Američki analitičar Janusz Bugajski: Hrvatska ulazi u EU 2013., Srbija i BiH ne će ni do kraja desetljeća

Srbija dogovorima nije priznala državnost Kosova, već je samo pokazala spremnost da počne rješavati niz praktičnih pitanja u odnosima sa Prištinom. Rekao bih da je na postizanje sporazuma utjecao i pritisak Europske unije, ocjenjuje Janusz Bugajski, direktor projekta Nove europske demokracije u washingtonskom Centru za međunarodne i strateške studije.

Dobar početak

Američka državna tajnica Hillary Clinton i potpredsjednik Joseph Biden pozdravili su sporazume između Kosova i Srbije koji su unaprijedili njihovu regionalnu suradnju i ohrabrili dvije strane da i dalje napreduju rješavajući pitanja koja donose praktičnu korist građanima. Jeste li i vi u istoj mjeri zadovoljni ovim sporazumima?

Hilary Clinton Joseph BidenMislim da su postignuti sporazumi dobar početak i da pokazuju da je dijalog donio neke rezultate, s obzirom na to da je bilo onih koji su bili veoma skeptični i nisu vjerovali da će se bilo što pomaknuti s mjesta ili da će jedna ili druga strana iz različitih razloga blokirati te razgovore. Smatram, dakle, da je start bio dobar, ali da je sve to još uvijek na samom početku, budući da razgovori traju tek nekoliko mjeseci. Iako ih ne bih označio kao grandiozni iskorak, smatram da su sporazumi važan korak obje strane u pravcu uzajamnog uvažavanja, regionalne suradnje i prihvaćanja realnosti.

Kako komentirate stavove da je Srbija ovim dogovorima zapravo priznala nezavisnost Kosova? Ovo je optužba Vlade od strane dijela opozicije u Srbiji. Ona tvrdi da je Srbija prihvativši ove sporazume de facto priznala kosovsku neovisnost.

Srbija je sporazumima priznala samo da Kosovo postoji. Ona nije priznala njegovu državnost niti njegov međunarodni subjektivitet. Smatram, međutim, da je srpska vlada time pokazala da je spremna prihvatiti pragmatično-praktični pristup zato što shvaća da mora živjeti sa svojim susjedima kako god oni bili definirani i kakav god status imali. Dakle, mislim da je srbijanska vlast shvatila i prihvatila da mora početi rješavati ovaj set praktičnih pitanja u odnosima s Kosovom. Rekao bih, također, da je na postizanje sporazuma s Prištinom utjecao i pritisak Europske unije koja nalaže uspostavljanje i kultiviranje regionalne suradnje kao uvjet Srbiji da dobije status zemlje-kandidata za Uniju. Ali, reći da postignuti sporazumi znače priznavanje Kosova od strane Srbije zaista je prilično nategnuto.

Dakle, ne mislite da bi Tadić mogao izgubiti predstojeće izbore zbog ovih sporazuma?

Srbija o KosovuSrbija je sporazumima priznala samo da Kosovo postoji. Nije priznala njegovu državnost niti njegov međunarodni subjektivitet. Srbijanska vlast shvatila je i prihvatila da mora početi rješavati ovaj set praktičnih pitanja u odnosima s Kosovom. Na postizanje sporazuma s Prištinom utjecao i pritisak Europske unije koja nalaže uspostavljanje i kultiviranje regionalne suradnje kao uvjet Srbiji da dobije status zemlje-kandidata za Uniju, zaključuje BugajskiNe, ne vjerujem u to iako je suviše rano prognozirati bilo kakav rezultat jer će izbori biti najvjerojatnije negdje u proljeće iduće godine. Ne izgleda mi vjerojatno da bi mogao izgubiti izbore zbog ovoga ili čak i zbog izručenja Mladića. Mislim da će za rezultat izbora odlučujuća pitanja biti iz domena ekonomije, životnog standarda, korupcije, kako ljudi procjenjuju vladu sa stanovišta svojih izgleda za budućnost. Smatram da će to biti mnogo važnija pitanja pred i u tijeku predizborne kampanje u Srbiji.

Vjerujete li da će Srbiji u nekom daljem trenutku, na posljednjoj dionici puta svoje europske integracije uvjet biti priznanje neovisnosti Kosova?

KosovoUvjetovanje bi bila suviše jaka riječ. Sjetite se da ima pet zemalja-članica Europske unije koje ne priznaju Kosovo. Međutim, usprkos tome što ne će biti riječi o klasičnom uvjetovanju, smatram da će biti pritisaka u tom pravcu zato što bi Europska unija apsolutno željela izbjeći da "uveze" u svoje redove novu državu koja bi onda mogla blokirati drugoj zemlji članstvo u Uniji. Drugim riječima, ona ne želi u svojim granicama imati još jedan grčko-makedonski tip problema. Ili još jedan ciparsko-turski problem. Dakle, ne vjerujem da će dozvoliti još jedan takav problem u svojim redovima. Prije će ići prema tome – ali, od toga nas dijeli ne malo godina – da Srbija prihvati Kosovo kao neovisnu državu, koja također ima izglede postati članica Unije.

Kakav je vaš komentar na ideju gospodina Ivora Robertsa, bivšeg britanskog veleposlanika u Jugoslaviji, koji je nedavno u autorskom tekstu za ovdašnji tjednik predložio novi berlinski kongres o promjeni granica na Balkanu?

O takvim idejama slušao sam godinama, javljale su se i tijekom ratova, čak i prije ratova. Ne vjerujem da bi prijedlozi da se sada održi kongres o promjeni granica naišli niti na mnogo interesa niti na mnogo suglasnosti. Mislim da su Europa i Amerika odlučno protiv bilo kakvih promjena granica na Balkanu koje bi morale kontrolirati, jamčiti i braniti. Dakle, ne vjerujem u bilo kakvu mogućnost održavanja takvog ili sličnog kongresa u doglednoj budućnosti. Drugo, Europska unija je previše zaokupljena svojim vlastitim problemima tako da se i ne fokusira previše na Balkan. Uzgred rečeno, ne bi aktivnost nego upravo neaktivnost Europske unije mogla dovesti do više nestabilnosti u regiji.

EU i iscrpljenost od proširenja

Ulazak u EUHrvatska će postati članica EU u srpnju 2013. godine pod pretpostavkom da sve članice Unije ratificiraju njezin ulazak, mišljenja je Bugajski, te dodaje kako se će se nakon toga osjetiti da EU odiše snažnim protivljenjem njenom daljem širenju – bar u neposrednoj budućnosti. Ne vjeruje da će EU dobiti novu članicu iz regije do kraja ovog desetljećaDodirnimo nakratko i posljednji posjet predsjednika Srbije Borisa Tadića Bosni i Hercegovini. Je li po vašem mišljenju uspio uvjeriti svoje sugovornike u toj zemlji i međunarodnoj zajednici da Srbija uistinu poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da bi i s Federacijom BiH htio uspostaviti isti tip specijalnih odnosa kao i s Republikom Srpskom?

Svi očigledno u to žele vjerovati. Svi kojima je stalo do integriteta Bosne i Hercegovine htjeli bi da se u to mogu stopostotno pouzdati. Međutim, Boris Tadićmnogo njih vidi diskontinuitet između Tadićevih riječi i dijela. Kritičari Borisa Tadića podsjećaju, recimo, na zajedničke sjednice parlamenata Srbije i Republike Srpske, ukazuju na Tadićeve posjete Banjoj Luci i Dodikove posjete Beogradu, na izjave zamjenika premijera o podjeli. Kad to zbrojite – nekako sve ispada neusuglašeno ili ambivalentno. Uvjeren sam da predsjednik Tadić zaista želi jednu i jedinstvenu bosansku državu, da je protiv njene podjele, ali i da je, nažalost, pod mnogim domaćim pritiscima i da ne želi da nositelji takvih pritisaka vide kao nekoga tko izdaje srpske interese u susjednim zemljama i to, razumije se, stvara prostor za optužbe da Srbija želi razbiti Bosnu.

Ali, vjeruje li mu međunarodna zajednica kad je u pitanju odnos prema Bosni i Hercegovini?

Mislim da mu u principu vjeruje, ali da također ima razumijevanja za njegovu situaciju kod kuće, za činjenicu da je u predizbornoj godini pod pritiscima raznih političkih struja, među kojima su nacionalističke snage još uvijek snažne, da je lider Republike Srpske Milorad Dodik i u Srbiji prilično popularan. Sve su to faktori koji ulaze u igru. To ne znači da predsjednik Tadić nije iskren u svojoj politici prema Bosni već samo da u Srbiji ima i mnogo pritisaka i otpora toj politici.

Hrvatska ulazi u Europsku uniju 2013. godine. Što je sljedeće što očekujete u kalendaru širenja Europske unije prema zapadnom Balkanu?

Sasvim iskreno – ne očekujem mnogo. Mislim, razumije se, da će se nastaviti proces stabilizacije i pridruživanja u kojem se zemlje zapadnog Balkana već nalaze, iako u različitim fazama. Hrvatska će postati članica Europske unije u srpnju 2013. godine pod pretpostavkom da sve članice Unije ratificiraju njezin ulazak, što se ne može stopostotno garantirati – ali pretpostavljam da će se to dogoditi. Nakon toga mislim da će se osjetiti sadašnje raspoloženje u Europskoj uniji koje odiše veoma snažnim protivljenjem njenom daljem širenju – bar u neposrednoj budućnosti. Dakle, ne očekujem da će bilo koja država u regiji uskočiti u brzu traku na putu ka Europskoj uniji, odnosno, ne vjerujem da ćemo dobiti novu članicu Unije iz regije u narednih nekoliko godina. Definitivno ne do kraja ovog desetljeća. Mislim da je za opis sadašnje politike Europske unije malo reći da je to zamor od proširenja, prije bih rekao da je to iscrpljenost od proširenja. Glasači u zemljama članicama Unije – a njihove stavove, naravno, prate njihovi političari – jednostavno ne žele uvoziti nove probleme u svoju europsku obitelj.

Da, ali zašto se proširenje EU doživljava samo kao problem? Zar ono ne znači i proširenje tržišta unije, recimo?

Naravno da ono znači i proširenje tržišta, ali ako biste to pitali građane država EU, oni bi vam odgovorili: da, ali mi već imamo veće tržište s obzirom da gospodarski surađujemo s Norveškom ili Švicarskom – dakle, s drugim zemljama izvan EU bez obveze da te države integriramo u Uniju i tako za njih postanemo odgovorni, osiguravajući im i novac ako zapadnu u financijske probleme ili uvozeći njihove radnike koji će uzeti naša radna mjesta. Upravo ovako sada razmišlja veliki dio ljudi u Europskoj uniji. A, nemojte zaboraviti da su nezaposlenost i frustracije koje iz nje proizlaze na teritoriju Europske unije i dalje u porastu. Još važnije: budućnost Unije, ili bar monetarne unije, trenutno trpi velike izazove - ako pogledate što se događa u Grčkoj, Portugalu i drugim zemljama. Dakle, budućnost Europske unije je neizvjesna, a u vremenima neizvjesnosti ona sasvim sigurno neće primati u svoje članstvo zemlje koje se nisu apsolutno kvalificirale. Bruxelles bi mogao u svoje redove primiti Island, ali ne vjerujem da će primiti Srbiju ili BiH.

Prije 2020. i neke?

Tako nekako.

Slobodna Europa

 

Sub, 28-05-2022, 10:15:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.