Hoće li se imperij raspasti?

Naše je vrijeme svijet ostvarenih apsurda, naime polako se već rutinski događaju i stvari koje daleko nadmašuju zamišljeni horizont i najcrnje noćne more.

Kako smo se već mogli naviknuti, vlast globalnog mišljenja i dalje vrti onu lažnu, i do danas već potpuno ispražnjenu, mašineriju za govor koja služi kako bi nas uvjerila da je ovo još uvijek najbolji od svih postojećih svjetova. Dolar - zlatoIzmeđu 1945. i 1971. dolar kao svjetska valuta uz zlato je bio vezan fiksnim tečajem, jedna unca zlata 26 je godina stalno vrijedila 35 dolara. Strukture vlasti globalne Amerike 1971. godine jednostranom su odlukom otkazale taj svjetski dogovor te terete kontinuirane inflacije dolara koja otada traje automatski prebacuju na svijet. Dokle je došao taj proces, dobro pokazuje činjenica da se zadnjih tjedana za uncu zlata davalo i 1700 dolara, što znači da današnji dolar vrijedi jedva 2% razine iz 1971. godine, što znači desetpostotnu inflaciju godišnjeŠto u stanovnicima srednje i istočne Europe odmah budi asocijaciju na stari vic: Što je najgore u komunizmu? Pa ono što dolazi poslije njega – glasi odgovor.

Francis Drake gusari Irak tenkNitko doista nema ni trunke sumnje da će ono što dolazi poslije urušavanja imperija doista biti lošije od svega zamislivog. S obzirom na to, međutim, da se čini neizbježnim, nije zgorega da se malo zamislimo kako smo tu dospjeli, i kako ćemo se izvući ispod ruševina imperija u raspadu.

Shvaćanje krize Amerike koja se brzo produbljuje još uvijek najviše otežava činjenica da smo svi mi žrtve kontinuirane optičke varke. Amerika naime raspolaže nevidljivom dvostrukom konstrukcijom. Jedna razina konstrukcije je ona koju svi neposredno opažaju, Amerika kao nacionalna država, SAD. Postoji međutim i jedna puno teže opipljiva konstrukcijska razina, globalna Amerika koja se gradi u virtualnom prostoru svjetske vlasti. To je zapravo centar imperija koji u ovom slučaju kao konstrukciju svog uzdržavanja koristi „tijelo" Amerike kao nacionalne države. Naravno, osnovni interes sjedišta jest da nacionalnu državu Ameriku „dobro održava", ali u slučaju potrebe njezine pojedine elemente izrabljuje i prepušta svojoj sudbini.

To se dramatično odražava u slučaju kompleksa kojega se eufemistički naziva „underclass", a koji u najbogatijoj nacionalnoj državi na našoj kugli zemaljskoj više desetaka milijuna ljudi drži u bijedi nalik trećem svijetu. Srednji društveni sloj interne kolonije međutim – oko sto milijuna ljudi – već pola stoljeća troši otprilike trostruko više no što bi mu pripadalo prema njegovu tržišnom učinku, da ne čini dio osoblja koje poslužuje središte imperija. Taj je sloj zapravo izlog, on je pozvan demonstrirati da „američki san" funkcionira. Hillary Clinton i Joe BidenTa društvena grupa u svojoj primitivnoj bahatosti čak i vjeruje kako to njemu pripada te niti ne sluti koliko je njegova povlaštena pozicija po život opasno klimava. Da njegovu ulogu izloga financira vanjski svijet koji on prezire i omalovažava, i da će se njegova uloga koja postoji također samo na razini vizualnog trika urušiti u nevjerojatno kratkom vremenu. Za tu atrakciju koja nosi apokaliptične opasnosti prostor je otvorio obrat 1971. godine, za odbijanje provedbe koje je prethodno predsjednik Kennedy platio životom, i koju je upravo Nixon kojega je pobijedio 1960. godine ostvario krajem svog prvog predsjedničkog mandata.

Između 1945. i 1971. dolar kao svjetska valuta uz zlato je bio vezan fiksnim tečajem, jedna unca zlata 26 je godina stalno vrijedila 35 dolara. Strukture vlasti globalne Amerike 1971. godine jednostranom su odlukom otkazale taj svjetski dogovor te terete kontinuirane inflacije dolara koja otada traje automatski prebacuju na svijet. Dokle je došao taj proces, dobro pokazuje činjenica da se zadnjih tjedana za uncu zlata davalo i 1700 dolara, što znači da današnji dolar vrijedi jedva 2% razine iz 1971. godine, što znači desetpostotnu inflaciju godišnje.

Svijet je sve to prihvatio i prihvaća još i danas jer ne vidi nikakvu alternativu, jer još živi vjera, povjerenje da će dolar, to jest globalni novac moći imperija zauvijek sačuvati svoju monopolističku dominaciju. A s obzirom na to da danas svi rezerviraju u toj valuti, a najviše Kina i Japan, Sjedinjene Države tiskanjem tona i tona novčanica dolara u suštini su plaćale i plaćaju gomilama papira vanjskom svijetu za ispunjavanje svojih imperijalnih potreba.

Smiješno je i razmisliti o tome da drevni neprijatelj Kina financira okupaciju Afganistana, intervenciju u Iraku,NATO - vojnici - pustinja - rata u stvari čak i američki zaštitni kišobran nad Tajvanom, kao, naravno, i samosvjesno terevenčenje stupidnog američkog srednjeg sloja. Za imperij koji ulazi u svoju zadnju fazu, kako to biva u takvim slučajevima, deficit naglo raste.

Troškovi održavanja imperija eksponencijalno rastu, isto tako naglo raste međutim i otpor opljačkanih periferija. Samo je pitanje vremena kada će sve to raznijeti imperij. Sve brža inflacija dolara i mogućnost prebacivanja tereta koji iz toga proizlazi približava se kraju, a u međuvremenu je imperijalna država još osim svega toga uzela enormne kredite, naime, američki savezni proračun je zapravo uglavnom proračun „imperijalne Amerike". Kobne mengele se, izgleda, zatvaraju, naime svijet u bilo kojem trenutku spektakularno može otkazati diktat koji se temelji na inflaciji njegovih dolarskih rezervi, i poslušno financiranje gigantskih deficita imperijske države.

Dogodi li se to, moglo bi doći do lančane reakcije. Uslijed financijskog loma imperij bi bio prisiljen prepustiti sudbini svoje globalne „uzdržanike" od Tajvana preko Izraela do Afganistana, kao i svoj idiotski srednji sloj koji je održavan kao izlog. Sve to stvorilo bi takvu globalnu plimu građanskih ratova za predočenje kojih naša mašta nije dovoljna.

László Bogár
Magyar Hírlap

Čet, 13-08-2020, 21:53:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.