Dodavanje vatreS internetskih stranica bivšeg predsjednika Republike Hrvatske, g. Stjepana Mesića, koje se usput budi rečeno izgledom i organizacijom tek neznatno razlikuju od službenih predsjedničkih stranica, prenosimo izjavu povodom poziva Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Justitia et Pax" na molitvu za poštenu presudu hrvatskim generalima u Haagu. Ukratko, dok biskupi govore o molitvi i poštenoj presudi, Mesić govori o neredima i odgovornosti Crkve za podizanje tenzija, a politička uloga Tužiteljstva se ni ne spominje. Zato Mesićevu izjavu, koju prenosimo, ne ćemo ovdje puno komentirati, osim da se njome, po svemu sudeći, vrlo svjesno dolijeva političko ulje na političku vatru.(mm)

Add a comment        
 

 

NOBTemelji SFRJ, plitko zakopani i nemarno kamuflirani, opet izviru iz zemlje. Ovaj put ne u Deželi, gdje su pedantni Slovenci već dosad ekshumirali tisuće tijela žrtava antifašizma a locirali njih oko 80.000 u preko 600 masovnih grobnica već u samom Zagrebu. Usporedbe radi, u Podrinju je devedesetih JNA u suradnji s četnicima ostavila svega stotinjak grobnica, što uključuje i sve grobnice sa žrtvama Srebrenice.(fizzit.net)

Add a comment        
 

 

ProsvjediPredstavnici Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) sastali su se jučer s predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem na njegov poziv. Jedna od tema bio je skori dolazak predsjednika dr. Josipovića u Njemačku i demonstracije koje HČSP priprema u njemačkim gradovima. Međunarodni tajnik Ivan Lozo naglasio je da do ozdravljena hrvatskog društva može tek doći kada svi prihvate da su kukasti križ i zvijezda petokraka simboli zla te da je nedopustivo da se u Hrvatskoj glorificiraju zločini totalitarnog komunističkog sustava i da je u rukama predsjednika dr. Josipovića hoće li se demonstracije održati ili ne.(I.Lozo)

Add a comment        
 

 

MostecMasovna grobnica smještena blizu sela Mostec kod Dobove, u općini Brežice, mogla bi po broju žrtava biti jedno od najvećih stratišta iz vremena poraća do sada otkrivenih u Sloveniji, ocijenio je Marko Štrovs, koji godinama u ministarstvu rada i obitelji vodi službu za ispitivanje i obilježavanje grobišta iz vremena rata i poraća, a prenosi u srijedu ljubljansko "Delo". "Prema usmenim svjedočenjima, u nekadašnjem tenkovskom rovu između Mosteca i Dobove nalazi se oko 6.000 ubijenih", rekao je Štrovs za ljubljansko "Delo", komentirajući završetak višetjednih sondiranja masovne grobnice kod Mosteca za koju se i prije znalo, ali čije je postojanje sada dokazano. "Sigurno je da je u dužini 186 metara rova pokopano više tisuća žrtava poratnih egzekucija, ali bi za precizniju ocjenu bilo potrebno odobriti pokusnu ekshumaciju, s iskopavanjem svih kostiju na svakih deset ili dvadeset metara", rekao je Štrovs.(Hina)

Add a comment        
 

 

Raspelo - VukovarTko može imati nešto protiv križa s 409 imena hrvatskih žrtava stradalih na raznim stranama unazad 70 godina, danas kada su se u Vukovaru u ime velike pomirbe i okretanja povijesnih stranica izrukovali Josipović, Tadić i Kosorica. Reklo bi se malo tko od naših političkih lidera, ali varamo se. Protiv takvog spomenika žestili su se posebno baš iz predsjednikova Ureda. Josipović se može grliti sa srpskim predsjednikom dok se za svojedobno potpuno razrušeni i izmasakrirani Vukovar više ne znaju krivci, ali Hrvati s druge strane ne mogu još uvijek zaklopiti poglavlje Drugoga svjetskoga rata. Inicijator gradnje križa, dugopoljski načelnik i tvorac lokalnog gospodarskog čuda, s 80% glasova izabrani Zlatko Ževrnja, rekao je kako se radi o "spomeniku pomirbi na kojoj je inzistirao Franjo Tuđman, toj kršćanskoj, čovjekoljubivoj i demokratskoj misli". Da, samo oni tu misao jednostavno ne mogu organski podnijeti.(mm)

Add a comment        
 

 

DobovaMarko Štrovs – voditelj službe za vojna grobišta pri Ministarstvu rada u Sloveniji potvrdio je postojanje u subotu otvorene grobnice poratnih žrtava Drugog svjetskog rata. Riječ je o 120 metara dugačkom protutenkovskom rovu u Mostecu kod Dobove. Prema procjenama slovenskih stručnjaka u njemu se nalaze kosti od nekoliko stotina do mogućih i nekoliko tisuća žrtava, većinom Hrvata koji su pokušali pobjeći pred nadolazećim partizanskim snagama.(mmb)

Add a comment        
 

 

Inoslav Bešker

Nedavni prilog u svezi otvorenoga pisma Armanda Černjula hrvatskim intelektualcima izazvao je stotine komentara na našem Portalu. Mi smo tada prigovorili da je Černjulovo pismo odaslano na krivu adresu. No, treba isto tako reći da je Černjul povodom dolaska Gianfranca Finija službenom Zagrebu i Puli baš na devedesetu obljetnicu posjeta Benita Mussolinija Istri vrlo kritički pisao o ponašanju visokotiražnih hrvatskih medija, kao i vodećih političkih stranaka. U posljednjem članku objavljenom u subotu na portalu GradPula.com Černjul je prozvao niz osoba iz javnog života koje inače rado ističu svoj „antifašizam". Možda slučajno, a možda i ne, dan kasnije pristigla je vijest da je nepoznati počinitelj razbio prozorsko staklo i žarulju u stanu Armanda Černjula u strogom središtu Pule, što nas je potaknulo prenijeti u nastavku njegov subotnji tekst „Zašto je prof. dr. Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjeg lista i dugogodišnji dopisnik iz Rima, hvalio fašista Gianfranca Finija?".(mm)

Add a comment        
 

 

JNABalkanskim ali i širim prostorima kolaju razni mitovi i legende. Jedna od poznatijih je da su "Tuđman i Milošević (po)djelili Bosnu u Karađorđevu". Takvim maštanjem nameću se neka pitanja, na koje (još) nismo dobili valjane odgovore, kao npr.: gdje je onda taj hrvatski dio kad su je međusobno podjelili? Po kojoj logici su onda Hrvati izašli na referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine, kad je sve dogovoreno, a Srbi ne? Zašto su u BIH Srbi napali Hrvate, njihove gradove, sela i naselja, te vršili progone? Druga, često ponavljana legenda koju smo imali priliku čuti zadnjih desetljeća je, da je "JNA treća (negdje četvrta) vojna sila u Europi". Poznati hrvatski povjesničar Davor Marijan, u svom je znanstvenom članku "Jugoslavenska narodna armija - važnija obilježja" detaljno analizirao ovu partijsku vojsku, te glede ove teze konstatira, da je to istina, "ali među komunističkim zemljama".(posavski-obzor.info)

Add a comment        

 

 

Predrag MatvejevićČovjek koji je dozvolio da se zbog uvjetne zatvorske kazne za klevetu čija je kušnja istekla još 2007. u francuskom Le Mondeu pišu apeli u njegovu zaštitu ne bi trebao zavrijediti ništa doli potpunog prezira. Isto vrijedi i za politički azil što je nudila Italija zbog navodnih sudskih progona. Zapravo, cijeli priča s Predragom Matvejevićem toliko je jadna da je nedostojna šiparica na placu, a kamo li nekakvih „intelektualnih sfera". Međutim, u Hrvatskoj vrijede druga pravila. U Hrvatskoj se usred farse predsjednik Republike Hrvatske odlučuje „progonjenog" proglasiti osobnim izaslanikom, kako bi ovaj valjda, nakon svega, s još više autoriteta predstavljao Hrvatsku po svijetu.(mm)

Add a comment        
Ned, 11-04-2021, 08:09:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.