Obveznice koje spajaju ili razdvajaju

Slika je postala dosadno poznata. Tržišta dionica oštro su se okrenula protiv slabih članica eurozone. Čelnici su održali krizni sastanak kako bi spasili euro sa snažnijim mjerama spašavanja. EuroPočetna euforija trajala je nekoliko tjedana ili čak nekoliko sati – ciklus počinje još jednom. Mogu li ga europski političari ikada prekinuti.

Sastanak Merkel - Sarkozy

Sudeći prema ovotjednom sastanku između njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, odgovor je ne. Dvoje se sastalo u sezoni godišnjih odmora djelomično zato što su se tržišta premjestila s napada na Italiju na napad na Francusku, euro članicu koja ima rejting AAA. ŠokoviZadnji šokantni podaci za eurozonu u drugom tromjesečju djelomično odražavaju fiskalne stroge mjere štednje, ali također navode na pomisao da će biti teže nego ikada za uznemirena gospodarstva da prerastu svoj teret dugaUlagači su se nadali da će se postići sporazum za povećanje europskog fonda za spašavanje, Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), ili da će se početi izdavati euro-obveznice uz zajednička jamstva. Umjesto toga, dva su čelnika malo napravila osim što su ponavljala prethodne sporazume, obećavajući snažnije upravljanje eurozonom te su govorili o uvođenju poreza na financijske transakcije, harmoniziranje korporativnih poreza i ustavnih obveza za uravnoteženje proračuna – zajedno s više sastanaka eurozone u budućnosti.

Tržišta nisu bila impresionirana. Dan kasnije Europska središnja banka opet je počela kupovati španjolske i talijanske vladine obveznice, te je potrošila 22 milijarde eura. Zadnji šokantni podaci za eurozonu u drugom tromjesečju djelomično odražavaju fiskalne stroge mjere štednje, ali također navode na pomisao da će biti teže nego ikada za uznemirena gospodarstva da prerastu svoj teret duga.

Spašavanje eura ne funkcionira

Razumljivo je da Merkel posebno treba biti spremna prihvatiti nove planove za spašavanje. Ona je po prirodi oprezna, i više prati nego što vodi. Ona prepoznaje duboko neprijateljstvo glasača prema velikim fiskalnim transferima prema slabijim, Dublja integracijaBilo koje ili sve ove mjere imaju tri zajedničke stvari: one uključuju davanje veće potpore slabijim zemljama, te zahtijevaju vanjsku kontrolu nacionalne fiskalne politike. One tako predstavljaju korak prema političkoj uniji. To je ono što etikete „ekonomska vladavina" ili „dublja integracija" u stvari značeviše rastrošnim zemljama eurozone.Prosvjedi u ŠpanjolskojNjoj je već teško uvjeriti koalicijske partnere da podrže u parlamentu sporazum postignut u srpnju za proširenje ovlasti EFSF-a i dopustiti mu da kupi vladin dug. Ona je oprezna jer je Bundesbanka snažno protiv programa ECB-a za kupovinu vladinih obveznica. I ona se boji da bi ustavni sud mogao donijeti presudu da su sva spašavanja eurozone nelegalna.

No, Merkel mora imati na umu i nešto drugo: sadašnji plan za spašavanje eura ne funkcionira. Tržišta nastavljaju tražiti određenu cijenu za bankrot Portugala kao i Grčke (premda treća zemlja koju se spašava, Irska, izgleda malo zdravija). Pokušaj da se ograniči neprilika na ove tri zemlje i spriječi širenje zaraze na Španjolsku nije uspio: Italija i sada Francuska, koje su obje izgleda solventne, pogođene su. Prije godinu dana bilo je rečeno da eurozona treba voditi brigu o dvije ili tri male zemlje, ali da je Španjolska prevelika da propadne. Danas, s Italijom i Francuskom koje ulaze u tu sliku, samo preživljavanje eura dolazi u pitanje.

Slamanje eura nije nezamislivo, ali će sigurno biti štetno, bolno i vrlo skupo. To je najočitije za zemlje dužnike čije bi banke mogle propasti. Njemačka i drugi kreditori mogli bi platiti izuzetno visoku cijenu. Posljedice bi bile strahovito nepredvidive: europsko jedinstveno tržište i Europska unija mogu biti u opasnosti.

Merkel mora znati da je vrijedno puno platiti kako bi se sve to izbjeglo. To znači, minimum, veliku ekspanziju EFSF-a, na najmanje 1 bilijun eura, premda postoji limit glede toga koliko velik može postati, bez narušavanja kreditnog rejtinga nekih zemalja kreditora. To će vjerojatno zahtijevati veliku kupovinu obveznica od strane ECB-a. Prosvjedi u GrčkojTo uključuje prihvaćanje povećavanja grčkog, a možda i drugih dugova. Na kraju, to će možda zahtijevati međusobna jamstva za euro-obveznice.

Mjere prema jačanju federalizma

Bilo koje ili sve ove mjere imaju tri zajedničke stvari: one uključuju davanje veće potpore slabijim zemljama, te zahtijevaju vanjsku kontrolu nacionalne fiskalne politike. One tako predstavljaju korak prema političkoj uniji. To je ono što etikete „ekonomska vladavina" ili „dublja integracija" u stvari znače.

Problem je što većina vlada nema mandat od glasača da krenu u tom pravcu. Političari stoga trebaju početi objašnjavati njihovim izbornim tijelima s kojim izborima se suočavaju, i posljedice tih izbora. Ako europski lideri žele dublju integraciju od one koju žele glasači, sukob bi mogao podijeliti Europu – a to je upravo ishod koji oni pokušavaju izbjeći.

The Economist

Sri, 5-08-2020, 10:19:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.