Bleiburg 2010.Svečanom svetom misom na Bleiburškom polju odana je u subotu počast hrvatskim civilima i vojnicima ubijenima na kraju Drugog svjetskog rata. Oštar govor o kojem će se naravno dosta pričati sljedećih dana održao je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak. Pritom je naglasio da Bleiburg nije mjesto politizacije već mjesto na kojem se odaje počast svim nevinim žrtvama koje su stradale u bezumnom ludilu fašističkog i komunističkog, ideološkog i rasističkog nasilja. Zastrašujućom smatra činjenicu da 'počinitelji tih zločina nikad nisu izvedeni pred domaće ili međunarodno sudište, kao što je to bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio fašizam i nacizam'. Homiliju sisačkog biskupa Vlade Košića na središnjoj komemoraciji žrtvama Bleiburške tragedije objavila je Ika. Nju u cijelosti prenosimo u nastavku, a ovdje izdvajamo neke naglaske. "Istina je da je na ovom mjestu prije 65 godina započela najveća tragedija hrvatskoga naroda... Po zapovjednoj odgovornosti nije moguće izuzeti vrh ondašnje vlasti koja je stvorena na leševima i krvi nedužnih ljudi... Molimo se ovdje, draga braćo i sestre, molimo se za duše poginulih, ubijenih, stradalih zarobljenih hrvatskih vojnika, za tolike žene, djecu i ljude koji su ovamo došli vjerujući da je Zapad Hrvatima utočište, a prevarili su se jer su bili izdani i predani u ruke svojih progonitelja, premda su važeće međunarodne konvencije zabranjivale, da se zarobljenici izruče onima od kojih su bježali.". (Hina,Ika)

Add a comment        
 

 

VatikanJulia Gorin poznata je kao američka spisateljica židovskog podrijetla. Da bi se bolje shvatili njeni politički stavovi važno je napomenuti kako je Gorin između ostaloga neplaćeni član Američkog savjeta za Kosovo i gorljivi lobist protiv nezavisnosti Kosova. Ne treba, stoga, posebno naglašavati kako u svojim tekstovima već duže vrijeme izravno ili neizravno podupire i srpske političke interese. Međutim, manje je važna činjenica što Julija Gorin piše, od toga gdje se njeni tekstovi objavljuju, a to su mahom renomirani mediji - National Review, The Wall Street Journal, FrontPage Magazine, Jihad Watch, The Huffington Post, The American Thinker, The Christian Science Monitor, WorldNetDaily itd. Nedavno je Julija Gorin objavila dugački tekst u izraelskom Jerusalem Postu, u kojem polemizira o ulozi Katoličke Crkve u Drugom svjetskom ratu. Štoviše, temu obrađuje na temelju svoje raščlambe povijesti NDH: "Tražeći branik od komunizma, Katolička crkva podržavala je nešto što je postalo genocidni režim nacističkog satelita Hrvatske...." Prijevod teksta iz Jerusalem Posta donosimo u nastavku uz pitanje je li itko od službenih predstavnika državne vlasti u RH ili inozemstvu na ovaj članak reagirao? Ako do nje dođemo - reakciju ćemo vrlo rado objaviti.(mmb)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićNovi, treći po redu predsjednik Republike Hrvatske u inauguracijskom govoru istaknuo je danas kao jedan od glavnih ciljeva svoga petogodišnjeg predsjedničkoga mandata misao: "Vaša dobrobit je cilj mog djelovanja". I koliko god ona bila zgodna za isticanje na naslovnicama hrvatskih medija, budući da smo na ovom Portalu do sada bili oprezni sa ciljevima nove Pravednosti koju je tijekom kampanje promovirao Ivo Josipović, bacili smo pogled na konkretne poteze i kadrovske križaljke izvedene neposredno uoči preuzimanja dužnosti od dosadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića. Prema onome što smo vidjeli čini se da baš i nije teško proniknuti na čiju je dobrobit zapravo Ivo Josipović mislio u svojem inauguracijskom govoru. Naime, reklo bi se kako već sastav novog predsjednikova Ureda daje poprilično jasan odgovor na moguće dvojbe.(mm)

Add a comment        
 

 

JosipovićIz časopisa Identitet koji izdaje Srpski demokratski forum prenosimo dio razgovora s predsjedničkim kandidatom dr. Ivom Josipovićem u kojem se bez prigovora složio s tvrdnjom novinara kako je tijekom Domovinskog rata iz Splita protjerano 9000 Srba i kako Hrvatska ima, ali skriva topničke dnevnike. Ovaj intervju zorno pokazuje kakvu politiku ima namjeru voditi SDP-ov kandidat  ako postane predsjednik Republike Hrvatske - dakle, ukratko na Pantovčaku ništa novoga. Tužbu republike Hrvatske protiv Srbije Josipović je objasnio sljedećim riječima: "Tužba je nastala u trenutku kada Srbija nije pokazivala volju da se ispune, ja mislim, vrlo pravedni zahtjevi. Druga stvar je je li to bio najsretniji mehanizam za njihovo ostvarenje. Ali, u vrijeme kada se tužba podnosila izgledalo je da nema drugog rješenja da se potakne brže rješavanje problema pronalaženja nestalih i zatočenih, povrat kulturnog blaga, kažnjavanje zločina... Kasnije napravljeni su vidljivi pomaci."

Add a comment        
 

 

Danijel SrbKako piše Hina, saborski zastupnik HSP-a i čelnik te stranke Daniel Srb na posebnoj konferenciji za tisak u Saboru iznio je podatke o tome kako će se sljedeće godine financirati pojedine u općine u Hrvatskoj. Recept je vrlo jednostavan, odnosno kao da je prepisan iz "starih dobrih vremena" bratstva i jedinstva naroda i narodnosti, kada su se obilato hrvatskim novcima dotirale općine s većinskim srpskim stanovništvom, a one s većinski hrvatskim zanemarivale i prepuštale odumiranju. Što još reći? Kako se ovih godina stvari ubrzano razvijaju, jasno je da se sve skupa ne će ostati na republičkim granicama, i da ćemo vjerojatno vrlo brzo u jednom od sljedećih državnih proračuna RH ugledati stavku kojom se u dotiranju općina «prevazilaze» republičke granice. Ono što smo u 20 godina izgradili - izgradili smo, vrijeme je i da ostatak regiona dobije našu pomoć, zar ne?(mm)

Add a comment        
 

 

KrižMalu školicu o tome kako napisati pismo današnjem predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, a da se odmah iza toga ne trebamo zbog gnjevnih misli ispovjediti, održao nam je prošli tjedan kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Podsjećamo, 14. rujna predsjednik Stjepan Mesić iskazao je svoj revolt prema svemu i svačemu što po njemu ide na račun Katoličke Crkve u Hrvata u podužem tekstu adresiranom na kardinala Bozanića. Predsjednika je zbog toga što su neki "prevršili svaku mjeru" strpljenje bilo potpuno izdalo pa je oštro zatražio "da se Crkva izrijekom ogradi od" tih nekih biskupa. Nakon dva tjedna Predsjedniku i njegovim savjetnicima u Predsjedničkim dvorima došao je i kardinalov odgovor.(mm)

Add a comment        
 

 

DaksaViše pisama čitatelja primili smo kao reakciju na članak objavljen u Večernjem listu od subote pod naslovom "Pronađeno šest žrtava partizana s otočića Dakse". Budući da je sam tekst Večernjakovoga članka vrlo kratak, nije ga teško prenijeti: "Prvog dana ekshumacije na otočiću Daksa pored Dubrovnika pronađeni su neidentificirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju šestorici žrtava. Očekuje se da će se pronaći još ostataka žrtava ubijenih ulaskom partizanskih snaga u Dubrovnik pri kraju Drugog svjetskog rata. Tada su partizani na Daksu sproveli neke važnije dubrovačke ustaše i pogubili ih. Sada će se moći ustanoviti je li bilo među njima i nevinih."

Add a comment        
 

 

daksaS internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o događanju koje je uoči prvog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se diljem Europe obilježava 23. kolovoza, dubrovačka Udruga "Daksa 1944./45." organizirala u subotu 22. kolovoza u Dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Riječ je o tribini "Europska savjest i totalitarizmi (u ozračju Rezolucije Europskog parlamenta od 2. 4. 2009. godine)". Na tribini koju je vodio predsjednik Udruge Mato Račević govorili su Ante Beljo iz Hrvatskog informativnog centra, dr. fra Marijo Šikić, prof. dr. Hrvoje Kačić i dramski umjetnik Miše Martinović."Na početku se nazočnima obratio dubrovački biskup Želimir Puljić, čestitavši Udruzi Daksa na čelu s predsjednikom Račevićem što su upriličili susret u povodu najnovije rezolucije Europskog parlamenta od 2. travnja, u kojoj se predlaže Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. "Tim danom htjelo bi se odati priznanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima i osuditi sve zločine protiv čovječnosti", kazao je biskup, objasnivši da je ta rezolucija nastavak onoga što je 26. siječnja 2006. tražila rezolucija skupštine Vijeća Europe da se "osude zločini totalitarnih komunističkih režima"."

Add a comment        
 

 
JazovkaPokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku. "Sućuti nema. Zato im nije potrebno znati ime i prezime stradalih. Pedeset godina terora i progona, laži i podvala, nije im bilo dovoljno da istraže makar samo jedan logor, samo jedno stratište, da popišu imenom i prezimenom sve stradale. Zašto? Jer – tada više ne bi mogli lagati. Normalno je: ako idemo na sprovod, u pohod mrtvima na groblju, stratištu, želimo znati kome idemo. Njih to ne zanima, jer ih ne zanima čovjek."(mmb)
Add a comment        
Pon, 30-11-2020, 02:33:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.