Arena ZagrebUdruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke(UBIUDR) predložila je srpskoj pjevačici Lepoj Breni (Fahreti JahićŽivojinović) da sama odustane od najavljenog koncerta u Areni u Zagrebu zakazanog 13. lipnja. Kako piše u dopisu kojeg je potpisao predsjednik UdrugeMladen Pavković, UBIUDR nije za to da se nekada popularnoj pjevačicizabrani koncert i nastup, kao što se  zabranjuje nastup MarkaPerkovića – Thompsona u pulskoj Areni, ali vjeruje da je i samapjevačica svjesna kako ratne rane, poglavito kod stotine tisućaobitelji koje su u srpskoj agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinuizgubile svoje sinove i kćeri, još nisu zacijelile, te da još nijevrijeme da se kao spužvom preko ploče izbrišu njene ratne epizode. Dopis UBIUDR još jedna je u nizu inicijativa branitelja u svezi koncerta u Areni Zagreb, a mi u ovom uvodu podsjećamo i na Facebook grupu koju je pokrenuo Portal Dragovoljaca Domovinskog rata "STOP - Lepoj Breni u Hrvatskoj!" i koja sada ima oko 22.000 članova.(mm)
Add a comment        
 

 
Simo DubajićNa Portalu smo u mnogo navrata pisali o partizanskim zločinima u razdoblju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, počinjenima na području Hrvatske. Također, pisali smo i o masovnim grobnicama hrvatskih žrtava «narodnih osloboditelja» koje u susjednoj Sloveniji, baš kao što je to slučaj i u najnovijim primjerou takozvane Hude jame, niču kao gljive poput kiše. Pisali smo i o zločinima koje su partizani u spomenutom razdoblju počinili i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ponajprije o tragičnoj pogibji čak 66 hercegovačkih fratara, od kojih su grobovi njih 36 još i danas nepoznati. Ovih je dana otkrivena i masovna grobnica u Vrgorcu, u kojoj su ostatci 30 – 40 mještana Ljubuškog, žrtve partizanskog zločina iz godine 1945., a otvoreno je i pitanje još neistraženih, a među pukom i franjevcima poznatih stratišta hrvatskoga puka na samom prostoru Ljubuškog. Sve više se govori i o argumentiranim poveznicama između partizanskih zločina na Širokom Brijegu i Kočevskom rogu. Više o ovoj temi, kao i mnoge druge tekstove o partizanskim zločinima nad Hrvatima počinjenim krajem rata i u poraću može se pronaći na internetskim stranicama krvavipleskomunista.blog.hr.(mmb)
Add a comment        
 

 
Bugojanska skupinaPočetkom veljače smo u skraćenom i prepričanom obliku objavili na preporuku jednog od članova Hrvatskog kulturnog vijeća pismo Ružice Andrić o Bugojanskoj skupini. Još jedno pismo Ružice Andrić objavljeno je prošli tjedan na Portalu, a u njemu se reagira na vrlo podroban članak iz Cro Expressa (Melbourne, Australija) objavljenom u dva nastavka. Protivno navodu Ružice Andrić, spomenuti članak iz Cro Expressa "Napadi na feljton, knjigu i film o HRB-u i Akciji Fenix '72" potpisalo je deset osoba, pa radi pune informacije ovdje ga objavljujemo u cijelosti. Pri tome naglašavamo da kao i do sada ne želimo arbitrirati o temama i događajima kojima nismo bili ni sudionici, ni svjedoci - iako s druge strane smatramo kako povijesna zbivanja treba raščistiti. Ostaje naravno uvijek i iskreni žal za hrvatskim žrtvama kao i zbog patnji njihovih obitelji.(mm)
Add a comment        
 

 
Zoran ŠprajcU središnjem Dnevniku HRT-a kojeg je vodio Zoran Šprajc - a neki će reći da je i to već bilo iznenađujuće - objavljena je vijest o kandidaturi prof. dr. Miroslava Tuđmana za predsjednika RH. Prilog, u trajanju od pedesetak sekundi, je pušten u 16. minuti Dnevnika, no ni ta kratkoća nije bila problem dežurnim dezinformatorima za zbunjivanje javnosti. Pa je tako urednik i voditelj Zoran Šprajc izvještavajući o novom kandidatu koji se pojavio uz Ivu Josipovića naveo kako Miroslav Tuđman kaže "da će ponuditi politiku koja će biti alternativa ulasku u Europsku uniju". Iz izjave onda samoga Miroslava Tuđmana koja je nakon toga puštena nije bilo jasno da se zapravo Miroslav Tuđman ne protivi ulasku u Europsku uniju, što bi svatko tko ne poznaje pobliže njegov politički program pomislio iz onoga što je čuo i vidio.(mm)
Add a comment        
 

 
biskup Josip MrzljakVaraždinski biskup Josip Mrzljak sazvao je sjednicu Biskupskog vijeća u utorak 17. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove Biskupskog vijeća, sudjelovao i župnik iz Macinca Stjepan Markušić. Na području njegove župe, na nasipu lijeve obale rijeke Drave, između naselja Gornji Hrašćan i Trnovec 5. ožujka 2009. iskopane su ljudske kosti, koje su najvjerojatnije ostaci ljudi odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora te pobijenih 1945. godine. Premda se ne zna točan broj nasilno iz Varaždina odvedenih i ubijenih, strašna je već sama činjenica da su na dužini od 200 m pronađene kosti koje pripadaju petorici ubijenih. Svjedoci govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km. Nalazimo se pred tajnom koja je skrivana šutnjom i pod prijetnjom te ostala bez pravog vrednovanja. No, same kosti progovaraju, kosti ubijenih koji nisu imali ispraćaj, ni grob dostojan čovjeka, rekao je između ostalog župnik iz Macinca.(IKA)
Add a comment        
 

 
ŽrtveKomisija Slovenske biskupske konferencije Pravda i mir objavila je 10. ožujka izjavu o otkriću grobišta poratnih smaknuća u oknu rudnika Barbara u Hudoj Jami. Ističući strašnu patnju žrtava i barbarsku okrutnost njihovih ubojica te da je otkriće masovne grobnice potreslo svakog suosjećajnog čovjeka, Komisija podsjeća da je proteklih godina više puta upozoravala na moralne i pravne dimenzije poratnih zločina i dužnosti koje u vezi s time imaju najviše državne ustanove. Suosjećanje, potresenost, zgroženost i zahtjevi za dostojnim pokopom žrtava toga masovnog zločina sasvim su razumljiva reakcija ljudi, no kao društvo se ne smijemo zaustaviti na tome, ističe se u izjavi. Najviše državne ustanove, posebno one koje su dužne podupirati etične vrednote kao što su pravda, mirni suživot i potpuno poštovanje ljudskih prava, morale bi jasno i nedvosmisleno izreći moralnu i političku osudu tih zločina i svih pojedinaca i skupina koji su za te zločine odgovorni, ističe se u Izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije mariborski nadbiskup koadjutor dr. Anton Stres.(IKA)
Add a comment        
 

 
Josip PerkovićKako piše Hina, presuda doživonog zatvora Krunoslavu Pratesa postala je pravomoćna i danas ju je objavio njemački Vrhovni savezni sud u Karlsruheu (5. ožujka). Viši zemaljski sud u Muenchenu 2008. zaključio je da Đureković ubijen po nalogu bivšeg predsjednika predsjedništva SFRJ Mike Špiljka jer se strahovalo da bi Đureković, koji je do svoje emigracije obnašao visoke dužnosti u Ininu vodstvu, mogao otkriti financijske zlouporabe u toj tvrtki i u koje je, kako se navodi, bio umiješan i Vanja Špiljak, sin Mike Špiljka. Iako je Vanja Špiljak pred sudom u Muenchenu nekoliko tjedana prije zanijekao ikakvu povezanost s Đurekovićevim ubojstvom, sudsko se vijeće u potpunosti oslonilo na iskaz svjedoka optužbe koji su iznijeli detalje po kojima je iza ubojstva stajao sam jugoslavenski državni vrh. Kad je prošle godine izricao presudu, sud je kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zato što ne "surađuje" i "ne pokazuje interes" za taj slučaj. Sud je posebice kritizirao činjenicu da se pred sudom ne pojavljuje bivši načelnik hrvatskog SDS-a Josip Perković koji je, po mišljenju njemačkog sudstva, bio također umiješan u Đurekovićevo ubojstvo.
Add a comment        
 

 
PuhovskiU redakciju Portala pristigao je tekst anonimnog autora koji otvara neka bitna društvena pitanja. Konkretno, riječ je o tekstu objavljenom na internetskim stranicama www.domovinskirat.hr, a odnosi se na tendenciozno svjedočenje Žarka Puhovskog u procesu protiv hrvatskih generala u Haagu, ali i općenito na njegovu društveno-političku djelatnost. S obzirom da je riječ o čovjeku koji je profesor  filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, autor teksta dovodi u pitanje njegovu, ako ništa drugo moralnu kompetenciju i autoritet da predaje hrvatskoj akademskoj mladeži. U komentaru su priložena i pisma koja su kao svojevrsni protest poslana na adrese dekana fakulteta i ministra Dragana Primorca. "Kao porezni obveznik, želim iskazati svoje nezadovoljstvo što Žarko Puhovski ima priliku učiti mlade ljude kako nerad, neodgovornost i nemoral, su sasvim normalni i nekažnjivi, također me duboko uznemirava pomisao da i ja financiram moralnu nakaznost Žarka Puhovskog. Budućnost Hrvatske ovisi o odgovornim, vrijednim i moralnim mladim ljudima, koje FF oblikuje i educira na FF-u. Žarko Puhovski nije ni odgovoran, ni moralan, ni savjestan u svom radu, to je pokazao sa nizom lažnih izvještaja o zločinima, koje nije provjeravao dugi niz godina, ali ih je pasionirano plasirao po svim svjetskim i domaćim medijima. Ne želim sugerirati da je Žarko Puhovski maliciozan i manipulativan, no i takav zaključak bi bio logičan."
Add a comment        
 

 
Đuro HorvatJedan od naših članova proslijedio nam je pismo Ružice Andrić, supruge Ambrozija Andrića - pripadnika Bugojanske grupe. Radi se o grupi koja je 1972. nakon Hrvatskog proljeća pokušala oružanim ustankom izboriti se za hrvatsku samostalnost. Akcija je bila potpun promašaj, a svi pripadnici Bugojanske grupe osim najmlađeg Ludviga Pavlovića na koncu su ubijeni. Neposredni povod pismu Ružice Andrić je feljton koji se o Bugojanskoj akciji od sredine siječnja objavljuje u Hrvatskom listu, odnosno priprema filma o Bugojanskoj grupi. Naime, Ružica Andrić smatra kako feljton u Hrvatskom listu kao i najavljeni film ne će dati točnu sliku o zbivanjima sedamdesetih prošlog stoljeća, već da će poslužiti za daljnje skrivanje prave istine. Ružica Andrić, kao jedna od zadnjih koja o cijelom slučaju može govoriti iz prve ruke, uvjerena je kako Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB) koje je cijelu Bugojansku akciju organiziralo bilo pod kontrolom jugoslavenske tajne policije: "Ja dobro znam kako smo mi članovi Bugojanske grupe pali u šape UDBE... Nema nikakvih nedoumica, Bugojanska grupa bila je na prevaru zavedena po vodstvu Bratstva i uvedena u jugoslavensku zamku, a onda likvidirana. HRB-o bila je UDBIN-a teroristička organizacija".(mm)
Add a comment        
Sri, 25-11-2020, 06:12:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.