Zašto Berlin resetira kompas

Mislim da je Napoleon kazao kako se vanjska politika neke države poznaje po njezinom zemljopisu. Ovo pravilo općenito važi i danas. U slučaju Angele Merkel nemilostiv promatrač malo bi ga prepravio. Osim zemljopisa ulogu igraju i izvozna tržišta.

Angela MerkelOvaj tjedan Merkel je bila u Washingtonu. Barack Obama njemačkoj je kancelarki priredio slavlje. Nakon počasne paljbe dodijeljeno joj je predsjedničko odličje i priređen sjajan banket u Bijeloj kući. Niti jednog drugog europskog čelnika nije se tako mazilo za Obamina mandata. U Sarkozyjevoj Elizejskoj palači sigurno se pjene.

Običaj je tako nagrađivati vjerne saveznike. U slučaju Angele Merkel toplina dočeka više je bila znak nade nego priznanja. Obama možda osobito cijeni posebne odnose s Britanijom, ali Njemačka je europska sila koju ne želi izgubiti.

Odnosi između Bijele kuće i njemačke vlade u zadnje vrijeme rijetko su bili srdačni. Obilježile su ih javne razmirice zbog Libije, prepirke o gospodarskoj politici i podjele o budućnosti nuklearne energije nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushimi. SAD, Britanija i Francuska bili su razočarani kada je Merkel odbila podržati UN-ovu rezoluciju o intervenciji u Libiji. Njemačka je odabrala društvo Kine, Indije, Brazila i Rusije suzdržavši se od glasovanja u Vijeću sigurnosti.

Kad je riječ o gospodarstvu, Berlin je više na strani Pekinga nego Washingtona u raspravi o tome kako postupati s globalnim trgovačkim neravnotežama. Po mišljenju Angele Merkel problem je u američkom trošenju i posuđivanju, a ne u kineskoj tečajnoj politici. Skoro isto kaže i o njemačkom trgovačkom suficitu partnerima u eurozoni: zemlje s deficitom moraju biti njemačkije. Problem je, naravno, u tome da ne može svatko imati suficit.

Američku vladu frustrira način na koji Berlin rješava dužničku krizu u eurozoni. Njemačka sudjeluje, ali tek toliko. Zadnje što Obami treba prije izbora 2012. jest globalna gospodarska kriza izazvana stečajem Grčke.

Kad je riječ o zatvaranju nuklearnih elektrana, Berlin, naravno, mora sam odlučiti. No panika Angele Merkel nije olakšala život onima koji misle drukčije. Tu je odluku teško uskladiti s njemačkom ovisnosti o struji koju proizvodi francuska nuklearna industrija.

Barack ObamaRazmirice su možda pretjerane. Amerikanci i Nijemci već se 30 godina prepiru o odgovornostima zemalja s deficitom ili suficitom. A američki trgovinski deficit ima veze i s američkom sklonošću trošenju, a ne štednji.

S druge strane, Berlin umjesto potpore operacijama u Libiji više sudjeluje ratu u Afganistanu. Oklijevanje u spašavanjima u eurozoni i odluka o zatvaranju nuklearne industrije odraz su teškoća Angele Merkel kod kuće.

Ali, dinamika njemačkih odnosa se promijenila. Buka među susjedima nakon nedavnog izbijanja zaraze bakterijom E. coli bila je vrlo indikativna. Njemačke vlasti bile su u krivu kada su pokušale krivicu svaliti na španjolske proizvođače povrća. No u reakciji koja je slijedila bilo je nečega više – u komentarima drugih Europljana osjetilo se da je „licemjerna" Njemačka dobila što je zaslužila.

Njemačka usmjerenija prema sebi oslabila je spone starih saveza. Njezin poslijeratni dogovor s Francuskom bio je motor europske integracije. Njezin instinktivni atlantizam služio je kao protuteža francuskoj ogorčenosti na američku snagu. Njemačka sada kao da mirno klizi iz dvaju uporišta, europskog i atlantskog.

Dva desetljeća nakon ujedinjenja Njemačka Angele Merkel sklonija je sama odlučivati. Globalna snaga premjestila se prema istoku, a s njom i prilike za znamenitu njemačku proizvodnju. Kina će uskoro zamijeniti Francusku kao najlukrativnije njemačko izvozno tržište. Indija, Brazil i Rusija nisu daleko.

Berlin, dakle, resetira svoj geopolitički kompas. Tako u slučaju Rusije zemljopis i izvoz oblikuju vanjsku politiku prilagođenu osjetljivosti Moskve. To što je u glasovanju o Libiji njemačka bila na strani država BRIC-a vjerojatno je bilo slučajno, ali svejedno znakovito.

Tvrdnja da je njemačku vanjsku politiku nekad vodio altruizam uvijek je bila mit. Ulogu je igrala krivica, ali i realpolitika. Integracija Europe omogućila je Njemačkoj da izgradi gospodarstvo, a savez s SAD-om održao je na životu mogućnost ponovnog ujedinjenja.

Generacija Angele Merkel ostavila je za sobom intuitivno vjerovanje kako su njemački nacionalni interesi nerazmrsivo povezani s Europom. Promjenu smo nakratko mogli vidjeti prošli tjedan na jednom od rijetkih javnih nastupa bivšeg kancelara Kohla. Kriza u eurozoni, kazao je, prilika je za zbijanje redova: „Moramo slijediti svoj put i s Grcima, čak i ako nas to košta."

Današnja Njemačka dijeli nacionalne od europskih interesa. Zar to ne rade i Francuzi i Britanci? Zašto bi razborita Njemačka subvencionirala rasipne Grke, govori se sada. Jedan odgovor glasi da bezobzirne njemačke banke mogu izgubiti više od većine; ozbiljniji odgovor je da će se Europa raspasti ako se Njemačka bude ponašala kao „normalna" sila. Njemačka je naprosto previše velika i strateški tako smještena (Napoleonov zemljopis) da ne može sama.

Neki moji njemački prijatelji kažu da ljudi izvana nisu navikli da Njemačka jasno artikulira svoje nacionalne interese, a udaljavanje od starih saveznika da je više odraz političke slabosti Angele Merkel nego proračunata strategija. Možda. Etiketa koju joj stavljaju njezini saveznici jest etiketa sebične sile.

Philip Stephens
The Financial Times, 9. lipnja 2011.

Sri, 5-08-2020, 09:06:28

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.