Bivša Jugoslavija: U pohvalu Jugosferi

Ovaj tjedan navršava se dvadeset godina kako se dogodio ključni događaj u raspadu Jugoslavije. Dne 27. lipnja 1991. jugoslavenska vojska krenula je u akciju kako bi ponosno uspostavila nadzor nad granicom u Sloveniji. Hrvatska i Slovenija tjedan prije toga proglasile su neovisnost. Beogradski magazin Vreme obilježava taj događaj pa me je zamolio da napišem članak kao svoj doprinos. Ovdje donosim verziju na engleskomu:

Prije dvije godine skovao sam naziv „Yugosphere“ (Jugosfera) u jednom članku u The Economistu. Smatrao sam da ta riječ obuhvaća stanovitu Londondinamiku za koju sam primjećivao da se posljednjih godina razvija u bivšoj Jugoslaviji. Neki su me krivo razumjeli, ali činjenica da je ta riječ otad ušla u rječnik kazuje da ona uspješno formulira ono za što su mnogi instinktivno znali da postoji – i što su svakodnevno živjeli.

Dvije godine nakon toga ideja o Jugosferi ispunja me dosadom. No, čini se da je ona tu kako bi ostala, ako išta drugo, ta je ideja potrebnija nego ikad.

Dopustite mi da objasnim. Kao prvo, Jugosfera je bila najjednostavniji način da se opiše obnova tisuća pokidanih sveza diljem bivše države. (Kosovo je dijelom iznimka, iz razloga koji su sami po sebi jasni.) To ne znači da se obnavlja država Jugoslavija. Povrh toga, premda smatram da je to koristan razvoj, on nije neopoziv.

Jugosfera je u velikoj mjeri ekonomska i društvena pojava. Kada hrvatska tvrtka kao što je Atlantic grupa kupuje slovensku tvrtku Drogu Kolinsku, koja pak u svome vlasništvu već ima neke srbijanske tvrtke, koje pak imaju distribuciju diljem bivše Jugoslavije, tada je to Jugosfera. (I, mogao bih dodati, to nema ništa zajedničko s „jugonostalgijom“.)

Kada Vijeće za regionalnu suradnju u Sarajevu, a na čelu mu je Hrvat, organizira beskrajan niz susreta na području kulture, prava, industrije,Predsjednicizaštite okoliša i bilo čega drugoga, to je Jugosfera. Tim JudahPrije dvije godine skovao sam naziv „Yugosphere“ (Jugosfera) u jednom članku u The EconomistuMogao bih govoriti o tomu koji glazbenik nastupa gdje ovog ljeta, ili zašto je priču o Ratku Mladiću prvi iznio Jutarnji list, hrvatske novine.

No ta ideja ima i političku primjenu. Očekujem da ćemo vidjeti sve više koordinacije među državama bivše Jugoslavije. Ima mnogo modela koji dolaze na red. Sjetimo se zemalja Beneluksa, koje su nekoć intenzivno surađivale jedna s drugom prije no što je glavninu njihove suradnje suvišnom učinila Europska unija. Drugi je [model] Nordijsko vijeće, koje povezuje prirodnu skupinu skandinavskih zemalja, od kojih su neke u EU-u a neke nisu. Slično tomu, postoji i primjer Višegradske skupina u srednjoj Europi.

Neki možda misle da će disfunkcionalnosti bivše Jugoslavije suradnju činiti nemogućom. Misle na svađe u svezi s Kosovom koje koče Srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine [Ceftu], u kojoj su skupina zapadnobalkanskih zemalja te Moldavija, na to da Bosna ne funkcionira kao prava država. Da se dvije bivše jugoslavenske države nalaze u NATO-u, a jedna u EU-u (uskoro bi joj se imala pridružiti još jedna). Da Srbija ima problem Kosova, i obrnuto. I da to ne izgleda kao model suradnje.

No, dobro, nije da nije tako. Ali ovo je hladno razmatranje, kojega cilj nije vrijeđati, nego stvari staviti u određenu perspektivu. Zamislimo Europu kao jedan velegrad. Regija bivše Jugoslavije jest siromašno, ali rubno predgrađe, s nekim ulicama koje su posveSiromaštvopristale, i s drugima koje nadziru gangsteri, bili oni stvarni gangsteri ili oni koji su odjeveni kao političari.

Velegrad kao cjelina nalazi se u nevolji. Regija (op. ur.)Zanimljivo kako Tim Judah u svojoj raščlambi previđa ogromne razlike između zemalja koje zove Jugosferom - i tu smo opet na početku, kao da se ništa nije moglo naučiti u zadnjih 20 godinaBogatiji distrikti bijesni su zbog rasipnosti gradske općine koja se zove Grčka. Ima useljenika iz siromašnih velegradova kao što su Tunis i Afganistan koji spavaju u parku i ištu novac.

Europa ima dvije opcije. Ona može staviti u pogon svoje prirodne i komparativne prednosti, takve kao što su kultura, povijest, tržišta itd. Ili može venuti, pogledajte samo starosnu dob njezina stanovništva, to kako oni najbolji i najbistriji bježe u mjesta sa svjetlijim izgledima. To isto nalazi primjenu, u malomu mjerilu, na bivšoj Jugoslaviji.

Zovite to Jugosferom, zovite to tom „regijom“, tom „zonom“, jadranskom ili kako god hoćete. Nikoga izvan toga areala nije za to briga. Ustvari, s obzirom na sve ostalo što se zbiva u svijetu, malo je onih ljudi izvan Balkana koje je uopće briga za tu regiju. Bacite pogled na Jugosferu. Katastrofalno demografsko stanje, niska produktivnost, komparativno bijedna infrastruktura, muka zbog dugotrajno sve nižih obrazovnih standarda. A sveukupna populacija jedva da doseže populaciju Shanghaja. U svijetu kakav je ovaj više suradnje zasigurno je u svačijem interesu.

Tim Judah
The Economist (blog)

Uto, 14-07-2020, 23:34:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.