Još 82 dana do kraja eurozone?

Imamo novu državu u stečaju: Italiju. Ali zašto baš ona? Zar je eurozoni preostalo još samo 82 dana?

U realnom svijetu, gdje se pazi na suštinske stvari, ponedjeljak je bio dan Italije. Došli smo bliže no ikada dosad slomu eurozone, s obzirom da se čini kako će se urušiti i zemlja eurozone s najvećim dugom. Dug Italije od 1,6 bilijardi eura je naime iznos za čije refinanciranje eurozona zasigurno ne može prikupiti novac. To je jedan od najvećih dugova u svijetu, iza SAD-a i Japana, a iznosi 119% talijanskog GDP-a.

A oni su samo na dva postotna poena od paketa spašavanja. Mjerodavna desetgodišnja talijanska državna obveznica (sredstvo za tržišnu dugobnovu kredita) prvi puta je dan zaključila iznad 5%. To je toliko visoko da je dosada trebalo spašavati svaku članicu eurozone, koja je refinanciranje uspjela riješiti samo iznad 7%. To se dogodilo s Grčkom, Irskom i Portugalom. Te su obveznice u prosjeku 43 dana provele iznad 5,5%, još 24 dana iznad 6%, i još daljnjih 15 dana iznad 6,5%, prije no što su zatražile paket spašavanja od EU-a i MMF-a. Dakle, osim ako se događaji ne ubrzaju, mi smo na dva-tri mjeseca od sloma eurozone. Talijansko zakonodavstvo pokušava s uobičajenim stezanjem remena, te proračun želi izbalansirati do 2014. godine.

A zašto se upravo sad podigla rata talijanskog refinanciranja? Udio u tome zasigurno ima i paket za spašavanje Grčke. Otada iz Atene stižu samo još gori podatci. Odigralo je svoje i to što je Moody´s kreditni rejting Portugala snizio na razinu ispod one od koje se savjetuje ulaganje. Ovo potonje izazvalo je ozbiljno negodovanje i u Europskoj komisiji. Te dvije države mogle bi imati zarazni utjecaj i na talijanski pokazatelj.

Ali nisu se poboljšali ni izgledi svjetskog gospodarstva. Sve noviji i noviji zemljotresi slomili su ionako slabašno japansko gospodarstvo. A u Sjedinjenim Državama je prošli vikend Obama održao krizni sastanak s republikancima, ako se naime ne podigne brzo moguća gornja granica javnog duga, od kolovoza neće moći iz čega isplatiti plaće javnim službenicima. Sjedinjene Države bliže su no ikad prvom stečaju države u povijesti.

Banke ostalih velikih europskih zemalja su, naravno, prisutne i u Italiji, time je rezultirala unijska liberalizacija financijskih tržišta. To jest, isto tako su izloženi, kao u slučaju Grčke, Irske ili Španjolske.

Polako klizimo u drugi V zloglasne krize oblika W…

Komentar: Talijanska povijest izuzetno je bajkovita. Ni povijest talijanskog eura ne može biti drukčija, no lirska. Zašto bi pojedine nacionalneberlusconi države kao članice EU-a bolje postupale sa svojim europskim novcem, no što su svojevremeno činili sa vlastitim valutama?! Sve dok ne bude zajedničke zone kulture (a neće je biti), prazna je iluzija da ćemo uspostaviti zajedničku Europu s ogromnom financijskom kulturom. Iako i ja smatram da bi to bilo lijepo.

Život, kretanje financijskih tržišta nekoć su odstupali od realnih gospodarskih procesa. Mi sada plaćamo za to. Možda možemo imati neku nadu u tržišta kapitala, ali ne na temelju europskih valuta.

Ni Rim nije izgrađen u jednom danu. A i nije financiran eurima. Ako taj cijeli sustav stvarno ima još samo 82 dana, ništa drugo ne trebamo činiti, no izgraditi novi sustav koji započinje na 83. dan. Rim će još i tada stajati.

Heti Vilaggazdasag
Poliblog, Budimpešta

Sub, 28-05-2022, 10:31:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.