističke i antisamoupravne snage, da je to napad na tekovine naše revolucije radi razjedinjenja naših naroda i narodnosti..."
Add a comment        
 

 
SUBNOR - dokumentiPrenosimo iz Glasa Koncila i drugi nastavak serijala o SUBNOR-u, organizaciji koja nikada nije doživjela u Republici Hrvatskoj bilo kakvu kritičko vrednovanje - što je očigledno pokazalo se ozbiljnim propustom. Naime, oni isti koji bi se morali poklopiti po ušima danas se javljaju ponovo s potpuno neargumentiranim optužbama u stilu kojim smo ih slušali za vrijeme komunističkog poretka. U drugom nastavku Tomislav Vuković piše: "Dokazivati danas hrvatskoj javnosti da je SUBNOR bio dosljedno protiv samostalnosti hrvatske države i to sve do posljednjih trenutaka konačnog raspada Jugoslavije, žalosno je već samo po sebi. Jednako je tako upravo smiješno dokazivati njegov gaziteljski odnos prema temeljnim ljudskim slobodama i pravima, kao što su pravo na vlastito političko promišljanje i političko udruživanje, slobodno prakticiranje vjerskoga uvjerenja bez obzira na društveni status i funkciju i dr. Žalosno je i istodobno smiješno zbog dva razloga: jer je to dokazivanje već dokazanog i jer je riječ o, nažalost, prilično uspješnom podmetanju (nekih) utjecajnih hrvatskih državnih dužnosnika, političara i znanstvenika hrvatskome javnom mnijenju."
Add a comment        
Sri, 23-06-2021, 23:47:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.