Politikom pomirenja do eurointegracije

Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović, izrazili su jučer međusobnu podršku euroatlantskoj integraciji svojih zemalja i istaknuli važnost održavanja zajedničkih sastanaka za čitavu regiju.

Nakon sastanka u Bijeloj vili na Brijunima koji je trajao oko tri sata, Josipović je istaknuo da se na ovakve trilateralne susrete predugo čekalo, prije svega zbog međuzavisnosti tri zemlje koje povezuju mnoga pitanja - od granica, preko ljudi, do kulture, umjetnosti i tradicije. Josipović je ukazao da tri zemlje povezuju i teška pitanja iz proteklog rata, kao i svijest da se ona moraju riješiti pravedno i pošteno, na dobrobit sve tri zemlje i poručio da Hrvatska može i želi pomoći susjedima na putu približavanja EU-u.

Tadić je, ističući važnost ovakvih sastanaka, ocijenio kako ih ranije nije bilo zbog nedostatka političke volje i izrazio nadu da će ovakvi susreti postati redovni. Ocijenivši da su odnosi triju zemalja odlični, on je rekao kako postoji ogroman potencijal za rješavanje otvorenih pitanja. Tadić je naglasio da su završetak suraregion eudnje Srbije s Tribunalom u Haagu i suđenje ratnim zločincima uvjeti za pomirenje i da je njegov posao da svi koji su osumnjičeni odgovaraju. Na pitanje o odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH, Tadić je istaknuo kako nijedna zemlja ne može biti u poziciji lidera, hegemona.

On je dodao kako Hrvatska i Srbija jesu potpisnice Daytonskog sporazuma, ali da ni jedna ni druga ne mogu se miješati u unutrašnje stvari BiH. „Srbija i Hrvatska ohrabruju politički dijalog u BiH i sve što je dogovoreno demokratskim dijalogom prihvatljivo je i za Srbiju”, ukazao je Tadić.

Predsjednik Srbije je prenio i to da su se svi sudionici sastanka suglasili da Srbija treba što prije dobiti datum početka pregovora o članstvu u EU-u. „Želimo da svi uđu u EU, zato što i Hrvati i Bošnjaci i Srbi žive u našim zemljama“, rekao je Tadić i dodao da je potrebno stvoriti ambijent koji je pospješujući i obećavajući.

Predsjedavajući tročlanog Predsjedništva BiH Željko Komšić izrazio je zadovoljstvo iskrenim razgovorima „u kojima je pokazano uzajamno razumijevanje”. Komšić je potvrdio kako je integracija u EU bila tema susreta i da nikome nije u interesu zaostati na tom putu. „Razmotreni su infrastrukturni projekti, kao što su transportni i energetski koridori”, rekao je Komšić.

Aleksandra Joksimović, bivša pomoćnica ministra vanjskih poslova Srbije, ocjenjuje za Danas kako je jedan od kriterija za uspješnu eurointegraciju upravo regionalna suradnja, i da su zbog toga susreti, poput ovog na Brijunima, veoma važni. Kako kaže, još postoji veliki broj otvorenih pitanja, „ali ukoliko se konstantno bude vodio dijalog, pogotovo u svezi s eurointegracijama, odnosi među zemljama u regiji će se stabilizirati”. „Kada ekonomske teme postanu bitnije od političkih, to će biti znak da su međususjedske veze na zadovoljavajućoj razini. Sada, razgovori o ulasku zapadnog Balkana u EU, mogu pridonijeti normalizaciji odnosa i u drugim oblastima”, ukazuje Joksimović.

U zajedničkom priopćenju sa sastanka navodi se da su predsjednici odlučni nastaviti politiku pomirenja i rješavanja brojnih otvorenih pitanja koja su nastala kao posljedica raspada bivše zajedničke države. Razgovaralo se je o potrebi zajedničkog definiranja regionalne mreže infrastrukturnih sustava i njihovog kandidiranja, kao regionalnih projekata za fondove EU-a, kaže se u priopćenju objavljenom na web-stranici predsjednika Srbije.

Navodi se i to da predsjednici podržavaju napore svojih vlada da uspostave suradnju, i da u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavaju probleme. Posebno su razgovarali o suradnji u području sigurnosti i pravosuđa, pozdravljajući sve dosadašnje dogovore resornih ministarstava i tužiteljstava, kao što su sporazumi o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim postupcima, ugovori o izručenju, kao i sve bolja suradnja policija i tužiteljstava u predistražnim postupcima.

Predsjednici pozivaju nadležna državna tijela u svojim zemljama da nastave sa postignutom dinamikom dogovora i suradnje i da stvore zakonske uvjete za cjelovito rješavanje svih pravosudnih pitanja u međusobnom povjerenju i suradnji. Posebno je istaknuta važnost suradnje na pitanjima progona organiziranog kriminala i odgovornih za ratne zločine, pridržavanjem osnovnih načela međunarodnog prava.

Predsjednici su ponovili svoju snažnu podršku procesu povratka izbjeglica i interno raseljenih, kao i održavanju Međunarodne donatorske konferencije, koja bi pomogla rješavanje problema stambenog zbrinjavanja izbjeglih. Tabdp1kođer, lideri Srbije, Hrvatske i BiH posebno su se osvrnuli i na budućnost zemalja regije kao punopravnih članica EU-a.

Završetak pristupnih pregovora Hrvatske dokaz je kredibiliteta i vitalnosti politike proširenja, i snažan signal zemljama u regiji da nastave reforme i prilagođavanje standardima Unije. Kao buduća punopravna članica, ali i kao najbliža susjedna država, Hrvatska je spremna BiH i Srbiji pružiti svu političku i tehničku pomoć i podršku u njihovom procesu pregovora i integracija u EU”, piše u priopćenju.

Usuglašeno je i to da je potreban zajednički institucionalni fokus na razvoj infrastrukture, dok će u oblasti prometa biti predloženo planiranje regionalne mreže autoputova, brzih cesta, željezničkih pruga, logističkih centara i razvoja luka na Jadranskom moru i rijekama Savi i Dunavu.

Predsjednici očekuju da bi ovakva inicijativa doprinijela razvoju dobrosusjedstva u regiji, definiranju prometne i politike u zajedničkim interesima, rješavanju prometne izoliranosti prostora u regiji i jadranskih luka, kao i ukupnom rastu konkurentnosti svih zemalja regije. Zbog neometanog i ubrzanog protoka ljudi i roba predsjednici su predložili da se razmotri mogućnost osiguravanja većeg broja graničnih prijelaza, kako međusobno tako i prema zemljama EU-a.

Ovo je već treći susret Tadića sa članovima Predsjedništva BiH u četiri mjeseca. Posljednji sastanak održan je 6. srpnja kada je srbijanski predsjednik boravio u službenom posjetu Sarajevu. Također, za nepunih godinu i pol dana, predsjednik Srbije se tri puta susreo s Ivom Josipovićem.

Dodik: U pravcu stabilizacije regije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, povodom neformalnog sastanka predsjednika Hrvatske, Srbije i tročlanog Predsjedništva BiH, rekao da su prihvatljivi i dobrodošli svi kontakti koji doprinose stabilizaciji i normalizaciji stanja u regiji.

J. Diković
Danas, Beograd

Zastoj na putu prema NATO-u

S obzirom na to da BiH već 14 mjeseci nije postigla nikakav napredak u ispunjavanju obveza za članstvo u NATO-u, na pragu smo da propustimo još jednu priliku.

Kao i dosad, prilike dolaze i odlaze, a BiH stagnira, zemljom vladaju apatija, beznađe, nepovjerenje i nedostatak ideja koje bi barem malo povukle naprijed. Ovog puta knjiženje vojne imovine ispriječilo se da u rujnu BiH bude primljena u Akcijski plan za članstvo (MAP), a kada ćemo imati sljedeću priliku, nitko ne zna. Možda nam i ne treba, jer ipak NATO je vojni savez s kojima baš i nemamo neka pozitivna iskustva

BiH NATOU svakom slučaju, našim političarima puna su usta integracija u NATO i EU, ali ništa ne poduzimaju kako bi nas bar malo približili tim institucijama, gdje je sasvim sigurno bolje nego ovdje gdje smo sada. Situacija u vezi s NATO savezom, gdje već 14 mjeseci nismo postigli niti jedan korak, samo pokazuje da ova zemlja nema baš svijetlu budućnost.

Nema budućnosti zbog dva potpuno i dijametralno suprotna stava po pitanju same zemlje, njenog uređenja, njenih naroda i njenog eventualnog razvoja po svim pitanjima ne samo kada je riječ o NATO-u i EU.

Situacija u vezi s NATO-om sasvim sigurno odgovara pojedinim političarima koji su na platnim listama nekih moćnih lobija, nekolicini veleposlanika i velikom broju stranih obavještajaca, koji krstare našom zemljom i naslađuju se našom stagnacijom i nazadovanjem, jer su naučili živjeti i raditi u kaosu. Isto tako, koliko god smiješno zvučalo, BiH je talac igara velikih sila i geostrateških kombinacija kojima cilj sasvim sigurno nije da narodi na ovim prostorima normalno žive i napreduju. Da žele normalan život i razvoj ove zemlje, postavljali bi uvjete oko kojih je moguće postići dogovor i od kojih imamo interes.

Uroš Vukić
Nezavisne novine, Banja Luka

Čet, 19-05-2022, 13:20:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.