Neizvjestan svijet: Dvadeset godina nakon balkanske tragedije

sarajevoRazvoji događaja na Balkanu tijekom 1990-ih i 2000-ih pokazali su da se etnički i religijski sukobi, koji su tinjali desetljećima, ako ne i stoljećima, mogu s lakoćom razbuktati čak i u naoko civiliziranu kontekstu modernoga europskog društva. Militantni nacionalizam zatro je zdrave zelene mladice razvitka, a najbolje nakane stranih miročuvara zahirile su u otvoreni cinizam u kojem su dvostruki standardi prikazivani kao moralna pobjeda.

Balkanska tragedija daleko je od svoga svršetka zato što nije došlo do razgraničenja, stoga budućnost različitih naroda diljem te regije ostaje nejasna. Povrh toga, europske i euroatlantske organizacije, koje su u prošlosti držale da imaju pravo odlučivati o budućnosti te regije, uviđaju kako njihova sposobnost primjene vlastitih planova zakazuje.

Slovenija je jedina bivša jugoslavenska republika koja prosperira. Ona se odcijepila od federativne države bez krvoprolića, sebe ne smatra balkanskom državom, i članica je NATO-a i Europske unije.

Hrvatska se pridružila NATO-u, ali je predugo ostala zaglibljena, zbog izručenja u domovini veoma popularnog generala Ante Gotovine, koji je optužen za protusrpske ratne zločine, što je tu zemlju spriječilo da bude primljena u EU 2007. g. Zatim je širenje EU splasnulo, budući da se EU suočio s odviše problema da bi se još brinuo za primanje novih članica.

Jednoga dana Europska je komisija, napokon, rekla da bi Hrvatska mogla postati članica 2013. g. No mnogi Hrvati izgubili su svoj optimizam glede EU-članstava nakon što je general Gotovina osuđen na 25 godina iza rešetaka, a gospodarski problemi EU počeli eskalirati. Haag i kriza u EUMnogi Hrvati izgubili su svoj optimizam glede EU-članstava nakon što je general Gotovina osuđen na 25 godina iza rešetaka, a gospodarski problemi EU počeli eskaliratiSrbija je ispunila gotovo sve zahtjeve haaškog Tribunala. Izručila je Ratka Mladića, bivšeg vojnog čelnika bosanskih Srba optuženog za ratne zločine, uklanjajući time posljednju zaprjeku za pregovore o pridruživanju EU. euNacija je što se toga tiče podijeljena. Ljudi su malodušni nakon izgubljenih ratova, i umorni od oportunističkih i neprofesionalnih vlasti u Beogradu: oni nisu u stanju čak ni pojačati prosvjede.

U svakom slučaju, odluka, o pristupanju EU, nije nešto o čemu će odlučivati njihove vlade. EU će vjerojatno razmatrati članstvo Srbije u paketu s drugim zahtjevima za članstvom iz te regije. Crna Gora čini se da nema problema: ona je de facto dio eurozone i gospodarskog prostora EU. Makedonija se 20 godina nateže s Grčkom oko svoga imena. Prije tri godine Atena je blokirala njezin ulazak u NATO, a planira protiviti se i njezinu ulasku u EU sve do posljednjeg časa. Iako je članica NATO-a, Albanija je ujedno jedna od socijalno i ekonomski najmanje sređenih zemalja u Europi. Pet zemalja EU i dalje odbija priznati Kosovo, no njemu će vjerojatno biti dopušten ulazak skupa s ostalim zemljama te regije zbog svoga statusa europskog protektorata. Uostalom, ostaviti ga nezbrinuta značilo bi samo povećati probleme. Srbija će tvrdokorno prosvjedovati zato što svojim prosvjedima ne će ništa postići.

Najveći regionalni problem ima svoje korijenje u Bosni i Hercegovini iz 1990-ih. Stvorena nakon građanskog rata, ta umjetna država mučena je političkim krizama unatoč vanjskoj upravi. Vlasti Republike Srpske, jednog od dvaju političkih entiteta unutar BiH, do sada su tražile rupe u Daytonskim sporazumima, kojima je bio okončan troipolgodišnji rat u Bosni, a koji joj je omogućio da proglasi neovisnost. Muslimansko-hrvatska Federacije BiH, drugi entitet unutar te zemlje, nije formirala novu vlast nakon prošlogodišnjih izbora. Ukratko, tri zajednice čini se da i dalje idu prema razvodu.

haagZapad je prvi put formulirao svoju poziciju sredinom 1990-ih, kada je stvorena Bosna i Hercegovina. To se je dramatično promijenilo krajem 2000-ih kada je na dnevni red stavljeno Kosovo. Godine 1995. različitim etničkim skupinama u toj zemlji nije bilo dopušteno da pođu svaka svojim putem nakon krvava bratoubilačkog rata. Daljnje proširenjeEU nastoji prevladati duboku konceptualnu krizu, pa stoga zamisao o primanju novih članica koje još muče neriješeni problemi odbijaju podjednako i široka javnost i političariRečeno im je da umjesto toga moraju naučiti živjeti u multikulturnoj državi. Godine 2008. Zapad je primijenio obrnut pristup prema Srbiji i Kosovu, očito misleći kako će biti bolje dopustiti im da se raziđu nego prisiljavati ih da koegzistiraju. Životna održivost Bosne i Hercegovina prijeporna je, ali bi bilo koje novo dijeljenje Balkana bilo noćna mora koju Europa ne bi mogla preživjeti. To je razlog zbog kojeg bi BiH imala više koristi od članstva u EU i NATO-u negoli bilo koja druga zemlja u toj regiji, jer bi joj, naime, jedino to dalo šansu za nadziranu evoluciju.

Čak i ako se pođe od pretpostavke da će razvoji događaja diljem balkanskih država doživjeti pozitivan zaokret, to ne će pospješiti njihov ulazak u EU. Europska unija nastoji prevladati duboku konceptualnu krizu, pa stoga zamisao o primanju novih članica koje još muče neriješeni problemi odbijaju podjednako i široka javnost i političari.

EU se bliži temeljnoj unutarnjoj promjeni, i nitko ne može reći kako će ta unija izgledati za nekoliko godina. Zemlje kandidatkinje ustvari traže da budu primljene u asocijaciju koja u biti više ne postoji. Na nesreću, rizik je u tomu da bez EU-kišobrana krhki mir koji, za sada, prevladava na Balkanu može biti narušen (NATO je u tom pogledu mnogo manje od koristi), čime bi se stvorili veliki problemi za ostatak Europe.

Tragedija koja je na Balkanu počelo prije 20 godina daleko je od svoga svršetka.

Feodor Lukyanov
Rianovosti

Sri, 15-07-2020, 11:39:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.