Papa osudio 'razjedinjenost'

papa_hipodromNa misi na zagrebačkom hipodromu kojoj je prisustvovalo oko 400.000 ljudi, vrhuncu njegova putovanja na proslavu Nacionalnog dana obitelji, naglasio je tradicionalne katoličke obiteljske vrijednosti, u koje se ubraja i protivljenje pobačaju.

Bio je to Benediktov prvi posjet Hrvatskoj, balkanskoj zemlji s pretežno katoličkim stanovništvom koja će se uskoro pridružiti Europskoj uniji. Vatikan snažno podržava njezin zahtjev jer želi u da u blok od 27 zemalja uđe još jedna zemlja koja dijeli njegove vrijednosti i pomogne papi Benediktu u oživljavanju europskog kršćanskog naslijeđa.

Skoro 90 posto stanovnika Hrvatske su katolici, ali ona daje neka zakonska prava istospolnim parovima i, zahvaljujući zakonima iz komunističkog doba, dozvoljava pobačaj do desetog tjedna nakon začeća – nakon što ga odobri posebno liječničko povjerenstvo. U propovijedi se Papa žalio na „sve veću razjedinjenost obitelji, osobito u Europi" i kazao mladim parovima da se odupru „sekulariziranom mentalitetu koji predlaže zajednički život kao pripremu ili čak zamjenu za brak."

Nakon mise Papa je vodio večernju u zagrebačkoj gotičkoj katedrali i molio na grobu kardinala Alojzija Stepinca, primasa Hrvatske u papa katedralavrijeme Drugog svjetskog rata, kojega je Ivan Pavao proglasio blaženim za posjeta Hrvatskoj 1998.

Kardinala Stepinca katolici su pozdravili kao junaka jer se odupirao komunizmu i odbio odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Vatikana. No, njegova beatifikacija bila je kontroverzna jer ga mnogi Srbi i Židovi optužuju da je simpatizirao s marionetskim ustaškim režimom koji je vladao Hrvatskom za vrijeme rata. Papa Benedikt kazao je da se kardinal Stepinac zahvaljujući svojoj kršćanskoj savjesti znao oduprijeti jednom i drugom obliku totalitarizma, „postavši u vrijeme nacističke i fašističke diktature branitelj Židova, pravoslavnih i svih progonjenih , a zatim u vrijeme komunizma zagovornik svojih vjernika, osobito mnogih progonjenih i ubijenih svećenika."

Neki Židovi prosvjedovali su zbog Papina posjeta, iako su toga papu Nijemca pohvalili jer je ranije za vrijeme putovanja kazao da je ustaški režim bio laž. „Stepinac je bio oduševljeni pristaša ustaša čije su okrutnosti bile takve da su šokirale i neke od njihovih nacističkih gospodara," kazao je Elan Steinberg iz udruge American Gathering of Holocaust Survivors and their Descendants. „Papa Benedikt bio je u pravu kad je osudio ustaški režim, ali u krivu kad je odao počast jednom od njegovih najistaknutijih zagovornika."

Associated Press
The Wall Street Journal

Benedikt XVI potiče Hrvate na „otpor"

Otpor. To je poručio Benedikt XVI., u Hrvatskoj, ovoga vikenda, prilikom svog devetnaestog inozemnog posjeta. Otpor sekularizaciji, otpor trgovačkom društvu i kulturi bez Boga, u času kada ta zemlja, s 90% katoličkog stanovništva, ulazi u Europsku uniju. svećeniciDuhovni otpor u trenutku kada svećenički poziv biva sve manje atraktivan u zemlji koju se, na vjerskom planu, često naziva „malom Poljskom". Intelektualni otpor, u ime „svijesti", prema „iskrivljenoj kulturi" te kako bi se očuvala „velika postignuća 20. stoljeća. Odnosno, „sloboda svijesti, ljudska prava, sloboda znanosti". U nedjelju ujutro, na misi na otvorenom, u Zagrebu, na kojoj se po podacima iz Vatikana okupilo oko 400 000 ljudi, Papa je pozvao kršćane i obitelji da se „ne prepuštaju sekulariziranom mentalitetu" u pogledu običaja. „Trebamo se boriti protiv takvog mentaliteta", zatražio je. „Nažalost, moramo konstatirati da se, osobito u Europi, širi sekularizacija koja Boga gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji."

Europa na nišanu

Stav protivljenja opravdao je na duhovni i intelektualni način, dan ranije, na iznimno radosnoj večernjoj molitvi u središtu Zagreba, zajedno s 50 000 mladih. „Plivajte protiv struje", poručio, jer „navještaj i svjedočanstvo Evanđelja ne mogu biti zatočeni". Također se obratio i čelnicima Hrvatske. Ako se sloboda svijesti svede na „domenu subjektivnog", upozorio je, „tada za krizu Zapada nema lijeka te Europa biva osuđena na povlačenje".eu

Jer ako su „racionalnost i sloboda" zatvoreni za svoje duhovne korijene, – a Sveto pismo je veliki zakonik europske kulture, smatra Benedikt XVI. – tada se ta postignuća samoponištavaju".

Te su se riječi odnosile na Europu. Ili čak na Europsku uniju. Hrvatska očekuje da će se sredinom 2013. pridružiti EU-u. Hrvati su neovisni već 20 godina, i unatoč euroskepticizmu, 54% ih je za pristupanje.

U zrakoplovu prema Zagrebu, Benedikt XVI je za tisak rekao da je pristupanje Hrvatske „logično, ispravno i nužno", ali je upozorio na europski rizik od „centralističke birokracije" te „racionalističke kulture koja ne vodi dovoljno računa o raznolikosti".

Otuda proizlazi poruka koju je uputio zemlji po svom dolasku u zračnu luku, pred hrvatskim ateističkim predsjednikom Ivom Josipovićem. Poželio je da ta katolička zemlja Europi pridonese „svjedočanstvom vjere i dinamizmom za promicanje moralnih vrijednosti koje su korijen društvenog života i identiteta na Starom kontinentu".

Jean-Marie Guénois
Le Figaro

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.